Nužno je osnovati Sud pravde za klimatske promjene, složili su se sudionici IV. Skupa urođeničkih i izvornih naroda Amerike. Ovaj sud bi identificirao i sankcionirao transnacionalne kompanije koje oštećuju ekologiju i okoliš urođeničkih naroda. Cilj Suda je "učiniti vidljivim vezu između klimatskih promjena i modela razvoja koji se temelji na iskorištavanju i korporativizmu multinacionalki", izjavio je Miguel Palacín Quispe, predsjednik Coordinadora Andina de Organizaciones Indígenas (Andske koordinacije urođničih organizacija).
Quijano smatra da je ideja rasa mentalni izum i da je služila je kao alat diskriminacije, te da oslobođnje mora osvajati područje po područje društvenog života: spol, rad, priroda. "Mi smo dio Pachamame (Majke Zemlje), a nismo izvan nje. Zar smo mi fauna da nas stavljaju u rezervate?" - pita se Quijano.
Pitanje opstanka tih naroda nerazdvojno je od pitanja zaštite prirode. Evo Morales predložio je zbog toga UN-u da raspravlja o pravima Majke prirode. Ukoliko bi Ujedinjeni narodi priznali da i priroda ima prava, a da ne služi samo iskorištavanju, bio bi bi to prvi put da službena međnarodna organizacija istupa iz okvira antropocentričnog pogleda na svijet. Miguel Palacín dodao je kako "konzumerizam pretvara bioraznolikost u predmet. To je ekološki dug koji države održavaju s transnacionalkama". Zato će se zahtjev za Sudom za klimatske promjene postaviti i u Kopenhagenu, na skupu o klimatskim promjenama krajem ove godine.
Poruku koju su ovih dana uzvikivali izvorni narodi Amerike potrebno je čuti i u našim malim tranzicijskim državama: Zemlja se ne prodaje, zemlja se brani. Voda se ne prodaje, voda se brani. Šuma se ne prodaje, šuma se brani.
Pročitajte dosadašnje Marinine južnoameričke izvještaje!
