franak_cnbc.com.jpgVladino rješenje nije dogovoreno s bankama, pa možemo očekivati njihov žestok otpor.

Predizborno ili ne, populističko-demagoški ili ne, prekasno u svakom smislu da, ali svaka čast državnom blagajniku Borisu Lalovcu. Kaže pučka mudrost: bolje ikad, nego nikad. Premijer Zoran Milanović mu je napokon izdao vozačku dozvolu za bojno spreman protubankarski T-84 svog donedavnog šefa Slavka Linića. I stroj je zagrmio. Vlada će štono sutra, u rujnu, proslijediti u postupak zakonsko rješenje o tome da se svi krediti u švicarskim francima (CHF), švicarcima, konvertiraju u eurske prema kamatnoj stopi i tečaju eura što su vrijedili na dan podizanja kredita. Dužničko ropstvo nije konstruirano samo za RH, nego za široko područje, gdje je domino efekt rušenja Berlinskog zida hipnotizirao mase fatamorganom o kapitalizmu neupitno ljudskog licaRješenje stupa na snagu već u listopadu čime bi, na užas banaka, državni kovač napokon snažno mlatnuo dlijetom i macolom po negvama dijela dužničkih robova. I ostavio im u džepovima šest-sedam milijardi kuna, koje su si vlasnici hrvatskih banaka-kćeri već odavna zabilježili kao legalan/siguran kreditni harač

Nije da hvalimo ovaj portal, jer žurnalistički ugled i utjecaj H-Altera bildaju kakvoća njegovih priloga i profesionalnost suradnika, ali zašto ne spomenuti da je naš medij prvi, iz pera ovog autora, upozorio na rješenje, koje sada kani primijeniti Vlada. Banke moraju u poštenoj trgovini novcem podijeliti kreditni rizik s dužnicima, i po cijenu da budu na gubitku. Nije dopušteno držati ih kravama muzarama, samovoljno ih reketariti i pretvoriti u dužničke robove. Sve veće, osim Hrvatske poštanske banke, odreda su u stranom vlasništvu. Gazde su iz najmoćnijih zemalja "obitelji kojoj oduvijek pripadamo", pa se ta "obiteljska" ljubav - usred gospodarske i moralne krize - iskazuje kao incestuozna nakaznost.

Budući da su banke smišljeno inficirale "švicarskim proizvodom" ne samo RH nego i niz zemalja tranzicijskog Jugoistoka, nije trebalo dugo za pročitati tajnu nakanu/smisao unaprijed i naširoko medijski reklamirane prijevare. Novčarski reket i pljačka građana, zavaranih početno povoljnim uvjetima kreditiranja. Nešto kao lanac Sv. Antuna, gdje je na dobitku inicijator. Država i HNB zdušno su držali svijeću kriminalnoj gramzljivosti. Krivcima to kad-tad dođe na naplatu. I red je da snose posljedice. Banke će konverzijom kreditnih švicaraca u eure, navodno, ostati kraće za pet S obzirom na to tko su i odakle su vlasnici banaka-kćeri i čiji kapitalistički interesi drmaju Unijom, ne bi se trebalo čuditi da Milanoviću brzopotezno stignu packe iz Bruxellesamilijardi kuna, a maćehinska država i regulatorni HNB morat će se za vijeke vjekova nositi sa sramotom. Nisu pravodobno zaštitili građane.

A bili su dužni: država Hrvatska ustavno zadanom političkom voljom, a bankama nadređen HNB svojom regulativnom vlašću. Svijest i savjest, koji su izostali već 2008. i osobito 2011. godine, uopće nije vrijedno spominjati. Nije prvi niti će biti zadnji put da domaći izabranici na najodgovornijim dužnostima u zemlji rade u korist, često nepopravljive, štete ljudi koji su ih pripustili polugama odlučivanja. Je li trebalo toliko čekati, ostaviti dužnike da se ubijaju, ovršene da lete na ulicu s cijelim obiteljima, trpjeti masovne prosvjede i građansko samoorganiziranje nezaštićenih dok Vladi na isteku mandata ne dođe iz stražnjice u glavu? A banke u međuvremenu nekažnjeno reketare klijente.

Godinama i Udruga Franak i javnost pitaju tko je tu lud. Banke trljaju ruke, a Zoran Bohaček i Željko Ivanković iz Hrvatske udruge banaka svako malo janjičarski vjerno mažu oči zblenutoj javnosti: "Sve je pošteno i po zakonu". A nije pošteno. O zakonu bi se dalo raspravljati. Sve prethodne vlade i oba guvernera HNB-a, Željko Rohatinski i Boris Vujčić, ni trc ni mrc. Tko šiša dužnike, zašto su uzimali takve kredite, zašto su bili lakomi, tko im je kriv što su ostali bez posla…

Foto: Tomislav Pavlek, Hina<br>
Foto: Tomislav Pavlek, Hina

"Ovaj problem datira još iz 2011. godine kada je prvi puta eskalirao", objasnio je ministar financija u Dnevniku HTV-a. "Dao bog da je tada bivša vlada (HDZ-ove Jadranke Kosor, op. M.V.) reagirala i riješila problem, no to je ostavljeno ovoj vladi. Neprihvatljivo je da deset godina plaćate kredit, a da vam se glavnica poveća. Neprihvatljiv je ovakav oblik dužničkog ropstva u kojem su ljudi dizali ruku na sebe. Završio sam s bankama koje su ignorirale sve inicijative za rješenje problema švicaraca. Gubitak im nećemo kompenzirati. Nema kompromisa, nema pregovora s bankama. Ovo je mjera vlade Zorana Milanovića i pravedno postupanje prema građanima. Banke su podcjenjivale Vladu i ministra financija. Govori se o gubitku banaka, a ja govorim o gubitku građana."

Ministar Lalovac je već i prije znao reći da su banke raspolagale jeftinim novcem, uzimale bonuse, a građane ostavile grcati u dugovoma. Sadašnja Vladina mjera, kažu u Banskim dvorima, "konačno je rješenje" dužničkog ropstva oko 55 000 ljudi s kreditima u švicarcima. Konverzija u eure, navodno, bit će trošak banaka, ne dužnika. Dio gubitaka zbog konverzije, država kani priznati bankama kao poreznu olakšicu. Budući da Vladino rješenje nije dogovoreno s novčarskim ustanovama, za očekivati je njihov žestoki otpor. Znala se već čuti iz tih krugova prijetnja kako će Država i HNB zdušno su držali svijeću kriminalnoj gramzljivosti banakaEU oboriti Vladine "račune bez krčmara", jer su to jednostrane državne mjere "koje štete slobodnom protoku kapitala i zakonitostima tržišta".

S obzirom na to tko su i odakle su vlasnici banaka-kćeri i čiji kapitalistički interesi drmaju Unijom, ne bi se trebalo čuditi da Milanoviću brzopotezno stignu packe iz Bruxellesa. Imaju oni tamo i nešto uvjerljivije od kurtoaznih prijekora i verbalnih packi, pa će se vidjeti koliko premijer uistinu vjeruje u svojedobnu poruku Angeli Merkel da "Hrvatska nije ptičji rezervat". I Viktoru Orbanu je povremeno znalo tako nešto pasti na pamet, pa čim je to zgusnulo tučonosne oblake nad Bruxellesom, mađarski premijer je retuširao svoje soliranje. Recimo, njegova se zemlja u EU provela kao bosa po trnju kad je modelom svog "konačnog rješenja" stala na rep bankama. Mjere što su ih sada, predizborno dakako, smislili ministar Lalovac i premijer Milanović, mirišu na istovrsne u Crnoj Gori i one što ih priprema Poljska.

Dužničko ropstvo nije konstruirano samo za RH, nego za široko područje, gdje je domino efekt rušenja Berlinskog zida hipnotizirao mase fatamorganom o kapitalizmu neupitno ljudskog lica, socijalne duše, slobode i demokracije za sve građane, gospodarskog, društvenog i moralnog prosperiteta. Kad ono… Bez odobravajućeg miga iz SAD-a, posredstvom repetitora u Bruxellesu, tzv. običnom građaninu više nije dopušteno ni krizno-partizansko "snađi se, druže". I tu su slamku samoodržanja, sofisticiranu suvremenom zbiljom, prisvojili vlasnici kapitala, politički im poslovođe, kriminalci i makroi moralne prostitucije. Pa ti vidi. Hebenom je kasno kajati se.

Sljedeći će dani, da ne kažemo tjedni, pokazati je li onaj rečeni državni kovač dovoljno snažno tresnuo dlijetom i macolom po dužničkim negvama zarobljenih ratama kreditnih švicaraca ili je samo komedijaški prdnuo u vjetar. Kako god bilo, lijepo zvuči kad Vlada skrbi o građanima. Makar tek predizborno i makar zadnjih sati četverogodišnjeg mandata. Zlata vrijedi u biračkoj kutiji i glas ovih što im je uistinu teško, i najteže.

<
Vezane vijesti