Udruge su složne da ovaj prijedlog zakona nije riješio postojeće probleme kojima lovstvo ugrožava bioraznolikost, kao što su lov na ribnjacima te lov otrovnom olovnom sačmom. Dodatno, uvrštavanje zaštićene ptice velikog vranca na popis divljači otvara nove probleme, zbog čega bi Hrvatska mogla snositi i novčane kazne od Europske unije.
Ovaj prijedlog zakona nije riješio postojeće probleme kojima lovstvo ugrožava bioraznolikost, kao što su lov na ribnjacima te lov otrovnom olovnom sačmomPrijedlog Zakona o lovstvu preuzeo je rupu iz važećeg Zakona o lovstvu kojim se zaobilazi zabrana lova na slatkovodnim ribnjacima pod izlikom da su ribnjaci samo uzgajališta divljači zbog čega svake godine strada između tri do četiri tisuće strogo zaštićenih ptica. Udruge ističu da bi lov na ribnjacima trebao biti zabranjen bez iznimke za uzgajališta te da su slatkovodni ribnjaci važna staništa za zaštitu bioraznolikosti. Navode kako u pravilu na ribnjacima ne postoji uzgoj divljači, već samo lov prilikom kojega nije moguće razlikovati divljač od zaštićenih vrsta. Pernata divljač (divlja patka, liska) može se jednako uspješno uzgajati na drugim površinama koje nemaju takav značaj za očuvanje bioraznolikosti kao što su šaranski ribnjaci u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U vezi lova na ribnjacima ističe se da ovaj prijedlog ne predviđa mogućnost kažnjavanja osoba koje love otrovnom olovnom sačmom na močvarnim područjima. Iako se Hrvatska međunarodnim ugovorima obvezala zabraniti lov olovnom sačmom te je jednim podzakonskim propisom iz 2010. načelno zabranjena upotreba olovne sačme na močvarnim staništima, važećim Zakonom o lovstvu, kao i ovim prijedlogom, nije moguće kazniti počinitelje budući da ne postoji prekršaj koji opisuje i sankcionira lov olovnom sačmom na močvarnim Uvrštavanje zaštićene ptice velikog vranca na popis divljači otvara nove probleme, zbog čega bi Hrvatska mogla snositi i novčane kazne od Europske unijestaništima.
Udruge upozoravaju da upotrebom olovne sačme u močvarnim staništima dolazi do kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima pri čemu od akutnog trovanja stradaju ptice i druge divlje životinje. Olovna sačma je opasnost i za ljudsko zdravlje budući da je kontaminacijom olovom zahvaćena i riba namijenjena ljudskoj prehrani koja se uzgaja na ribnjacima.
Iako su vodeći hrvatski pravni stručnjaci u lipnju prošle godine, tijekom javnog savjetovanja koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede, pokušali upozoriti nadležno ministarstvo da je ovaj prijedlog u dijelu u kojem se zabranjuje pristup javnosti podatcima o lovstvu protivan Ustavu i drugim zakonima, njihove primjedbe nisu usvojene ni u ovom prijedlogu. Prema predloženoj zakonskoj odredbi svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima, izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova, a radi se o bitnim informacijama koji se tiču zajedničkog resursa koji pripada svim građanima RH te čije pravo na pristup javnosti štite Ustav Republike Hrvatske i međunarodni sporazumi. Udruge napominju da je upravo Udruge podsjećaju da je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske još 2015. dva postupka zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti što je jedan od razloga zbog kojih se i donosi novi Zakon o lovstvuotvorenost tih podataka ključna da bi se mogao neovisno nadzirati lov, ističe se u priopćenju.
U odnosu na prijedlog zakona koji je bio dostupan javnosti na javnom savjetovanju, u prijedlogu koji je upućen u Sabor, na popis lovnih vrsta je dodan i veliki vranac, zaštićena ptica u EU koja ne može biti lovna vrsta, navodi se u priopćenju udruga.
Drže kako je dodavanje vranca na popis divljači i njegov odstrjel, osim što je protivno propisima EU zbog čega bi Hrvatska mogla snositi kazne, ujedno i metoda koja nije pokazala uspjeh u drugim državama. Pucanjem se rastjeruje dio vranaca, ali se također rastjeruju i druge ptice. Udruge se slažu da postoji problem s hranjenjem vranca na ribnjacima, ali naglašavaju da je to potrebno riješiti kroz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i odštete ribnjačarstvima, budući da su zaštićene ptice u njihovoj nadležnosti.
Udruge podsjećaju da je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske još 2015. dva postupka zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti što je jedan od razloga zbog kojih se i donosi novi Zakon o lovstvu. Ovaj prijedlog je još u lipnju prošle godine bio na javnoj raspravi sa zainteresiranom javnošću na kojoj su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene. Sada, godinu dana kasnije, prijedlog Zakona o lovstvu je upućen u Sabor. Na prijedlog su se do sada očitovali saborski Odbor za zakonodavstvo te Odbor za poljoprivredu, dok se Odbor za zaštitu okoliša nije očitovao. Nakon današnjeg prvog čitanja, Vlada bi kao predlagatelj trebala sastaviti konačnu verziju zakona, nakon čega bi zakon trebao biti izglasan u Saboru nakon ljetne stanke.
