"Tijekom skupštine više je dioničara izrazilo zabrinutost u svojim govorima glede bušenja Jadranskog mora zbog nafte što pokazuje da nema konsenzusa oko ovog projekta u samoj kompaniji", javljaju iz S.O.S. za Jadran te dodaju kako su ukazali na veliko protivljenje lokalne zajednice u Hrvatskoj kao i na činjenicu da 74 posto građana i građanki želi referendum.
"Vrlo je važno naglasiti da je 60 posto građanki i građana Dalmacije protiv ovog projekta. Također su nedavno dvije velike županije, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska, rekle ne bušenju Jadrana. Očekuje se da će u narednim tjednima mnoge druge županije i općine učiniti isto", rekao je Enes Ćerimagić, okolišni pravnik iz Zelene akcije i stanovnik Dubrovnika.
"Obilježje Dubrovnika kroz stoljeća bila je zagledanost u budućnost, a ovim mu se projektom žele, u kolonijalnoj maniri, nametnuti fosilna rješenja iz prošlog stoljeća", dodao je Ćerimagić.
Luka Tomac, koordinator kampanje S.O.S. za Jadran iz Zelene akcije komentirao je ugovore s OMV-om i ostalim koncesionarima: "Slijedom aktivnosti u kampanji i velikog pritiska javnosti, potpisivanje ugovora već je odgođeno za nekoliko mjeseci. Mi ćemo sve pravne i zagovaračke aktivnosti i dalje usmjeravati na sprječavanje potpisivanja ugovora".
Maruška Mileta s Hvara, ujedno klimatska aktivistkinja Zelene akcije, pozvala je na zaokret prema obnovljivoj budućnosti, umjesto fosilne prošlosti. "UN-ov međuvladin znanstveni panel o klimi pa čak i konzervativna Svjetska banka govore da 80 posto dokazanih rezervi fosilnih goriva trebaju ostati pod zemljom, ako želimo spriječiti daljnje katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Dugoročno, ovaj projekt nije sigurna investicija".
Tijekom OMV-ove godišnje skupštine, aktivisti i aktivistkinje hrvatskog, austrijskog i mađarskog Greenpeace-a kao i aktivisti austrijskog Friends of the Earth (Global 2000) i Zelene akcije organizirali su akciju na kojoj su performansom prikazali moguće posljedice izlijevanja nafte u Jadranu.
