Izvješće Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja, kojeg je za WWF izradila tvrtka Dalberg Global Development Advisors, pokazuje kako mjesta svjetske prirodne baštine pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu okoliša, ali i globalne propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti.WWF-ova studija također pokazuje da se više od dvadeset posto mjesta suočava s prijetnjama od strane više štetnih industrijskih aktivnosti
U izvješću se navodi kako u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti.
Više od jedanaest milijuna ljudi ovisno je o svjetskoj prirodnoj baštini kako bi za sebe i svoje obitelji osigurali hranu, vodu, dom i lijekove. Upravo bi ti ljudi mogli biti negativno pogođeni zbog utjecaja štetnih industrijskih aktivnosti koje se provode u velikim razmjerima.
"Mjesta svjetske prirodne baštine trebala bi dobiti najvišu razinu zaštite, no mi često ne možemo zaštititi taj mali ali važan djelić Zemljine površine", istaknuo je Marco Lambertini, direktor WWF Internationala, dodavši kako svi trebaju raditi zajedno kako bi ova mjesta i dalje pružala dobrobiti ljudima i prirodi.
Mjesta svjetske baštine mogu igrati ključnu ulogu u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja usvojenih prošle godine u UN-u. Prema WWF-ovom izvješću, devedeset posto mjesta svjetske prirodne baštine osiguravaju radna mjesta i dobrobiti daleko izvan svojih granica.
Lambertini je upozorio kako Vlade i tvrtke trebaju odrediti prioritete gledajući dugoročnu vrijednost, a ne samo kratkoročne prihode, te poštivati status ovih značajnih mjesta. "Moramo se okrenuti od štetnih industrijskih aktivnosti te se usredotočiti na održive alternative koje poboljšavaju stanje svjetske prirodne baštine, njenu vrijednost i prednosti koje pruža", rekao je Lambertini.U izvješću se navodi kako u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti
WWF-ova studija također pokazuje da se više od dvadeset posto mjesta suočava s prijetnjama od strane više štetnih industrijskih aktivnosti. U primjeru koraljnog grebena na Belizeu izvješće navodi rizike od neodrživog infrastrukturnog razvoja na obali, čistu sječu mangrova velikih razmjera, poljoprivrednog onečišćenja voda te potencijalno opasnog istraživanja nafte. Ove prijetnje ugrožavaju dobrobit gotovo dvjesto tisuća ljudi, što je polovina stanovništva Belizea.
Izvješće uspostavlja pet globalnih načela koja su temeljna za dobro upravljanje svjetskom prirodnom baštinom. Ta načela – vrednovanje, investicijske odluke, upravljanje, javne politike i provedba – mogu pomoći donosiocima odluka da postignu primjerenu i pravičnu ravnotežu između očuvanja, održivosti i razvoja te smanje prijetnje zajedničkoj prirodnoj baštini.
