Dr. sc. Rajendra Kumar Pachauri, predsjednik Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), organizacije koja je 2007. godine dobila Nobelovu nagradu za mir, gostovao je početkom tjedna na sjednici Odbora za zaštitu okoliša u Hrvatskom saboru. Središnja tema bila je pitanje klimatskih promjena te njihove posljedice na razvoj i stabilnost društva.
IPCC, kao međuvladino znanstveno tijelo, osnovale su 1988. godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP). Jedna od glavnih aktivnosti IPCC-ja je izdavanje posebnih izvješća o klimi koja su polazište za razmatranje budućih obveza država. Zadnje, četvrto, izvješće, objavljeno je 2007. godine, a zaključilo je da je neophodno ograničiti emisije stakleničkih plinova na razinu od 450 ppm, čime bi se ograničilo globalno zagrijavanje za ne više od 2°C. Kako bi se to postiglo u razvijenim je zemljama potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25-40 posto do 2020. godine, cilj od kojeg je svijet jako daleko.
"Moramo osigurati međunarodnu, koordiniranu i znanstvenu procjenu veličine i potencijalnog ekološkog i socio-ekonomskog učinka klimatskih promjena i realistične strategije odgovora. IPCC nije tu samo da razumije i procijeni prirodu i veličinu problema, naš je zadatak da tražimo rješenja i pokušavamo to učiniti što je bolje moguće", istaknuo je Pachauri.
Pročitajte što je Pachauri rekao:
- O klimatskim skepticima i aferi Climategate
Uvijek će postojati jedna grupa znanstvenika na margini koja će se svemu protiviti. Tijekom povijesti to se događalo uvijek kada se pojavilo neko novo znanje. Ljudi su u prošlosti uistinu znali i nastradati zbog toga što su se borili protiv konvencionalnih načina razmišljanja. Ali, na javnosti je da odluči. Ako govorimo o našem panelu, imamo najbolje standarde u svijetu i radimo na vrlo transparentan i objektivan način. Nema razloga sumnjati u to da uistinu postoje klimatske promjene i većinom su tijekom posljednjeg stoljeća uzrokovane ljudskim djelovanjem. Nismo bili potpuno uspješni u širenju te poruke. Oni koji dovode činjenice u pitanje iz svojih razloga ili će se jednog dana složiti s nama ili neće, ali nemamo taj luksuz da možemo odgoditi bavljenje tim pitanjem. Sad je to već pitanje upravljanja rizikom. Čak i ako postoji šansa samo 25 do 30 posto da stvari potpuno krenu naopako, mi smo racionalna ljudska bića i trebamo znati upravljati i izbjeći rizike.
- O rastu
Ne trebamo govoriti o potpunom zaustavljanju rasta. Trebamo drugu vrstu rasta i neke nove sektore u gospodarstvu koji će se temeljiti na obnovljivim izvorima energije, na energetskoj učinkovitosti, većim ulaganjima u javni prijevoz i slično. Puno se toga može ostvariti, ali to je potpuno drugačija struktura djelovanja. Potrebna je javna rasprava, konzultacije na nacionalnoj razini koje će uključiti i znanstvenike, ekonomiste, političare. Došlo je vrijeme za to da donesemo racionalne odluke za budućnost. U Njemačkoj postoji pozitivan trend i jako puno paketa za oporavak gospodarstva temelje se na obnovljivim izvorima energije. Drugi primjer je Republika Koreja koja također ulaže u zeleni rast i oni su uspjeli prevladati gospodarsku recesiju brže od bilo koje druge zemlje u Aziji. Znači, postoje empirijski dokazi koji pokazuju da razvoj u zelenom smjeru ne mora biti skup za gospodarstvo nego može pomoći gospodarski rast.
- O optimizmu
Postoje empirijski dokazi da razvoj u zelenom smjeru ne mora biti skup za gospodarstvo, nego može pomoći gospodarski rast
Optimist sam i zato i jesam ovdje, putujem po svijetu i pokušavam širiti informacije koje imam. Bilo bi puno zanimljivije otići na pecanje ili jedriti Jadranskim morem, ali ja to ne radim jer mislim da možemo postići promjene. Naravno da je naš Međunarodni panel u određenom smislu ograničen. Mi možemo dati najbolje znanstvene rezultate, ali moram priznati da u širenju informacija nismo toliko učinkoviti jer su vlade te koje imaju kontrolu. Moramo biti vrlo oprezni u IPCC-u. Naš je zadatak izrađivati izvješća koja su relevantna za politiku, ali koja ne određuju političarima kakve će odluke donositi što se tiče klimatskih promjena. Međutim, u petom izvješću planiramo razmotriti i etičke dimenzije i dimenzije pravičnosti.
- O očekivanjima od slijedeće UN-ove konferencije o klimi u Južnoj Africi
Jako je teško predvidjeti do kakvog će ishoda doći u Južnoj Africi. U Kopenhagenu je došlo do određenog rasipanja, ali možemo reći da smo u Cancunu uspjeli povratiti određenu vjeru u multilateralni proces što je barem jedan korak prema naprijed. Važno je da svi postanemo svjesni toga koliko je važno poduzimati mjere na vlastitom području. Ako uspijemo stvoriti takvu odlučnost, onda bi nam možda uspjelo ostvariti i globalni sporazum. Problem proizlazi iz činjenice da ljudi ne žele ništa poduzeti ako netko drugi prvo nešto ne poduzme. Čekamo da netko drugi prvi poduzme prvi korak. Ta blokada postoji u svim dijelovima svijeta.
- O ulozi emisija metana u klimatskim promjenama
Svaka zemlja mora uložiti napore kako bi minimalizirala ove emisije. Značajka je metana da nije stabilan kao ugljični dioksid koji je vrlo stabilan plin i nakon što dospije u atmosferu ondje ostaje stoljećima. Metan je daleko opasniji staklenički plin što se tiče potencijala globalnog zatopljenja međutim, ne traje dugo. Ali bez daljnjega moramo smanjiti njegove emisije. Postoje brojne alternative i situacija se može znatno poboljšati primjenom ispravnih praksi posebno u poljoprivredi. To se jedino može ostvariti uz pomoć istraživanja kako bismo osigurali produktivnost u poljoprivredi.
- O hidroenergiji
Bilo kakva privatizacija mora ići ruku pod ruku sa snažnim regulatornim institucijama i zakonodavnom praksom kako bi u konačnici šume, jezera, vodene površine zapravo bile imovina društva kao cjeline
Hidroenergija predstavlja jednu dilemu. Dovodi do velikih koristi što se tiče smanjenja emisija stakleničkih plinova, međutim često donosi probleme na lokalnoj razini. Moramo uzeti u obzir oba aspekta i kao što je to uobičajeno u demokraciji, potrebno je donijeti odluke uzimajući u obzir one na koje takvi projekti utječu, zainteresiranu javnost. Isto tako moramo uzeti u obzir i biološku raznolikost, šume i prirodu. Moramo stvari promatrati od slučaja do slučaja i ukoliko su utjecaji na lokalnoj razini prihvatljivi može se krenuti s takvim projektom. Od takvog projekta može koristi imati i dotična zemlja jer smanjuje troškove proizvodnje. Hidroenergija je u većini slučajeva manje skupa od one iz elektrana koje koriste fosilna goriva. Dakle, mogu postojati odredene ekonomske koristi, ali mora se uspostaviti ravnoteža i vidjeti kakav utjecaj ima na lokalnu zajednicu i moraju se uzeti u obzir ekološki aspekti.
- O nuklearnoj energiji
Naravno da će sada nakon japanske tragedije doći do ponovne procjene situacije i jako je teško predvidjeti koji će biti konačni rezultat. Moguće je da će doći do određenog usporavanja kada govorimo o ekspanziji nuklearne energije, odnosno nuklearki. U našem panelu proveli smo ocjenu nuklearne energije i istaknuli smo značajnu ulogu koju nuklearna energija ima u osiguravanju električne energije međutim, isto tako moramo biti svjesni nedostataka. Vidjet ćemo što će se dogoditi u narednih nekoliko mjeseci.
- O tsunamijima
Ne postoji poveznica izmedu klimatskih promjena i tsunamija poput onoga koji je, na žalost, toliko naškodio Japanu tijekom proteklih tjedana. Međutim, budući da je razina mora danas puno viša nego što je bila prije sto godina, posljedice tsunamija kada govorimo o samom intenzitetu su puno jače nego što bi bile prije sto godina. Ako se u budućnosti razina mora još više povisi, posljedice nekog tsunamija za 50 godina bit će vrlo ozbiljne. Moramo imati na umu da klimatske promjene ne uzrokuju direktno neke probleme, ali ih intenziviraju.
- O dilemi prilagodba na promijenjenu klimu ili smanjenje emisija
Moramo ići u oba smjera. Prilagodba je jako važna i bitna, ali barem na globalnoj razini, nije dostatna. Isto tako je jasno da je smanjenje potrebno na globalnoj razini, ali to znači da svako društvo mora dati svoj doprinos na pošten i učinkovit način. Prilagodba se mora vršiti na lokalnoj razini i zato je potrebno uspostaviti institucije, raditi na podizanju razine svijesti i znanja i vrlo često, potrebno je izgraditi lokalnu infrastrukturu, na primjer protiv podizanja razine mora. Ne postoje institucije koje bi bile nadležne za prilagodbu. Potrebno je raditi na izgradnji institucionalnih kapaciteta u što skorije vrijeme.
- O mogućoj privatizaciji resursa
Ne možemo ostvarivati privatnu korist na račun društva. Potrebno je štititi i jamčiti interese društva, spriječiti kršenje interesa društva. Znam da u nekim zemljama postoji inicijativa prema privatizaciji zato što se smatra da bi upravljanje bilo učinkovitije. Međutim, bilo bi pogrešno smatrati da se to može učiniti bez adekvatnih regulatornih mehanizama i institucija. Bilo kakva privatizacija mora ići ruku pod ruku sa snažnim regulatornim institucijama i zakonodavnom praksom kako bi u konačnici šume, jezera, vodene površine zapravo bile imovina društva kao cjeline.
- O demokraciji
Ako demokracije uistinu trebaju i funkcionirati, onda treba gledati i malo dalje od sljedećih izbora
Mahatma Ghandi je rekao da demokracija mora predstavljati umijeće i znanost mobiliziranja svih fizičkih, ekonomskih i duhovnih resursa, svih različitih dijelova svijeta i ljudi i to na dobro svih. Taj nam izazov predstoji. Ako demokracije uistinu trebaju i funkcionirati, onda treba gledati i malo dalje od sljedećih izbora. Ako dobro informiramo javnost, onda će ona zahtijevati da se naša politika danas ne fokusira samo na sljedeće dvije ili pet godina već na 50. To ne znači da možemo odgoditi naše djelovanje na tih 50 godina, već moramo početi djelovati već danas ako želimo izbjeći neke od najgorih učinaka klimatskih promjena za 20, 30 godina.
- Što može Hrvatska?
Postoji čitav niz stvari koje Hrvatska i druge zemlje u tom smislu mogu dati. Drago mi je da govorite o energetskoj učinkovitosti vezano uz izgradnju jer to je jedan sektor koji puno toga može pružiti. Trebalo bi učinkovitije graditi nove zgrade, a i retroaktivno vidjeti što se može uciniti s već izgrađenim zgradama. To može stvoriti čitav niz novih radnih mjesta. Mnogo se može učiniti i u sektoru prijevoza. Isto tako vrlo je važno širiti poruku o mijenjanju načina života. Vaše društvo ima dugu povijest, bilo je izloženo drugim kulturama i svakom se građaninu ove zemlje mora prenijeti poruku kako je važno mijenjati životne navike. To ne znači da se trebate vratiti živjeti u špiljama i oblačiti se u ovčje kože, već da male stvari mogu puno doprinijeti, bilo da se radi o uštedi energijom kroz osvjetljenje vlastitog doma, hlađenje ili grijanje, da se recimo češće vozi bicikl, da se više vozi biciklom kroz gradove. Sve se to može postići kroz osvješćivanje i kroz politiku koja će građanima ove zemlje olakšavati usvajanje ovih metoda.
