U razgovoru za H-Alter odgovore pružaju: Sanja Barić, Lora Vidović, Sandra Benčić i Marko Jurčić.
Nakon što je prošlog tjedna saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio Saboru izglasavanje odluke koja bi zastupnicima omogućila da nakon održanog referenduma o ustavnoj definiciji braka ignoriraju obaveznost njegovog rezultata, ovih dana Ustavni sud je upozorio da odluka donesena na referendumu ima trenutni pravni učinak. Vladajućima i opoziciji ta preporuka je poslužila kao dodatni motiv za daljnje prepucavanje, čime su mogući štetni učinci izmjene Ustava bačeni u drugi plan.
"Ukoliko brak bude definiran Ustavom, do važnijih promjena u samoj praksi neće doći jer je definicija braka kao zajednice žene i muškarca ionako već definirana Obiteljskim zakonom. Problem je što bi se stavljanjem te definicije u Ustav na duži rok onemogućilo izjednačavanje prava na brak istospolnih i heterosekslualnih osoba jer je puno teže mijenjati Ustav nego li Zakon", objasnila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije u razgovoru za H-Alter.
Sanja Barić
sanja_baric_foto_marko_gracina.jpg
Sanja Barić: Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju
Iako je Željka Markić, čelnica inicijative U ime obitelji, proljetos tvrdila da se ne zalaže za zabranu regulacije istospolnih zajednica kroz Zakon o životnom partnerstvu, koji će se uskoro naći u saborskoj proceduri, ovih se dana najednom "oštro protivi predloženom Zakonu" jer je on "sadržajno suprotan referendumskoj poruci". Sanja Barić, predstojnica Katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i vanjska članica saborskoga Odbora za Ustav, upozorava da predloženi oblik Zakona o životnom partnerstvu ni na koji način ne bi trebao biti ugrožen mogućom izmjenom Ustava. "Regulacija istospolnog partnerstva međunarodna je obveza Republike Hrvatske koja se naprosto mora ispuniti. Čak i ako se istospolnim partnerima daju ista prava koja su omogućena brakom, a to ionako nije planirano, ustavna odredba samo bi onemogućila da se ta zajednica nazove brakom", kaže Barić i dodaje da bi ustavna definicija braka u ovom trenutku eventualno mogla imati psihološki učinak te ojačati desničarska nastojanja da se spriječi donošenje Zakona o životnom partnerstvu.
No Marko Jurčić iz Udruženja Zagreb Pride objašnjava da nema opravdanog straha zbog mogućeg neizglasavanja Zakona o životnom partnerstvu. "Vlada, koja ima saborsku većinu, od trenutka dolaska na vlast najavila je donošenje Zakon koji nema nikakve veze s referendumom, a brak istosponih partnera će ostati naš dugoročni cilj prema kojem ćemo težiti baš kao što je to praksa i u ostalim zemljama. Uostalom, inicijativa U ime obitelji u referendumsko pitanje čak nije naglasila da je brak 'isključivo' zajednica žene i muškarca", kaže Jurčić.
Lora Vidović
Lora Vidović: Nadam se da definicija braka neće biti uvrštena u Ustav, bilo zato jer će Ustavni sud ocijeniti referendumsko pitanje neustavnim, bilo stoga jer će se birači odlučiti za afirmaciju ljudskih prava i prava manjina - čak ne niti jednu moderniju Hrvatsku, već ovakvu kakva jest
Iako u ovom trenutku ne postoji inicijativa stranaka na vlasti da se brak, sa svim pravima koja iz njega proizlaze, uključujući posvajanje djece, ali i snažnu simboliku samog naziva "brak", u potpunosti otvori, pučka pravobraniteljica Lora Vidović kaže da bi do toga moglo doći u budućnosti. "Ustavna definicija tada će predstavljati zapreku za novu zakonsku regulaciju braka. Pri tome, naravno, valja voditi računa o tome da se zakoni donose i mijenjaju mnogo lakše nego Ustav, odnosno da će, ukoliko jednom ova odredba uđe u Ustav, biti jako teško vratiti se na razinu koju sada imamo, bilo putem prikupljanja potrebne većine za izmjene Ustava u Hrvatskom saboru, bilo putem nekog novog ustavotvornog referenduma, no ovaj puta, vjerojatno po strožim pravilima", kaže Vidović i dodaje da bi se uvrštavanjem ove odredbe poslala i poruka da izvanbračne zajednice više ne uživaju jednak značaj u društvu kao i bračne, budući da su sada i brak i izvanbračna zajednica na jednakoj razini ustavnopravnog normiranja.
"Izmjena Ustava nikome ne donosi ništa novo, samo nekima oduzima. Onim heteroseksualnim muškarcima i ženama koji žele sklopiti brak i ispunjavaju pretpostavke za sklapanje braka to će biti jednako dostupno kao i da odredba ne bude uvrštena u Ustav, isto kao što je sada. Istovremeno, nekima će poslati poruku da njihova zajednica nije jednako dostojna", ističe pravobraniteljica te dodaje kako se nada da definicija braka neće biti uvrštena u Ustav, bilo zato jer će Ustavni sud ocijeniti referendumsko pitanje neustavnim, bilo stoga jer će se birači odlučiti za afirmaciju ljudskih prava i prava manjina - čak ne niti jednu moderniju Hrvatsku, već ovakvu kakva jest, bez koraka unatrag u zaštiti prava manjina. Pravobraniteljica ulaže nade da će Hrvatski sabor zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. "Upozorenje Ustavnog suda povodom Prijedloga Odluke Odbora za Ustav je važno, jer sud njime zauzima aktivnu ulogu, pojašnjavajući da birači na ustavotvornom referendumu neposredno donose odluku koja je obvezujuća. Manje je jasno zašto se u ovom Upozorenju sud već oglasio o mogućim formalnim prigovorima ovoj inicijativi. Međutim, ključno pitanje ustavnosti referendumskog pitanja u sadržajnom smislu, još je uvijek 'na stolu'."
Sandra Benčić
bencic_2-andrej.jpg
Sandra Benčić ističe da bi unošenjem definicije braka u Ustav došlo do njegove unutarnje nekoherentnosti jer on već sadrži odredbu o jadnakopravnosti. "Smatram da je referendumsko pitanje protivno članku 3. Ustava kojim je, između ostalog, propisano da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova te poštivanje prava čovjeka najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Problem je što se pokušava ograničiti jedno od temeljnih ljudskih prava, a brak to, na temelju mnogih konvencija jest, iako inicijativa U ime obitelji tvrdi suprotno. Zbog toga bi se jedna cijela društvena skupina mogla isključiti bez ikakve racionalne i pravne argumentacije" kaže Benčić.
S njom se slaže i Barić: "Osobno vidim razloge za održavanje i neodržavanje referenduma, a da sam ustavna sutkinja, saslušala bih argumente obiju strana. Vjerujem da ima načina da se odredimo kao država koja o pravima manjina, a posebno o pitanju jednakosti, neće odlučivati na referendumu što ne bi značilo da bi se automatski omogućio brak istospolnim partnerima." Marko Jurčić zbog svega smatra da je važno da što više građana pružanjem valjanih argumenata pokuša osporiti odluku Sabora o raspisivanju referenduma ako do nje uopće dođe.
Sandra Benčić: Danas im je na meti LGBT populacija, sutra može biti bilo tko drugi. Organizirani su, imaju novac i ako im ovo uspije, ustrajat će na referendumima o različitim pitanjima dok god je Zakon o referendumu ovakav kakav je
Benčić misli da bi se i sama izmjena Ustava mogla označiti protuustavnom jer postojeći Zakon o referendum ne specificira odredbe za promjenu Ustava. "S druge strane, ista odredba definira je Ustavom zbog čega je nastala pravna praznina. Sve to dovodi nas do apsurdne situacije jer je teže izmijeniti npr. prostorni plan neke općine nego li Ustav koji je donesen prije više od 20 godina i oko kojeg je sve donedavno postojao relativan konsenzus u društvu", ističe Benčić.
Pravobraniteljica Lora Vidović upozorava i na činjenicu da 2000. godine, kada je u naš ustavni poredak uvedena mogućnost građana da neposredno odlučuju o promjeni Ustava, nije ograničeno o kojim se sve pitanjima može na referendumu odlučivati. "U takvim uvjetima, postoji mogućnost da dođe do različitih društveno nepoželjnih posljedica. Riječ je ovdje o pitanjima temeljnih ljudskih prava, ali i drugim pitanjima. Zamislite recimo da se na referendumu građani izjašnjavaju o ukidanju poreza: izlazak na referendum bi vjerojatno bio visok, građani bi se izjasnili potvrdno i sljedeće godine bi funkcioniranje države bilo upitno. Naravno, pitanje zaštite ljudskih prava i prava manjina u tom kontekstu je posebno važno. Upravo zato, odredbe Ustava koje govore o ljudskim pravima ili imaju izravan utjecaj na ostvarenje tih prava, ne bi trebale biti podložne promjenama putem referenduma. U protivnom se postavlja pitanje koja bi sve ljudska i manjinska prava na ovaj način mogla biti ograničena ili dokinuta. Danas je to pitanje definicije braka, a već sutra bi moglo biti neko drugo", kaže pravobraniteljica.
Na činjenicu da bi uspjeh referendumske inicijative U ime obitelji otvorio Pandorinu kutiju do te razine da netko tko ima dovoljno novca može sakupiti dovoljno potpisa i o apsolutno svemu odlučivati na referendumu, upozorava i Sandra Benčić. "Uostalom, Glas koncila je već iznio svoju agendu: nakon referenduma o braku, namjeravaju raspisati i onaj da pravosudni djelatnici imaju pravo na prigovor savjesti u slučaju da sudjeluju u postupku razvoda te da medicinski djelatnici ne moraju sudjelovati u bilo čemu što se protivi njihovim moralnim i vjerskim načelima. Danas im je na meti LGBT populacija, sutra može biti bilo tko drugi. Organizirani su, imaju novac i ako im ovo uspije, ustrajat će na referendumima o različitim pitanjima dok god je Zakon o referendumu ovakav kakav je."
Marko Jurčić
marko_jurcic.jpg
A da inicijativa U ime obitelji i njihovi istomišljenici imaju beskonačan izvor tema oko kojih žele raspisati referendum, smatra i Marko Jurčić. "Od kada je Kukuriku koalicija došla na vlast, oni su stalno prisutni - od umjetne oplodnje, zdravstvenog odgoja pa do prava na brak. Simbolički je važno što će nam na kraju pisati u Ustavu, treba gledati i širu sliku budući da su društvene i političke posljedice njihovog djelovanja već sada ogromne. Inicijativa, na čelu s Markić, toliko je radikalna i da bi zadržala poziciju protiv istospolnih obitelji, ona mora negirati apsolutno sve što nije brak i biološko potomstvo - od umjetne oplodnje do postojanja izvanbračnih zajednica i jedno roditeljskih obitelji. Čak i da cijela inicijativa na kraju nemam nikakav pravni učinak, ukoliko ne razotkrijemo o kome i čemu se zapravo radi, mi ćemo se sa Željkom Markić morati baviti još godinama."
Jurčić upozorava da inicijativa U ime obitelji nije nikakav novi fenomen ni zasebna hrvatska priča jer markićke s identičnom agendom i ukrašene identičnim plavo-ružičastim vizualima kroče diljem Europe. "Radi se o organiziranom pokretu s identičnim porukama i estetikom koji se koristi klerikalnim populizmom omotanim u demokratsku priču. I u, primjerice, Francuskoj, baš kao i u Hrvatskoj, skrivaju financijsko poslovanje, a vidljivo je da iza njih stoje prave osobe, bilo da je riječ o udruzi građana, političkoj stranci kao što je kod nas stranka Hrast, Opusu deiu ili farmaceutskoj industriji. Inicijative su identične do te mjere da mi se čini da se cijela agenda kreira negdje drugdje, izvan Hrvatske. A to onda više nije samo pitanje LGBT prava i bojazan od klerikalne desnice koja sve više buja u Europi, već bih se usudio reći da je to preraslo na razinu pitanja suvereniteta."
Marko Jurčić: Inicijativa, na čelu s Markić, toliko je radikalna i da bi zadržala poziciju protiv istospolnih obitelji, ona mora negirati apsolutno sve što nije brak i biološko potomstvo - od umjetne oplodnje do postojanja izvanbračnih zajednica i jedno roditeljskih obitelji
Sanja Barić napominje da hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države. "Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju."
Jurčić kaže da su posljedice inicijative već nastale onog trenutka kada se započelo sa sakupljanjem potpisa. "Nakon što je inicijativa U ime obitelji dobila veliku vidljivost, počela je manipulirati potpisima do te mjere da sada tvrde da su sakupljali potpise za ograničenje prava LGBT osoba. Bijesan sam jer se LGBT zajednica zbog svega našla između dvije vatre - s jedne strane Sabora i Ustavnog suda kojeg se na sve načine želi zaobići, a s druge strane same inicijative U ime obitelji. Mi, o čijoj se sudbini zapravo odlučuje, sada smo postali nebitni i prema nama se pararelno otvara nekoliko fronti", kaže Jurčić i dodaje da na referendumu, ako do njega uopće dođe, građani Hrvatske zapravo trebaju odlučiti žele li živjeti u zemlji čije zakone kreiraju konspirative udruge sumnjive financijske pozadine.
