"Socijalna prava na prvom mjestu!"

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uključio se u kampanju za izbor hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu s nastojanjem da potakne raspravu o pitanjima koja su ključna za radnike, ali i nezaposlene, umirovljenike i mlade. "Ovim nastojanjem također želimo usmjeriti raspravu na zajednička europska pitanja i politike koje utječu na život svih građana EU, što se u kampanjama za europske izbore često zanemaruje na račun partikularnih nacionalnih tema i interesa", ističu u priopćenju iz SSSH, u kojem dijele stajalište Europske konfederacije sindikata (ETUC) da je inzistiranje na politikama fiskalne konsolidacije i štednje nužno zamijeniti ambicioznim europskim investicijskim planom koji će potaknuti otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta i tako preokrenuti još uvijek negativan trend kretanja socijalnih pokazatelja u većini država članica.

Europska unija nije samo ekonomski projekt, već njezin glavni cilj mora biti unapređenje radnih i životnih uvjeta europskih građana. Međutim, niz direktiva, te posebno presuda Europskog suda pravde daje ekonomskim slobodama prvenstvo pred socijalnim i radnim pravima, a Europska komisija sustavno zagovara snižavanje cijene rada i razine radnih prava u ime jačanja konkurentnosti

"Pritom temeljna socijalna prava moraju dobiti jasno prvenstvo pred ekonomskim slobodama, a unapređenje radnih i životnih uvjeta europskih građana mora napokon postati prioritetom europskih politika. U tu svrhu, SSSH je kandidacijskim listama izložio svoje ciljeve i očekivanja od idućeg saziva Europskog parlamenta, te uputio pitanja o njihovim stajalištima o ovim temama. Analizu pristiglih odgovora javno ćemo predstaviti i objaviti uoči samih izbora", navode iz SSSH, čije ciljeve i očekivanja od budućeg saziva Europskog parlamenta donosimo u cijelosti:

1. Promjena smjera europskih politika, čiji prioritet mora postati poticanje zapošljavanja i otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta, kao najučinkovitije sredstvo za poboljšanje životnog standarda europskih građana i borbu protiv siromaštva i socijalne nesigurnosti. Pet godina nakon početka krize, ekonomska i socijalna nesigurnost u Europi i dalje raste, a socijalni pokazatelji (nezaposlenost, nejednakost, siromaštvo, raširenost nesigurnih i slabo plaćenih oblika rada) i dalje se pogoršavaju. Isključivo fokusiranje na politike štednje i fiskalnu konsolidaciju, koje dodatno pogoršava ovu situaciju, mora biti zamijenjeno ambicioznim europskim investicijskim planom, s ciljem da se 2 posto BDP-a godišnje, tijekom idućih 10 godina, investira u izgradnju snažne industrijske baze europske ekonomije, povećanje kvalitete i dostupnosti javnih usluga, izgradnju učinkovitih sustava javne uprave, socijalnu državu, obrazovanje, istraživanje i pravednu tranziciju prema održivom razvoju.

2. Temeljna socijalna prava moraju dobiti prvenstvo pred ekonomskim slobodama. Europska unija nije samo ekonomski projekt, već njezin glavni cilj mora biti unapređenje radnih i životnih uvjeta europskih građana. Međutim, niz direktiva, te posebno presuda Europskog suda pravde daje ekonomskim slobodama prvenstvo pred socijalnim i radnim pravima, a Europska komisija sustavno zagovara snižavanje cijene rada i razine radnih prava u ime jačanja konkurentnosti. Potrebno je postići ravnotežu između ekonomske i socijalne dimenzije EU, a razinu radnih i socijalnih prava europskih građana nevdosmisleno postaviti kao prioritet europskih politika, budući da su ekonomske slobode i konkurentnost poželjni i korisni samo u mjeri u kojoj utječu na poboljšanje životnog standarda građana. Ovo mora biti potvrđeno, i uključeno u osnivačke ugovore, usvajanjem "Protokola o socijalnom napretku", a socijalni indikatori moraju dobiti prvenstvo pred fiskalnim i makroekonomskim indikatorima.

Za budućnost europskih građana, i same Europske unije, od ključne je važnosti smanjiti rastuće nejednakosti među različitim državama članicama, među regijama, te među građanima. Kako bi se to ostvarilo, između ostalog, nužna je kontinuirana borba protiv diskriminacije na svim razinama i po svim osnovama

3. Poštivanje i promicanje kolektivinog pregovaranja i autonomije socijalnih partnera. Socijalni dijalog temelj je kvalitetne, stabilne, a istovremeno fleksibiline regulacije tržišta rada, kao i postizanja šireg društvenog konsenzusa o socijalno-ekonomskom razvoju. Trenutni sustavni napad na nacionalne sustave industrijskih odnosa i socijalnog dijaloga, koji se odvija kroz koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika u sklopu Europskog semestra, mora biti zamijenjen osiguranjem autonomije socijalnih partnera (uključujući na području pregovaranja o razini plaća), te zakonskim i institucionalnim rješenjima koja potiču, a ne otežavaju socijalni dijalog.

4. Borba protiv prekarnog rada. U svrhu borbe protiv siromaštva, nejednakosti i opće socijalne nesigurnosti, potrebno je zaustaviti porast broja europskih građana koji rade na nesigurnim i slabo plaćenim poslovima, posebno budući da empirijski podaci pokazuju da poticanje nesigurnih oblika rada ne vodi povećanju zaposlenosti, već samo rastu nejednakosti i siromaštva među zaposlenima. Borba protiv prekarnog rada mora uključiti predstanak međusobnog nadmetanja u snižavanju cijene rada i razine radnih prava, povećanje minimalnih plaća i garanciju jednakih prava na kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje. EU mora napokon usvojiti i novu Europsku strategiju zaštite na radu.

Potrebno je ojačati i produbiti demokraciju i transparentnost u različitim europskim institucijama općenito, kako bi se ponovo uspostavio njihov kredibilitet i legitmitet u odnosu na europske građane

5. Ponovna uspostava kohezije i socijalne pravde. Za budućnost europskih građana, i same Europske unije, od ključne je važnosti smanjiti rastuće nejednakosti među različitim državama članicama, među regijama, te među građanima. Kako bi se to ostvarilo, između ostalog, nužna je kontinuirana borba protiv diskriminacije na svim razinama i po svim osnovama (uključujući jamstvo jednakog postupanja s radnicima migrantima), osiguranje dostupnosti i kvalitete javnih usluga, jačanje međugeneracijske solidarnosti i javnih sustava mirovinskog osiguranja, te pravednija porezna politika koja će se temeljiti na borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza, korupcije i neprijavljenog rada, te harmonizaciji korporativnih poreza među članicama EU. Potrebno je također učinkovitije regulirati financijska tržišta, kako bi se osiguralo da djeluju u korist realne ekonomije i općeg dobra.

6. Jačanje transparentnosti, demokracije i odgovornosti prema građanima. Kriza je iskorištena kao izgovor za uvođenje više nedemokratskih i neprimjerenih mjera i političkih mehanizama (posebno kroz Fiskalni sporazum i europsko ekonomsko upravljanje) koji nisu utemeljeni u europskom zakonodavstvu te isključuju građane i Europski parlament iz sudjelovanja u donošenju ključnih ekonomsko-socijalnih odluka. Potrebno je ojačati i produbiti demokraciju i transparentnost u različitim europskim institucijama općenito, kako bi se ponovo uspostavio njihov kredibilitet i legitmitet u odnosu na europske građane.