"Izjavljujem da buntovnik poznat kao subkomandant Marcos više ne postoji", stoji u priopćenju koje je objavljeno na službenoj stranici zapatističkog pokreta. Kako javlja BBC, Marcos je odlučio napustiti čelnu poziciju meksičke gerilske skupine zbog promjena koje su nastupile unutar pokreta.
Podsjetimo, zapatistička gerila nastala je 1983. godine, kada se šest muškaraca i žena, inspirirano klasičnim gerilskim načinom borbe za prava socijalno najugroženijih, povuklo u meksičke šume. Do 1988. godine, pod utjecajem domorodačke kulture s kojom su stupili u dodir, izvorni koncept hijerarhijskog i vertikalnog vojnog vodstva transformirali su u pokret koji je nadgledan od strane domorodačkih zajednica. Ovi potomci Maja, naseljeni pretežno u Chiapasu, jednoj od najsiromašnijih regija Meksika, 1. siječnja 1994. oružano su se pobunili protiv vladine politike, multinacionalnih korporacija i zemljovlasničke torture.
zapatisti-foto-tj_scenes-cesar_bojorquez.jpg
Pobuna je počela manje od dva sata nakon što je na snagu stupio NAFTA sporazum (sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade, SAD i Meksika), a koji je donesen s ciljem privilegiranja multinacionalnih korporacija te na štetu stoljetnog načina života domorodaca. Pod pritiskom SAD-a, meksički predsjednik Carlos Salinas uspio je izmijeniti članak meksičkog ustava čime je multinacionalnim korporacijama omogućen veći pristup nekada pravno zaštićenom zemljištu, na koje su do tad ustavom zagarantirano pravo imale domorodačke obitelji i zajednice.
Maskirani gerilci Zapatističke vojske nacionalnog oslobođenja (EZLN), početkom 1994. godine zauzeli su nekoliko gradova uz pomoć više tisuća svojih ljudi, koji su se pred napad infiltrirali u meksičku vojsku i tajnu policiju. Oružana strana njihove pobune brzo je okončana prividnim primirjem i pratila ju je genocidna odmazda meksičke vlade. Unatoč tome, EZLN je opstao do današnjih dana, a Marcos, čije je pravi identitet godinama bio nepoznat široj javnosti, uživo je veliku popularnost među indijanskim narodom Meksika. Prije devet godina uključio se i u meksičku predsjedničku kampanju, no nije uspio u svojem naumu.
Posljednjih godina u javnosti su se pojavljivale glasine da je Marcos bolestan, no priopćenjem u kojem je obznanio ostavku, odbacio je takve navode i potvrdio kako ih je zbog vlastite koristi plasirala sama vojska pobunjenika, javlja BBC.
