Sanacija SC-a: Ima li kraja?

O SC-u pišemo već godinama, a s vremenom se uvid u katastrofalne razmjere korupcije samo širi, dok odgovornost za učinjenu štetu izostaje. Ali, krenimo od početka - za potrebe ovog članka, to je 2012. godina.

Šest godina, petero ministara i milijuni bez plana i programa

Financijsko stanje SC-a Zagreb 31. 12. 2012. iznosilo je 121 milijun kuna, što je dokumentirano od strane bivšeg ravnatelja Nike Vidovića neposredno prije primopredaje sanacijskom upravitelju. Zapisnikom o knjigovodstvenom stanju potraživanja, obveza i stanja žiro računa"Revizorska kuća Crowe jest ukazala na financijske nepravilnosti samim time što se ogradila od svojeg vlastitog izvješća, odnosno što je o istome dala 'suzdržano' mišljenje", upozorava Bonacci 29.1.2013. godine to je stanje potvrđeno.

U razdoblju od 2013. do 2017. nadležno ministarstvo isplatilo gotovo 160 milijuna kuna iz Državnog proračuna za sanaciju SC-a, mnogo više negoli je utvrđeno Odlukom o sanaciji iz 2013. godine. Transferiranje financijskih sredstava provodilo se bez podloga i bez provođenja kontrole u što je utrošen novac iz Državnog proračuna.

Basoslovni iznosi proračunskog novca, koje je SC od 2013. do 2017. dobio za "Sanaciju dugova iz prethodnih razdoblja" potrošeni su zapravo bez ikakvog plana. U tome je sudjelovao veći broj osoba koje su postavljali zahtjev za pripremu financijskih transakcija iz Državnog proračuna te odobravali isplatu, kao i osoba koje su operativno odrađivale i pripremale naloge i provodile isplatu u sustavu SAP – sustavu za upravljanje proračunskim financijskim transakcijama iz državne riznice. Sustav SAP trajno pamti sve provodene transakcije, a prema H-Alterovim izvorima, dugačak je niz onih koje su prema SC-u bile 'sumnjivih' karakteristika. "Dekulturalizacija društva i amaterizacija kulturnih institucija provodi se već neko vrijeme pa ustanova SC ne da nije iznimka nego je tragičan primjer da je kulturna politika u ovoj zemlji, kao u ostalom sve njihove politike, prije svega kadrovska politika. I to loša kadrovska politika koja sposobne, školovane i uspješne bez ustručavanja zamjenjuje nesposobnima, ali njihovima", kaže Rajković

Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, svi državni dužnosnici na čelu nadležnog ministarstva imaju osobnu odgovornost za sve financijske transakcije iz Državnog proračuna prema SC-u, kao i osobnu fiskalnu odgovornost za to što se nije provodila kontrola trošenja isplaćenog novca iz Državnog proračuna.

Teško je reći da je itko od onih na pozicijama moći u priči oko SC-a ostao čist i nedužan. A oko SC-a se vrtila čitava plejada likova, koje se ne može uniformirati po stranačkoj liniji. Kako nam komentira jedan anoniman izvor iz MZO-a – postoji 'pošalica' koja kaže da se preko SC-a da lijepo financirati izbore.

U posljednih šest godina, podsjetimo se, odgovorni za stanje u SC-u su - ministri Jovanović, Mornar, Šustar, Barišić, Divjak. Pomoćnici ministra za visoko obrazovanje i financije: Ružica Beljo Lučić, Srećko Tomas, Stipe Mamić, državna tajnica Branka Ramljak, glavni tajnici MZO-a Sara Sanela Butorac i Goran Kolarić. U SC-u su to sanacijski upravitelji Pejo Pavlović i Mirko Bošnjak, članovi Sanacijskog vijeća (Berto Šalaj, Ivo Grgić, Vjekoslav Bratić, Dragan Krsić, Pere Semren, Goran Kolarić), kao i osobe koje su bile nadležne u financijskoj službi centra...

U ožujku 2018. godine sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak od Ministarstva znanosti je zatražio program sanacije SC-a. Program sanacije je dokument u kojem je točno navedeno kada će, u kojem iznosu i prema kojem vjerovniku biti isplaćeni dugovi iz sredstava koja SC dobije za sanaciju. Budući da Bošnjak u svojem službenom dopisu MZO-u navodi da niti on, niti SC, nemaju niti početni plan sanacije (koji je trebao biti napravljen prije nego je sanacija uopće pokrenuta) opravdana je sumnja da su novci uplaćeni za sanaciju tijekom mandata zadnjih pet ministara znanosti i obrazovanja (159 milijuna kuna) potrošeni bez ikakvog plana.

SC, podsjetimo, do danas nije saniran, njime upravlja Sanacijsko vijeće na čelu s Bošnjakom kojem je Vlada odredila plaću od 26 tisuća kuna bruto.

Kolarićev multitasking i Sanacijsko vijeće koje se ograđuje od odgovornosti

Zanimljiva je i pozicija Gorana Kolarića, koji je glavni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te član Sanacijskog vijeća SC-a od 2016. Basoslovni iznosi proračunskog novca, koje je SC od 2013. do 2017. dobio za "Sanaciju dugova iz prethodnih razdoblja" potrošeni su zapravo bez ikakvog plana. U tome je sudjelovao veći broj osoba koje su postavljali zahtjev za pripremu financijskih transakcija iz Državnog proračuna te odobravali isplatu, kao i osoba koje su operativno odrađivale i pripremale naloge i provodile isplatu u sustavu SAP godine. Osim tih poslova, Kolarić obavlja i poslove povremenog predavača na nekoliko visokih učilišta, iako ti poslovi nisu adekvatno evidentirani u njegovoj imovinskoj kartici.

Na naše pitanje o tim angažmanima, kao i potencijalnom sukobu interesa zbog upravnog nadzora koji MZO provodi nad tim veleučilištima (u upit smo uključili i ministricu Divjak), Kolarić je odgovorio kako "na nekim visokim učilištima obavlja poslove povremenog predavača izvan redovitog radnog vremena, te za to ima odobrenje ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, o čemu je doneseno Rješenje (KLASA: UP/I-112-01/17-01/00001, URBROJ: 533-27-17-0002) od 9. studenoga 2017. godine, izdano temeljem članka 33. stavka 3. Zakona o državnim službenicima."

U citiranom rješenju je navedeno da poslovi povremenog predavača ne bi utjecali na obavljanje poslova radnog mjesta glavnog tajnika MZO, te da radno mjesto glavnog tajnika ne uključuje poslove vezane uz upravne i stručne poslove koje provodi MZO u djelokrugu visokog obrazovanja, kao i da u slučaju provođenja upravnog nadzora nad tim veleučilištima, on kao državni službenik neće sudjelovati.

Što se imovinske kartice tiče, Kolarić ističe da je svoje dodatne prihode prijavio u Izvješću o imovinskom stanju dužnosnika, u rubrici 'Podatci o ostalim prihodima'. O Kolariću, ali i ostalim problemima vezanim za SC i MZO , pričamo s Dujom Bonaccijem, zaposlenikom ministarstva koji je više puta javno istupao o problemima vezanim za "mutne vode" SC-a, a o tome učestalo i piše na UHLJEBlogu."Kolarić je, kao član Sanacijskog vijeća, nadređen sanacijskom upravitelju Bošnjaku, i stoga ne može prati ruke od toga što ovaj radi, jer sve što Bošnjak radi radi s blagoslovom Kolarića i ostalih članova Sanacijskog vijeća. Koliko znam, članovi Vijeća nisu ni jednom prilikom prozvali da je napravio nešto nezakonito, tako da iz toga slijedi da su suglasni sa svime što je do sada napravio", komentira Bonacci

Bonacci komentira, a i sami primjećujemo, kako u imovinskoj kartici postoje sljedeća polja - 'Podatci o drugim poslovima dužnosnika tijekom obnašanja mandata' te 'Drugi poslovi tijekom obnašanja mandata'. "U oba ova polja navedno je da 'ne postoje' takvi angažmani, a upravo tu bi trebali biti navedeni angažmani na visokim učilištima, budući da se radi o redovitoj aktivnosti, a ne ad-hoc gažama", kaže Bonacci.

Kolarića smo upitali i je li kao član Sanacijskog vijeća inzistirao na uvidu u tokove novca kako bi provjerio na koji su način sredstva utrošena, te planira li podrobnije financijske uvide podijeliti s javnošću. Naime, javno dostupni financijski izvještaji SC-a nisu dovoljni za uvid u situaciju, a podsjećamo i kako je H-Alter još 2015. godine tražio godišnja financijska izvješća o poslovanju SC-a unazad deset godina te zapisnike Upravnog vijeća na uvid, također unazad deset godina, ali nam takav uvid nikada nije odobren.

Iz Kolarićevog ureda odgovoreno nam je kako je "poslovanje SC-a Zagreb danas takvo da redovito prema svima ispunjava sve svoje financijske obveze u valuti" te da "Ministarstvo financija RH, Uprava za financijsko upravljanje , unutarnju reviziju i nadzor, sektor za financijski i proračunski nadzor u 2018. godini obavilo proračunski nadzor zakonitosti i namjenskoga korištenja proračunskih sredstava u Studentskom centru Zagreb, u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017. godine. Navedenim nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti vezano za trošenje sredstava iz Državnog proračuna".

Ignorirajući dio upita o dodatnim uvidima u financije i konkretnije razrađenu raspodjelu istih, podsjetilo nas se kako su financijska izvješća dostupna javno na stranicama SC-a.

Neovisna revizorska kuća Crowe u svojem je izvještaju 2017. zapravo dala suzdržano mišljenje, što zapravo ukazuje na propuste u vođenju financijskih knjiga, no u odgovoru koji smo dobili to mišljenje se tumači na način da njime "nije ukazano na financijske nepravilnosti, već su predloženi određeni prijedlozi za poboljšanje i unaprjeđenje sustava i funkcioniranje ustanove".

"Revizorska kuća Crowe jest ukazala na financijske nepravilnosti samim time što se ogradila od svojeg vlastitog izvješća, odnosno što je o istome dala 'suzdržano' mišljenje", upozorava Bonacci.Javno dostupni financijski izvještaji SC-a nisu dovoljni za uvid u situaciju, a podsjećamo i kako je H-Alter još 2015. godine tražio godišnja financijska izvješća o poslovanju SC-a unazad deset godina te zapisnike Upravnog vijeća na uvid, također unazad deset godina, ali nam takav uvid nikada nije odobren

Ostaje nerazjašnjeno - ako je sve bilo čisto kad je Kolarić ušao u Sanacijsko vijeće, zašto je ministrica Divjak od Ministarstva financija u 2017. godini tražila proračunski nadzor nad poslovanjem SC-a, s ciljem provjere zakonitosti trošenja namjenskih proračunskih sredstava za sanaciju SC Zagreb?

Ako je sanacija protekla uredno, zašto je sanacijski upravitelj Bošnjak tek u ožujku 2018. od Divjak službeno zatražio Plan, odnosno program Sanacije? Ako ga do tada nije imao, temeljem kojeg plana su on i njegov prethodnik Pejo Pavlović provodili sanacijski postupak?

Za dodatna pitanja Kolarić nas je usmjerio na Bošnjaka i prethodnog sanacijskog upravitelja Peju Pavlovića (nije da nismo pokušali - tijekom godina smo u više navrata pisali o SC-u, a Pavlović je uporno odbijao odgovoriti na naše upite). Kolarić je dodatno zaključio kako je on "samo član Sanacijskog vijeća".

"Kolarić je, kao član Sanacijskog vijeća, nadređen sanacijskom upravitelju Bošnjaku, i stoga ne može prati ruke od toga što ovaj radi, jer sve što Bošnjak radi radi s blagoslovom Kolarića i ostalih članova Sanacijskog vijeća. Koliko znam, članovi Vijeća nisu ni jednom prilikom prozvali da je napravio nešto nezakonito, tako da iz toga slijedi da su suglasni sa svime što je do sada napravio", komentira Bonacci.

Sređivanje SC-a značilo bi da stranke gube prostor i novac kojim je lako manipulirati

"Postoje opravdane sumnje u ovu sanaciju jer traje šest godina, a nije imala, ni nema, programa. Događale su se i događaju stvari koje se u uređenom sustavu ne bi tolerirale. Kako su utrošena proračunska sredstva teško je utvrditi jer ako nema plana i programa sanacije onda se nema s čime usporediti izvršenje programa i plana. Generalno, sanacija je bez kontrole i nadzora jer nadležno ministarstvo i ministrica Divjak ne rade svoj posao. Cijeli je proces krajnje netransparentan, od razdoblja neposredno prije njenog uvođenja sve do sada", komentira nam Nataša Rajković, koja je lani smijenjena s dužnosti pomoćnice ravnatelja za kulturu SC-a."Ministarstvo nam je odgovorilo da je utvrdilo kako u predmetnom slučaju potreba zaštite prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom. Nije nam jasno kako interes za trošenje proračunskih sredstava nije dovoljno jak", govori Vukoja

Objašnjava kako je sanacija uvedena protiv volje vlasnika, Sveučilišta u Zagrebu. "Tadašnji rektor Bjeliš je prije toga predložio ozbiljan program restrukturiranja, koji su ministar Jovanović i njegov prsten kadrova odbili. Vjerojatno ga ni ne pročitavši jer njih, kao ni ove sada, ne zanima dugoročno išta riješiti. Uz to s tim svojim stranačkim kadrovima to zbilja ni ne mogu jer je riječ o dubokom neinteresu za opće dobro. Uostalom, sređivanje SC-a značilo bi da i HDZ i SDP, pa i druge stranke, gube prostor u kojem je lako manipulirati, preko kojeg je lako namirivati silan apetit stranačkih aparata", govori Rajković.

Zanimljivo je uzeti samo jedan primjer, koji možemo potkrijepiti dokumentacijom. Radi se o Odluci o sprječavanju potencijalnih gubitaka nastalih poslovanjem SC- a u Zagrebu, koju je donio tadašnji ministar Mornar, iz listopada 2015. godine. Njome je 15 milijuna kuna uplaćeno SC-u "u cilju sprječavanja budućih potencijalnih gubitaka nastalih provodđenjem projekta rekonstrukcije studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje". Obrazloženje je da se sanacija provodi između ostalog i ocjenom budućih potencijalnih gubitaka nastalih poslovanjem SC-a . Izvješće o alokaciji sredstava u najmanju je ruku manjkavo.

Oko rekonstrukcije studentskih naselja događalo se više sumnjivih isplata. Kako upozorava Bonacci, dugovi HEP-u korišteni kao opravdanje za plaćanje preko 20 milijuna kuna, iako je ukupni dug SC-a HEP-u bio daleko manji, i na samom je početku sanacije dobrim dijelom kompenziran. Posebno su mu sumnjivi i aktualni troškovi SC-a - računi za energiju na uobičajenim su razinama bili i 2016. i 2017., iako u tim godinama zbog obnove 70 posto domskih kapaciteta nije bilo u uporabi.Zanimljivo je uzeti samo jedan primjer, koji možemo potkrijepiti dokumentacijom. Radi se o Odluci o sprječavanju potencijalnih gubitaka nastalih poslovanjem SC- a u Zagrebu, koju je donio tadašnji ministar Mornar, iz listopada 2015. godine. Njome je 15 milijuna kuna uplaćeno SC-u "u cilju sprječavanja budućih potencijalnih gubitaka nastalih provodđenjem projekta rekonstrukcije studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje"

MZO - zaštita prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom

Probleme u SC-u komentira nam i Tomislav Vukoja, iz Samostalnog sindikata zaposlenika studentskih centara Republike Hrvatske (SSZSCRH). 

"Prije godinu dana preko povjerenice za informiranje MZO tražili smo niz dokumenata na koje imamo pravo prema Zakonu o pristupu informacijama. Sve što smo dobili jeste da postoji bojazan kako bi objavljivanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka. Ukratko, Ministarstvo nam je odgovorilo da je utvrdilo kako u predmetnom slučaju potreba zaštite prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom. Nije nam jasno kako interes za trošenje proračunskih sredstava nije dovoljno jak", govori Vukoja.

I Vukoja ističe dokumente koje je iznio Bonacci, prema kojima je dug prema dobavljačima je u jednom dijelu naplaćen dva puta.

Bonacci iznosi kako je preko Ministarstva znanosti i obrazovanja na ime "sanacije dugovanja iz proteklih razdoblja" iz državnog proračuna isplaćeno 159 milijuna kuna, ali je od tog iznosa najviše 30 milijuna kuna uistinu potrošeno za ono čemu je bilo namijenjeno (za sanaciju zaostalih dugovanja) dok je ostatak od 129 milijuna kuna potrošen nenamjenski.

"Ostaju nejasne razlike u milijunima kuna, a ne možemo ih razjasniti jer MZO, kako sam već naveo, tvrdi da 'prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama'. Zbog čega prevladava, koji su to postupci koji su pokrenuti?", pita se Vukoja.Ako je sanacija protekla uredno, zašto je sanacijski upravitelj Bošnjak tek u ožujku 2018. od Divjak službeno zatražio Plan, odnosno program Sanacije? Ako ga do tada nije imao, temeljem kojeg plana su on i njegov prethodnik Pejo Pavlović provodili sanacijski postupak?

"Svi su se već navikli da smo u sanaciji, pa već i zbijamo šale s time, jer drugo ni ne možemo. Nismo mi ti koji možemo zatvoriti sanaciju, taj zaključak donosi Vlada RH, na prijedlog MZO. Sanacijska se uprava pravda da ne mogu završiti sanaciju jer nije donesena sistematizacija, iako je još prije pet godina donesena već jedna sistematizacija pa nismo izašli iz sanacije", dodaje Vukoja, ističući kako sindikati definitivno nisu u zavidnoj poziciji.

Loša kadrovska politika i manjak vizije

Rajković objašnjava kako je njena lanjska nezakonita smjena samo jedna u nizu mnogobrojnih i svakodnevnih primjera kršenja zakona, ljudskih prava i standarda. "Dekulturalizacija društva i amaterizacija kulturnih institucija provodi se već neko vrijeme pa ustanova SC ne da nije iznimka nego je tragičan primjer da je kulturna politika u ovoj zemlji, kao u ostalom sve njihove politike, prije svega kadrovska politika. I to loša kadrovska politika koja sposobne, školovane i uspješne bez ustručavanja zamjenjuje nesposobnima, ali njihovima", kaže.

Lošu kadrovsku politiku ističe i Vukoja. "Iz mog dvadesetogodišnjeg radnog iskustva u kojem sam prošao dvije sanacije i četiri sanacijske uprave, najbitnija mjera bi bila da se u Studentskom centru prestane politički kadrovirati. Tu i tamo se napikne neka dobra uprava ali naša zadnja iskustva nisu baš najbolja. Dok se ostali Studentski centri u zemlji bore za svaku kunu zarade (najsvježiji primjer je Studentski centar u Osijeku), i zarađuju, Studentski centar u Zagrebu je jedini završio u sanaciji. Dok ostali SC isplaćuju novčane nagrade radnicima, u Studentskom centru se krši Kolektivni ugovor", zaključuje.Bonacci iznosi kako je preko Ministarstva znanosti i obrazovanja na ime "sanacije dugovanja iz proteklih razdoblja" iz državnog proračuna isplaćeno 159 milijuna kuna, ali je od tog iznosa najviše 30 milijuna kuna uistinu potrošeno za ono čemu je bilo namijenjeno 

Rajković podsjeća kako su potencijali Savske 25 veliki, ali je politička volja za realizirati ih nikakva. Bonacci još jednom objašnjava kakav bi trebao biti normalan tijek sanacije.

"Kad država odluči 'sanirati' nečije dugove, normalni tijek događanja je takav da prvo treba utvrditi koliki su točno dugovi koje treba sanirati, na temelju službenih financijskih izvješća. Zatim treba napraviti plan sanacije, odrediti kome od vjerovnika i kada platiti da bi se dug pokrio, rješavati dugove prema utvrđenom planu, uz stalnu provjeru je li onaj kojem si novce za sanaciju dao iste stvarno potrošio na ono na što je - prema planu sanacije - trebao potrošiti. Kada je plan sanacije završen, kada su svi planirani novci isplaćeni i svi utvrđeni dugovi pokriveni – proglasi se završetak sanacije. U slučaju Sanacije SC-a, niti jedan od gore navedenih koraka nije obavljen kako treba, a neki čak niti uopće. A to je sve odgovornost čak pet ministara znanosti i obrazovanja”, zaključuje.

Pitanje za 159 milijuna kuna preostaje - Di su pare? I što radi DORH? (Na naše upite ne odgovara).

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).