Slovenija blokirala pregovore

Dok hrvatski pregovori s Europskom unijom ostaju blokirani pa se na današnjoj međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu neće otvoriti niti jedno poglavlje, vlast i oporba u Zagrebu zajednički pokušavaju neutralizirati kritike koje posljednjih dana stižu s raznih europskih adresa. Jučer je definitivno potvrđeno da Slovenija nije odobrila početak pregovora s Hrvatskom u četiri poglavlja – Sloboda kretanja kapitala, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Sloboda, pravda i sigurnost i Okoliš – za što su ostale zemlje članice dale pristanak. Hrvatska će tako danas samo zatvoriti jedno poglavlje, Vanjske odnose. Ljubljana tvrdi da su razlozi tehnički jer nije formirana nova Vlada, a parlamentarni Odbor za europske poslove, koji mora podržati pregovaračka stajališta, još se nije sastao. Prva sjednica zakazana je tek za 7. studenog, ali na dnevnom redu, kako nam je potvrđeno u slovenskom parlamentu, zasad nije predviđena rasprava o pregovorima Hrvatske i EU. S druge strane, ta se blokada tumači političkim razlozima koje je nedavno naveo i ministar vanjskih poslova u odlasku Dimitrij Rupel ustvrdivši da u pregovaračkim stajalištima Hrvatska prejudicira rješenje graničnih sporova dviju zemalja. Kritični britanski konzervativci Zagreb je, pak, odlučio krenuti u ofenzivu. Nacionalni odbor za praćenje pregovora pisanim će putem izvijestiti Europsku uniju o svemu onome što je poduzeto u Hrvatskoj posljednjih petnaestak dana, odnosno nakon imenovanja dvojice novih ministara – unutarnjih poslova i pravosuđa. Time Odbor ujedno odgovara na ovotjedno pismo dvojice britanskih konzervativnih eurozastupnik, Rogera Helmera i Geoffreya Van Ordena, u kojem traže od Ollija Rehna da Europska komisija, zbog neefikasne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaustavi hrvatsko pridruživanje. Važno je da na sustavan način pokažemo što je učinjeno posljednjih tjedana u Hrvatskoj jer to su prvi ozbiljni potezi i reforme, kaže Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora, koji će pismo poslati povjereniku Rehnu, predsjedniku Europskog parlamenta Potteringu, predsjednicima svih klubova EP-a te diplomatskom koru u Hrvatskoj. Helmerovo i Van Ordenovo pismo, u kojem detaljno argumentiraju kako institucije u Hrvatskoj ne funkcioniraju, uspjelo je privući veliku pozornost jer se sa zebnjom očekuje hoće li nedavna eskalacija nasilja u Zagrebu te ubojstva Ive Pukanića i Ivane Hodak negativno utjecati na najvažnije do sada Izvješće Europske komisije o Hrvatskoj, koje će biti objavljeno za tjedan dana, te mogućnost da se dobije plan završetka pregovora do konca 2009. Primitak pod svaku cijenu Helmer je jučer za naš list kazao kako je uvjeren da hrvatsko pridruživanje neće biti zaustavljeno bez obzira na posljednja zabrinjavajuća zbivanja, što on smatra vrlo lošim. Moj je stav da pridruživanje Unija mora koristiti kao polugu kojom će se Hrvatsku »prisiliti« da provede reforme i da njezine institucije počnu funkcionirati, kaže Helmer koji tvrdi da u svim europskim institucijama postoji plan da se Hrvatsku primi u EU pod svaku cijenu. Tu, po njemu, prednjači Europski parlament, posebice njegova najjača skupina, EPP, čiji je član i HDZ, ali slične namjere ima Europska komisija i Europsko vijeće. Sada naprosto prevladava takvo raspoloženje. Oni žele Hrvatsku u članstvu što prije, ne zbog Hrvatske nego zbog Europske unije, uvjeren je Helmer. Svjestan je da je njegovo mišljenje u manjini, da neme šanse dobiti širu podršku, ni u Europskom parlamentu, ni u drugim Unijinim institucijama. Dnevnik traži transkripte prisluškivanih Sanaderovih razgovora Slovenski list Dnevnik zatražio je od slovenske obavještajne službe SOVA-e da mu, u skladu sa zakonom o pristupu informacijama od javnog značaja, omogući pristup snimcima prisluškivanja hrvatskog premijera Ive Sanadera koji su napravljeni u ljeto 2004. godine, a na kojima se našao i tadašnji vođa slovenske oporbe Janez Janša. Dnevnik se poziva na zaključke slovenske Vlade da je SOVA nezakonito primjenjivala jedan članak zakona kojim se regulira njezino djelovanje.
Dnevnik smatra da podaci, pribavljeni nezakonito, ne mogu biti tajni. Zato prisluškivanje Sanadera zahtijeva u skladu s demokratskim standardima o nadzoru nad obavještajnim službama, ljudskim pravima i pravom javnosti na informacije, ističu u listu. Zahtjev su poslali SOVA-i, kabinetu predsjednika Vlade te radnoj skupini koja je ocjenjivala rad obavještajne službe i drugima koji su se bavili tim slučajem. Napominju da će informacije, ako ih dobiju, i objaviti.