H-Alter
Foto: Centar za životnu sredinuFoto: Centar za životnu sredinu"Presuda dokazuje ne samo evidentno kršenje zakona od strane ministarstva, nego i suštinske nepravilnosti i nedostatke u postupku izrade studija utjecaja. Očekujemo sličnu presudu i za drugu tužbu i nećemo se zaustaviti dok te dvije rijeke ne sačuvamo", poručili su iz Centra za životnu sredinu.

Okružni sud u Banjaluci je poništio Rješenje o odobravanju Studije utjecaja na životnu sredinu malih hidroelektrana planiranih u kanjonu rijeke Hrčavke u Nacionalnom parku Sutjeska, te presudio u korist Centra za životnu sredinu. "Ova presuda dokazuje ne samo evidentno kršenje zakona od strane ministarstva, nego i suštinske nepravilnosti i nedostatke u postupku izrade studija utjecaja. Očekujemo sličnu presudu i za drugu tužbu i nećemo se zaustaviti dok te dvije rijeke ne sačuvamo“, poručila je Nataša Crnković iz udruge Centar za životnu sredinu.

Glavni razlozi ovakve presude stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija utjecaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez postojećeg Prostornog plana NP SutjeskaPredstavnici firme Projekt a.d. iz Banja Luke koji su izrađivači sporne studije su i sami na javnoj raspravi u Foči priznali da u kanjon rijeke Hrčavke nisu ni ulazili, a o stvarnoj analizi utjecaja na taj kanjon je onda smiješno i pričati, kažu iz udruge. Jasno je, ističu, da je takav kanjon jedan od posljednjih neistraženih i slabo prohodnih kanjona Europe, ali upravo zato postoji ogromna odgovornost i težina u izradi studija utjecaja hidroelektrana na životnu sredinu.

Glavni razlozi ovakve presude stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija utjecaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez postojećeg Prostornog plana NP Sutjeska. Pored toga, sudac na vrlo argumentiran način osporava samu studiju, pozivajući se na stučna mišljenja koja su priložena uz tužbu.

U kolovozu 2014. godine Centar za životnu sredinu je sa Arbor Magnom i WWF-om angažirao eksperte i organizovao istraživačku ekspediciju u kanjonima Sutjeske i Hrčavke, gdje je za samo pet dana zabilježeno čak 403 biljnih vrsta. One se u osporenim studijama, zajedno s ogromnim brojem drugih vrsta koje su vezane za ove kanjone i od njih ovise, ni ne spominju.

"Nakon pet dana istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke svima nam je bilo jasno – ovi kanjoni su stvarni biseri na europskom kontinentu. Neke od vrsta koje smo našli su prvi put opisane za Bosnu i Hercegovinu. Takvi prostori zaslužuju našu punu pažnju i posvećenost u zaštiti“, dodala je Nataša Crnković.

Ključne riječi: Sutjeska
<
Vezane vijesti