"When will we realize that the savior we’re waiting for is us? / We are the hope for the future because we are the future."
Aka Niviâna, We are the future
Aka Niviâna, mlada inuitska pjesnikinja i aktivistkinja s Grenlanda otvorila je ovogodišnji Global Landscape Forum (GLF) čitanjem svoje pjesme We are the future (Mi smo budućnost) koja se bavi posljedicama klimatskih promjena.Ističe i kako je jedan od najvećih problema na Grenlandu velika stopa samoubojstva, koja je jedna od najviših na svijetu. Stoga smatra da je važno aktivirati i motivirati mlade ljude. Grenlandu su potrebni mladi ljudi zbog njihove energije i volje, ali i glasovi starijih zbog njihovog iskustva i znanja
Više od 600 ljudi iz cijelog svijeta okupilo se na ovogodišnjem forumu, krajem lipnja u Bonnu, u Njemačkoj. Tema ovogodišnjeg foruma je bila Rights in the landscape te se bavila pravima autohtonih zajednica Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije, Oceanije te čak i Europe.
Cilj konferencije je bila uključivija i održivija budućnost autohtonih zajednica. Budućnost koja se temelji na priznavanju njihovih prava, kao i priznavanju njihove nezamjenjive uloge u borbi protiv klimatske krize.
Forum se održavao usporedno sa UNFCCC-ove konferencijom o klimatskim promjenama u Bonu (SB50) te su autohtoni vođe i predstavnici stajali su rame uz rame s kreatorima politike, znanstvenicima i mladima kako bi osigurali prava za 350 milijuna pripadnika svjetskih autohtonih naroda, kao i zaštitili šume i ostale ekosisteme, koje su ujedno i njihov dom, a koji sadrže 80 posto svjetske bio raznolikosti i gotovo 300 milijardi metričkih tona ugljika.
Mlada aktivistkinja s Grenlanda
Aka Niviâna koristi poeziju kao oblik aktivizma kako bi podigla svijest o utjecaju klimatskih promjena na njezin prirodni krajolik i sačuvala priče i znanje Inuita (Inuka). Počela je pisati prije pet godina, sa svojih devetnaest godina, dok je živjela u Danskoj, najviše iz frustracije zbog nedostatka osnovnog znanja Danaca o Grenlandu (Danska vlada Grenlandom od 1814 godine, lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu 1979., a 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu godinu kasnije)."Grenlandska kultura se pokušava sačuvati zapisivanjem i objavljivanjem tradicionalnih oralnih priča. Tradicionalne tetovaže, koje su bile zabranjene, sad se vraćaju. Preuzeli smo kontrolu nad svojim tijelom. Grenlandska kultura i običaji će biti sačuvani", zaključuje Niviâna
"Bila sam umorna od ljudi oko mene koji su bili ignoranti i rasisti, pa je pisanje poezije i proze bio alat mojeg izražavanja", kaže Niviâna. Također je počela pisati kako bi podignula svijest o klimatskim promjenama, kolonijalizmu i pravima autohtonih naroda.
"Prva pjesma koju sam javno podijelila sa publikom je bila Klimatskom maršu u Kopenhagenu 2017. godine. Bila sam nadahnuta inuitskom mitologijom o silama prirode. Ne sjećam se koliko mi je trebalo da ju napišem, ali sjećam se da me nadahnule priče iz djetinjstva kada sam bila dijete: na primjer, Sassuma Arnaa ili Majka mora. Nadam se da će ljudima pokazati drugi način gledanja prirode. Uvijek sam osjećala da imam osobni odnos s prirodom. Ponekad se pitam je li to zbog tih priča, gdje dajete imena snagama prirode i na taj način ih personalizirate", objašnjava.
Prošle godine ju je kontaktirala 350.org, organizacija koju je osnovao Bill McKibben, kako bi snimila spot zajedno sa Kathy Jetñil-Kijiner, aktivistkinjom i pjesnikinjom s Maršalskih otoka. Cilj spota je bilo podizanje svijesti o klimatskim promjenama, naročitu na mjestima gdje se one prvo vidljive, kao što je podizanje mora na Tihom Oceanu i otapanje ledenjaka na Grenlandu. Ovaj video ima za cilj prikazati koliko je velik, a naš ipak tako mali i međuovisni svijet.
"Dosta se govori o Grenlandu, ali ono što nedostaje je da mi, autohtono stanovništvo, uzmemo mikrofon u svoje ruke i prenesemo svijetu što se događa na Grenlandu. Jedan od glavnih problema Grenlanda su klimatske promjene i posljedice koje nose sa sobom, kao što je topljenje leda i glečera, što ima za posljedice da polarni medvjedi ostaju gladni i dolaze blizu sela i gradova, ali i da su naše tradicionalne aktivnosti, kao što su lov i ribolov, ugrožene", priča Niviâna."Bila sam umorna od ljudi oko mene koji su bili ignoranti i rasisti, pa je pisanje poezije i proze bio alat mojeg izražavanja", kaže Niviâna. Također je počela pisati kako bi podignula svijest o klimatskim promjenama, kolonijalizmu i pravima autohtonih naroda
Ističe i kako je jedan od najvećih problema na Grenlandu velika stopa samoubojstva, koja je jedna od najviših na svijetu. Broj samoubojstava na Grenlandu počeo je rasti tijekom 1970-ih, u desetljećima nakon 70ih samoubojstvo je bilo glavni uzrok smrti u više gradova, kao što je Sarfannguit.
Sličan, relativno brz porast do vrlo visoke stope suicida zabilježen je i među Inuitima u Kanadi. Među onima koji počine samoubojstvo najveći je broj mladih u dobi od 15 do 29 godina.
Stoga Niviâna smatra da je važno aktivirati i motivirati mlade ljude. Grenlandu su potrebni mladi ljudi zbog njihove energije i volje, ali i glasovi starijih zbog njihovog iskustva i znanja. Naglašava kako je takvo uvažavanje jedan od načina kako doći do pametnog rješenja.
"Grenlandska kultura se pokušava sačuvati zapisivanjem i objavljivanjem tradicionalnih oralnih priča. Tradicionalne tetovaže, koje su bile zabranjene, sad se vraćaju. Preuzeli smo kontrolu nad svojim tijelom. Grenlandska kultura i običaji će biti sačuvani", zaključuje Niviâna.
