Hidroelektranu Lešće danas nitko ne spominje kada se priča o energetskim projektima. Ne spominje je jer se pokazalo da su protivnici gradnje u svemu bili u pravu. Hidroelektrana je zauvijek potopila trinaest kilometara predivnog kanjona rijeke Dobre, a završena je ne tako davne 2010. godine. Vodni valovi uzrokuju erozije tla, stalne poplave zemljišta, opasnost za kupače, uništenje ribljeg fonda, dvoje ljudi je tragično poginulo, uništen je rafting turizam… S druge strane, od obećanja da će se na akumulacijskom jezeru razviti turizam i slične bajke o prosperitetu se nisu dogodile. Prilikom gradnje su, međutim, troškovi premašeni za 40 milijuna eura, a za proizvodnju struje manje od jedan posto hrvatske potrošnje. Iz HEP-a nikad nije javnosti objašnjeno gdje je utopljena razlika. Karlovačka županija je 2012. godine osnovala i Tim za otklanjanje posljedica rada hidroelektrane Lešće.
Očekivalo bi se zato da su vlasti u toj županiji oprezne kada je riječ o novim projektima na njihovim rijekama, najznačajnijem prirodnom resursu tog dijela zemlje. Međutim, upravo u Karlovačkoj županiji upisano je u prostorne planove više od polovice malih hidroelektrana koje se planiraju u Hrvatskoj, od toga njih čak 13 na rijeci Korani. Na toj rijeci sedam ih već ucrtano u važeći prostorni plan, još četiri nalaze se u izmjenama dopunama prostornog plana koje su u tijeku, a dvije su planirane na pritokama Korane.
U Karlovačkoj županiji upisano je u prostorne planove više od polovice malih hidroelektrana koje se planiraju u Hrvatskoj, od toga njih čak 13 na rijeci Korani.
"Sam naziv 'male hidroelektrane' implicira da je njihov utjecaj mali, ali njihov kumulativni utjecaj može bit jednak kao i kod velike hidroelektrane. Kako je Korana duga 134 kilometara više od deset hidroelektrana kumulativno bi značilo usporavanje praktički cijelog toka rijeke", kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.
Iz Eko Pana, uz podršku WWF-a, poveli su u nedjelju brojne građane na regatu kajacima, kanuima i raft čamcima Koranom, započevši tako kampanju za osvješćivanje građana o situaciji u kojoj se nalazi ta rijeka. Regata je startala u Lučici gdje je planirana jedna od hidroelektrana, a završila desetak kilometara nizvodno u Bariloviću gdje Eko Pan uz Zelenu akciju već duže vremena vodi pravnu bitku u vezi druge male hidroelektrane.
"Uspor koji bi hidroelektrana u Lučici postigla bio bi dug šest kilometara, znači gotovo cijeli potez rijeke koji smo prošli bi se usporio. Temperatura vode bi se promijenila, to bi utjecalo na riblju populaciju i promijenilo cijeli ekosustav. Svi ovi slapići koje smo danas prošli kajacima bi se izravnali", pojašnjava.
A rijeka Korana već je bila predmetom borbe ekologa kada je ispala iz hrvatskog prijedloga za mrežu NATURA 2013. godine da bi kasnije bila u nju vraćena.
"Smatramo da bi kroz realizaciju svih ovih hidroelektrana Korana izgubila prirodna obilježja i vrijednosti zbog kojih na kraju i vraćena u NATURA-u. Korana ima kapacitet za razvoj turizma, a ovime bi se to onemogućilo i to zbog vrlo malih količina energije. Lokalna zajednica nema koristi od ovakvih projekata već isključivo privatni investitori, razne tvrtke u ovom slučaju", ističe Frančišković.
Uz Koranu postoje i brojne špilje i cijeli taj sustav bio bi uništen planiranom gradnjom. Od Karlovca do Slunja do danas je otkriveno čak 120 spiljskih objekata.
"Mi ni ne znamo što sve ima u tim špiljama jer nikad nisu rađena sustavna biospeleološka istraživanja. Prije rata je dio špilja istražen, ali vidjeli ste da smo plovili i uz table minska polja, pa se ljudi sad i ne usude ulaziti dalje. Svaka ta spilja ima barem jednu endemsku vrstu", ističe Damir Basara iz Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti Osmica, pročelnik Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.
Na udaru se ne nalazi, nažalost, samo Korana već su nove male hidroelektrane planirane i na rijeci Dobri, ali i na Mrežnici čije proglašenje regionalnim parkom već godinama čeka u ladicama državnih institucija.
Uz speleologe, planinare, kajakaše, ekološke aktiviste i druge građane, među stotinjak sudionika regate našli su se i poznata glumica, inače Karlovčanka odrasla uz Koranu, Zrinka Cvitešić s nogometašem Nikom Kranjčarom, što je ovu kampanju dovelo i na naslovnice dnevnih novina.
Kampanja Sačuvajmo Koranu zajedno nastavlja se na jesen tribinama u lokalnim zajednicama uz rijeku kojima je cilj informirati ljude o planiranim zahvatima. Na udaru se ne nalazi, nažalost, samo Korana već su nove male hidroelektrane planirane i na rijeci Dobri, ali i na Mrežnici čije proglašenje regionalnim parkom već godinama čeka u ladicama državnih institucija.
Male hidroelektrane napale su i cijelu dinarsku regiju na što upozorava međunarodna organizacija World Wilfdlife Fund WWF koja je podržala i regatu na Korani. U BiH se hidroelektrane planiraju čak i u nacionalnim parkovima Sutjeska i Una, protiv čega tamošnje nevladine organizacije vode pravnu i aktivističku bitku. U Albaniji i Crnoj Gori se također planiraju brojne nove brane na rijekama.
"U Albaniji je možda i najgore pa se tamo zalažemo za moratorij na nove koncesije dok se ne usvoje pravila gdje se što smije graditi", kaže Irma Popović Dujmović iz WWF-a.
WWF u cijelom Dinarskom luku pregovara s vladama, uključujući i Hrvatsku, da se odrede popisi rijeka gdje se o gradnji ne smije ni razmišljati kao što ga ima primjerice Švedska. Hrvatska zasad takav popis nema, a rijeke su i dalje na udaru ne samo zbog energetskih projekata već i zbog zastarjelog načina upravljanja koji provode Hrvatske vode novim projektima betonizacije korita rijeka.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
