Iako se Dubrava često doživljava kao područje nekontrolirane izgradnje, potez Gornje Dubrave primjer je kontinuiranog planiranja predjela za stanovanje nastalih tijekom dvadesetog stoljeća gdje su uglavnom uspješno primijenjeni principi modernističkog urbanističkog planiranja. Nastala su tako naselja ugodnog stanovanja, različitih urbanih gustoća, s puno zelenila i popratnih sadržaja koji upotpunjuju primarnu stambenu funkciju.
Potez tzv. "Janekovićeve parcelacije“, kojim je sredinom 1930-ih godina započeo planski razvoj Dubrave, karakterizira racionalna parcelacija i uglavnom skladna izgradnja obiteljskih kuća.
U naselju Ante Starčevića, koje je građeno za okupacije tijekom Drugog svjetskog rata kao ogledno naselje tadašnjeg režima, ostvarene su tada moderne stambene jedinice ali i prepoznatljivi perivoj Ivane Brlić Mažuranić koji je do danas ostao jedan od rijetkih oblikovanih javnih prostora Dubrave.
Studentski grad zapaženo je urbanističko ostvarenje hrvatskog arhitekta, urbanista i slikara Josipa Seissela, čija gradnja je započela još 1949. godine i koje je građeno kao dio zamišljenog sveučilišnog kampusa (koji nikad nije ostvaren na ovom prostoru). Danas je to ugodno stambeno naselje u kojem je ostvaren modernistički ideal stanovanja u zelenilu.
Zeleni prostori u srcu stambenih naselja obilježje su i ostalih stambenih naselja Gornje Dubrave. Klaka, Trnovčica i Dubec razlikuju se svojim konceptima i ostvarenim urbanim gustoćama, a kao oblikovnu poveznicu imaju središnje perivoje naselja koji funkcioniraju kao mjesta okupljanja, odvojena od kolnog prometa.
Glavna prometnica Dubrave ima u svom središnjem dijelu kompozicijski i programski snažan urbani potez – hibrid gustog stanovanja, uredskih i trgovačkih prostora nastao 1970-ih godina, koji je do danas održao svoju vitalnost unatoč intenzivnom razvoju velikih trgovačkih centara što je u drugim dijelovima grada dovelo do propadanja ovakvih trgovačkih poteza.
U obilasku ćemo se dotaknuti i urbanističkih potencijala Dubrave kao što je neartikulirani centar gradske četvrti te nedostatak prepoznatljivih javnih prostora.
Načelni itinerer (podložno promjenama):
Naselje Ante Starčevića – Perivoj Ivane Brlić Mažuranić – planirani potez uz Aveniju Dubrava – područje Janekovićeve parcelacije – Grižanska ulica - stambeno naselje Klaka – sportski centar Grana-Klaka – Studentski grad – centar Dubrave – Trnovčica – Dubec.
Predviđeno trajanje obilaska: oko 2,5 sata
Tijekom šetnje građani su dužni pridržavati se uputa za sprječavanje širenja virusa. Preporuča se nošenje zaštitne maske uz obavezno održavanje fizičke distance.
Projekt Motel Trogir u 2020. godini podržavaju Zaklada Kultura nova i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Motel Trogir je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba: