H-Alter
zgn.jpgŠetnja pod nazivom Novi Zagreb 1920-ih održat će se u nedjelju, 2. prosinca u 12 sati. Polazna točka je ispred Narodne banke na Trgu hrvatskih velikana (Zagrebačka burza Viktora Kovačića). Vodiči: Krešo Galović i Sonja Leboš. Radi se o prvoj u nizu šetnji "Upoznajte Zagreb (da biste ga još više voljeli i bolje obranili)".

Šetnju organizira Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) .

Zagreb južno od Save već niz desetljeća zovemo Novim. Tamošnje naselje Trnsko prvo je ponosno nosilo to ime. Međutim, manje je poznato da je između dva svjetska rata Novim Zagrebom nazivan dio grada – istočno od Draškovićeve ulice!
Značajnija urbanizacija tog predjela započinje izgradnjom klaoničkog kompleksa uz potok Medveščak (danas stambeni blok Bauerova-Brešćenskog-Vojnovićeva-Zvonimirova).

Upravo današnja Zvonimirova trebala je biti žila kucavica tog Novog Zagreba 1920-ih, zamišljena od M. Lenucija u Regulatornoj osnovi grada Zagreba još 1905. godine kao Prachtstrasse ("sjajna" ili "raskošna" ulica).

No, tijek povijesti, gradskog metabolizma, a nažalost i lošeg upravljanja gradskim resursima učinio je svoje. Zvonimirova je danas otužna prometnica, a žilu kucavicu ovog dijela Zagreba ipak predstavlja Martićeva ulica, jedina živahna ulica Novog Zagreba 1920-ih, te će šetnja krenuti upravo s tog ishodišta, nastaviti će se Bauerovom ulicom a završiti na najvećem zagrebačkom trgu, popularnom Krešimircu, gdje želimo, osim upoznati građevni fundus i urbanističke motive, i dotaknuti svako stablo – jer baš svako traži našu pažnju, brigu i skrb, a ako je potrebno, i našu obranu u slučaju napada motornom pilom. Osim toga, moramo i zaobići današnji Trg žrtava fašizma, jer njegovo trenutno stanje u nama budi duboku tugu.

Serija peripatetičkih formata "Upoznajte Zagreb (da biste ga još više voljeli i bolje obranili)" namijenjena je svim građanima RH, sudjelovanje je naravno besplatno, a cilj je bolje poznavanje urbane povijesti kao i produbljivanje brige i skrbi za cjelovitost vrijednih gradskih ambijenata.

Peripatetičke škole u staroj Grčkoj podrazumijevale su kontemplaciju u hodu. Danas, hodajući, kontempliramo bitak i boljitak grada Zagreba, a time i čitave zemlje, te razumno upravljanje resursima čime utječemo i na boljitak planete i svih koji je nastanjuju.