Izvaljeni trupci na potezu od Medvedgrada prema Grafičaru, raskopane šumske staze, prisutnost teške mehanizacije poput bagera i uništeni putevi na Medvednici prizori su koje uočava sve veći broj rekreativaca, planinara i ostalih ljubitelja toga parka prirode. Za komentar smo upitali Planinarski savez Zagreba koji je, između ostalog, prije dvije godine upozoravao na devastaciju Medvednice i to upravo zbog sječe stabala i nereda koji ostaje nakon radova na planinarskim stazama, pristupnim putevima, vodotocima i u samoj šumi.
"Devastacija šuma proteklih godina poprima sve veće razmjere. Na većinu dopisa koje smo uputili odgovornim institucijama dobili smo odgovore kako se radi o planskoj sječi i održavanju šuma. Iako se planska sječa mora provoditi, poučeni iskustvom došli smo do nekoliko zaključaka koji u principu objašnjavaju uzrok ovih devastacija. Zadnjih desetak godina Hrvatske šume više nisu direktan izvršitelj šumarskih radova, već te radove izvode kooperanti koji apsolutno ne poštuju nikakav šumski red. Prema važećim zakonskim aktima, oni koji sijeku šumu trebali bi nakon radova sanirati puteve i vratiti ih u prvobitno stanje te bi osim trupaca trebali pokupiti svo granje i sitni šumski otpad. Nažalost, u većini slučajeva se to ne poštuje", kaže Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba te dodaje kako vlasnik šume i Hrvatske šume traže da se sanira prostor, ali da izvođač to odbija jer slijedi logiku "to nitko ne radi, pa neću ni ja".
Gobec smatra da u cijeloj priči nije problematična zakonska regulativa, već (ne)provođenje zakona i neovisnog nadzora nad šumskim radovima, kao i šumarska inspekcija koja bi trebala sankcionirati izvođače ako ne saniraju šumu nakon izvođenja radova.
Sasvim drugom problematikom smatra neadekvatan način na koji se sijeku stabla, pogotovo u Parku prirode. Dodaje kako se koriste izuzetno teški, invazivni strojevi koji, osim što izvlače porušena stabla, oštećuju i zdrava.
"Često se sve odvija papirnato pokriveno od strane nadležnih institucija koje izdaju dozvole na temelju nečijeg mišljenja, bez terenskog izvida i nadzora. Nakon sječa rijetko se događa da na teren izlaze investitor, izvođač i neovisni nadzor koji bi zapisnikom utvrdili da je sječa korektno izvršena i da je sanacija napravljena kako treba. Radovi na Medvednici često su vrlo eksponirani zbog velikog broja posjetitelja Parka pa se čak neki dijelovi kasnije i saniraju, no možete zamisliti područja šuma koja nisu toliko izložena pogledima", navodi Gobec.
Rješenje vidi u pojačanom inspekcijom nadzoru, ali i zapisnicima koje nakon radova potpisuju sve zainteresirane strane, s naglaskom na jednu neovisnu (planinari, zaštitari i sl.) te u rigoroznim kaznama za izvođače koji ne poštuju odredbe načina sječa, izvlačenja trupaca i sanacije područja na kojem se sjeklo sa svim pristupnim putevima.
Park prirode Medvednica osnovan je 1981. godine na površini od 22 826 hektara, od kojih su šume obuhvaćale oko 15 tisuća hektara. Zakonom iz 2009. godine situacija se mijenja te se površina parka smanjuje na 18 tisuća hektara, a kao glavni razlozi se navode socijalno restrukturiranje stanovništva Zagreba te prodiranje gradskih naselja u rubna područja parka. Samo smanjenje površine parka vrlo je indikativno i pokazuje kako mjere zaštite u pojedinim situacijama, očito nisu postignute. Važnost očuvanja Medvednice, ali i drugih šuma ne leži samo u činjenici da su one popularno izletničko odredište, već u tome da šumski pokrov poboljšava kvalitetu zraka, sprečava eroziju tla, povoljno utječe na temperaturu zraka, smanjuje udio stakleničkih plinova u atmosferi i slično.
Ravnateljica Parka priorde Medvednica, Snježana Malić-Limari upozorava da je u periodu od studenog 2013. do danas Medvednicu poharalo osam olujnih nevremena, što je prouzročilo oko 40 tisuća metara kubnih od vjetra izvaljene drvne mase te da se sve to odvijalo u najposjećenijem dijelu, na južnoj stani centralnog dijela Medvednice. Naglasila je kako će čitava sanacija pogođenog područja trajati dugo jer je riječ o velikoj količini porušene drvne mase.
"Ipak, neki predjeli su teško pristupačni, nema pristupnih puteva do porušenih stabala i potrebno je izraditi novu šumsku komunikaciju ili proširiti postojeće najbliže puteve da bi se izvukla porušena stabla, a za to je potrebna mehanizacija, posebno na strmim područjima. Trenutno je u tijeku izvlačenje oko šesto metara kubnih porušene drvne mase. Teren na kojem su porušena stabla nema izrađen put za izvoz stabala, strm je i zbog toga se trenutno širi dio postojeće planinarske staze. Također je potrebno veliku količinu porušenih stabala izvući iz šume zbog sigurnosti posjetitelja, posebno na frekventnim područjima, jer postoji opasnost od klizanja stabala i panjeva, te tla niz brijeg, a i zbog budućnosti šume koja će se idućih nekoliko desetaka godina dizati, odnosno obnavljati na tom području", govori nam Malić-Limari te dodaje kako se na terenu ne događa ništa ne zakonito te da je radove izvlačenja stabala, koje za Šumariju Zagreb izvodi tvrtka Turković, obišao i viši inspektor zaštite prirode iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
"Kontinuirani nadzor nad izvođenjem radova obavljat će služba čuvara prirode Javne ustanove i inspektori zaštite prirode, a po završetku radova bit će potrebno provesti sanaciju terena. To podrazumijeva tzv. šumski red, poravnavanje kolotraga, popravak staza i drugo. Ako se radovi na uvođenju šumskog reda ne provedu u zakonskom roku, procedura je takva da se onda pokreće prekršajni postupak", zaključuje Malić-Limari.
Iako iz Parka prirode tvrde da se sve aktivnosti unutar parka odvijaju u skladu sa zakonom te da se nadzor nad navedenim radovima provodi, H-Alter poziva građane i građanke da prijave sve aktivnosti za koje smatraju da bi mogle pridonijeti nastavku devastacije Medvednice, ali i drugih šumskih područja na području Hrvatske. Aktivnosti možete prijaviti direktno upravi Parka, Hrvatskim šumama ili šumarskoj inspekciji. Također se možete obratiti i Zelenom telefonu koji će zaprimiti vašu dojavu i pokušati riješiti problem, a ovdje možete pronaći adresar koji sadrži kontakte institucija, službi i javnih ustanova nadležnih za zaštitu okoliša i prirode kojima se također možete obratiti.
