Tsai Ing-wen, čelnica Demokratske napredne stranke (DPP), po svim anketama ima veliku prednosti uoči izbora. Tajvan bira novog šefa države nakon dva mandata Maa Ying-jeoua, koji je u osam godina na vlasti zatoplio odnose s Kinom i kod kuće si priskrbio kritike da je zbog narušenog tajvanskog gospodarstva previše išao "niz dlaku" Pekingu i njegovim ekonomskim interesima.Ankete predviđaju da će DPP osvojiti većinu, ili apsolutnu ili u koaliciji, što bi značilo da prvi put od 1949. godine Kuomintang neće imati kontrolu nad parlamentom
DPP podržava formalnu tajvansku neovisnost od Kine, suprotno od vladajuće Nacionalističke stranke (Kuomintang). Iako je Tsai obećala da neće provocirati Kinu, njezina eventualna pobjeda bit će izazov za kineskog predsjednika Xija Jinpinga, koji snažno promovira svoju viziju jake, politički ujedinjene Kine.
Promjena u tajvanskom čelništvu mogla bi dodatno zakomplicirati zategnutu sigurnosnu sliku u regiji. Nakon godina ulaganja u svoju vojsku, Kina pomalo preuzima kontrolu nad teritorijalno spornim područjima Istočnog kineskog mora i Južnog kineskog mora i time uzburkava duhove u Japanu, Vijetnamu i na Filipinima koji su se svi obratili Washingtonu za pomoć.
SAD zato ne želi da odnosi s Tajvanom, američkim saveznikom, dodatno zakompliciraju odnose s Pekingom. Američki se dužnosnici suzdržavaju javno govoriti o tajvanskim izborima, ali potiho pritišću obje strane da izbjegavaju jednostrane i provokativne akcije, piše Wall Street Journal.
U glavnom američkom gradu zabrinuti su da bi Tajvan mogao postati problem u odnosima s Kinom ako Tsai nakon pobjede ne pronađe zajednički prihvatljivu formulu odnosa s kineskom maticom.
Kineski dužnosnici također se javno ne izjašnjavaju o tajvanskim predsjedničkim izborima, ali iz izvora u Pekingu saznaje se da se razmatra strategija u slučaju pobjede Tsai, piše WSJ.
Godine 1996. Kina je ispalila dva projektila u vode Tajvanskog tjesnaca kako bi neuspješno odvratila tajvanske birače da izaberu jednog drugog kandidata koji se zalagao za neovisnost. Amerikanci su odgovorili slanjem dva nosača zrakoplova u tjesnac.Promjena u tajvanskom čelništvu mogla bi dodatno zakomplicirati zategnutu sigurnosnu sliku u regiji
Danas je takva reakcija Pekinga gotovo nemoguća. Stručnjaci misle da će Kina umjesto toga stisnuti "ekonomski obruč" oko Tajvana ako Tsai do inauguracije u svibnju ne prizna da otok pripada "jednoj Kini", retoričkoj konstrukciji koju Peking zahtijeva.
Glavna tema njezine kampanje bila je revitalizacija tajvanske ekonomije, ublažavajući strahove mnogih od 23 milijuna Tajvanaca da će se mnogo lokalne industrije, poduzetništva i radnih mjesta izmjestiti u Kinu.
Paralelno s predsjedničkima, odvijaju se i parlamentarni izbori. Ankete predviđaju da će DPP osvojiti većinu, ili apsolutnu ili u koaliciji, što bi značilo da prvi put od 1949. godine Kuomintang neće imati kontrolu nad parlamentom.
