Rohatinski spriječio veliki pad kune

Osim što je striktnim pravilima nametnutim bankama obranila Hrvatsku od prvog udarnog vala svjetske financijske krize, Hrvatskoj narodnoj banci možemo zahvaliti i na uspješnom spašavanju tečaja kune od opasnih napada domaćih bankara, ali i stranih špekulanata. A vrata stranim špekulantima, koji su prošli mjesec već dobro uvježbanim metodama za ovu regiju srušili vrijednost mađarske forinte i tamošnje gospodarstvo bacili na koljena, širom su otvorile najveće domaće banke kojima su apetiti za zaradom nakon konverzije Molovih deviza narasli do neslućenih visina. Nakon što su Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, saznaje Business. hr, Molove devize za kupnju dionica Ine zamijenile po tadašnjem tržišnom tečaju između 7,1 i 7,11 kuna za euro, pa nisu previše zaradile na samoj konverziji, u potrazi za profitom krenule su s ubrzanim rušenjem vrijednosti kune i dizanjem tečaja euro-kuna. Tečaj se smiruje Tako je nakon odrađivanja Molove transakcije u samo malo više od tjedan dana tečaj euro-kuna skočio 1,3 posto, što je bilo dovoljno za aktiviranje alarma strancima koji su, zbog straha od gubitaka, također počeli s rasprodajom kuna i kupnjom eura na deviznom tržištu. Iz HNB-a su nam potvrdili da su u takvoj situaciji bili prisiljeni na deviznu intervenciju kojom Osim što je striktnim pravilima nametnutim bankama obranila Hrvatsku od prvog udarnog vala svjetske financijske krize, Hrvatskoj narodnoj banci možemo zahvaliti i na uspješnom spašavanju tečaja kune od opasnih napada domaćih bankara, ali i stranih špekulanata. A vrata stranim špekulantima, koji su prošli mjesec već dobro uvježbanim metodama za ovu regiju srušili vrijednost mađarske forinte i tamošnje gospodarstvo bacili na koljena, širom su otvorile najveće domaće banke kojima su apetiti za zaradom nakon konverzije Molovih deviza narasli do neslućenih visina. Nakon što su Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, saznaje Business. su prodali 270,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,2267 kuna za euro. No, kako bi pojačao poruku bankarima da se prestanu igrati tečajem, guverner Rohatinski im je zaprijetio da će u slučaju neposluha još više zavrnuti slavinu i natjerati ih na plaćanje astronomskih kamata na kune koje su se već počele formirati na tržištu novca. Po tečaj, džep građana i stabilnost domaćeg gospodarstva opasno odmjeravanje snaga srećom nije dugo trajalo, a pobjedu je odnio HNB. U studenom je tečaj nastavio padati i trenutačno se stabilizirao između 7,14 i 7,15 kuna za euro. I analitičari se slažu da je nestala neugodna napetost na deviznom tržištu, no nisu složni u tome kako će tečaj izgledati do kraja ove godine i u prvoj polovici sljedeće. Do konca godine nije izvjesno očekivati veću volatilnost tečaja pa prognoziram da će se euro koncem godine kretati između 7,12 i 7,16 kuna, izjavio je Stipan Pamuković, predsjednik Uprave Nava banke. Ostali s kojima je Business. hr razgovarao do kraja godine ipak procjenjuju slabiju kunu. Najveću volatilnost smo proživjeli, no tečaj će do kraja godine porasti nešto iznad 7,2 kune za euro, smatra Hrvoje Stojić, voditelj Odjela istraživanja Hypo banke. U trenutačnim okolnostima kretanje tečaja dominantno je pod utjecajem snažne potražnje te visokih kunskih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu. Prema kraju godine očekujemo tečaj u intervalu između 7,20 i 7,25 kuna, uslijed očekivanog određenog usporavanja deviznih priljeva, kao posljedica globalnih nestabilnosti i određenog sezonskog karaktera deviznih priljeva, slično procjenjuje i Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke. I dogodine slično Analitičari ni u prvoj polovici sljedeće godine, unatoč očekivanom slabijem priljevu deviza i znatnim dospjelim dugovima države i gospodarstva, ne očekuju jače pomake tečaja, no ne odbacuju povremenu potrebu HNB-ovih intervencija. No, trend je jasan, kuna će sljedeće godine nastaviti lagano slabjeti. U prvoj polovini 2009. očekujemo određene deprecijacijske pritiske prije svega zbog neizvjesnosti vezanih uz devizne priljeve te visoke potrebe za financiranjem. U slučaju potrebe vidimo aktivnu ulogu HNB-a s ciljem sprečavanja izraženije volatilnosti. Stoga očekujemo zadržavanje stabilnog tečaja u intervalu između 7,20 i 7,35 kuna za euro, izjavio je Kovač. Na tečaj eura najveći utjecaj imat će intenzivnije odnosno češće kupoprodajne aukcije HNB-a. Pozitivni impulsi ponudi deviza mogli bi uslijediti od povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova EU, kao i liberalizacija stjecanja nekretnina u Hrvatskoj od stranih ulagača, koji bi mogli pokriti inicijalni disbalans zbog usporavanja izvoza i mogućeg pada priljeva od turizma, promišlja Pamuković koji u prvom polugodištu sljedeće godine ne isključuje ni novu kratkotrajnu aprecijaciju kune do čak 7 kuna za euro, što temelji na pretpostavci da će HNB odgoditi liberalizaciju kapitalnih transfera u 2009. godini. Ipak, i on smatra da će tečaj u prvom polugodištu plitko fluktuirati malo iznad procjene za kraj ove godine - između 7,1 i 7,2 kune za euro. Kamate na kunu bit će visoke Pred sutrašnju obratnu repo aukciju HNB-a na domaćem tržištu novca ponovno je zavladala nervoza, pa je kamata na tjedne međubankarske pozajmice, tjedni ZIBOR, završila na 16 posto. Još uvijek nepredvidivi HNB živcira bankare koji zbog održavanja obvezne pričuve, ali i povećanog rizika zahtijevaju višu razinu likvidnosti. Stabiliziranje tržišta novca može se očekivati tek krajem ovog tjedna, nakon što HNB u srijedu donese novu odluku o kreditu za "open window" likvidnost banaka, odnosno o kreditu koji će HNB davati bankama na bazi zaloga trezorskih zapisa i državnih obveznica. Zbog usporene cirkulacije novca izvjesno je da će do konca godine kamatne stope na međubankarske plasmane ostati visoke, između 9 i 15 posto godišnje, a vraćanje kamata u zonu 6-8 posto ovisit će i o redovitosti repo aukcija i o visini kamatnih stopa, izjavio je Stjepan Pamuković, predsjednik Uprave Nava banke.