Ušće Mure u Dravu jedino je prirodno ušće velikih rijeka u Hrvatskoj, a možda i u Europi. Hrvatske vode planiraju ga regulirati, a zaobilaze propise. Najavljeni radovi ugrozit će posljednje rezerve riječne biološke raznolikosti nizinskih rijeka. Eko-udruge su odgovorne iz Hrvatskih voda prijavile Državnom odvjetništvu.

 

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Ekološko društvo Koprivnica i Prirodoslovno. društvo Drava prošli su tjedan Državnom odvjetništvu prijavili voditelja Hrvatskih voda u Varaždinu Ivana Cerovca i njegova suradnika Ladislava Grđana, zbog, kako tvrde, izbjegavanja potrebne procedure pri regulaciji na posljednjem prirodnom ušću Mure i Drave, zbog čega će doći do "nepovratnog uništenja njegovih prirodnih i krajobraznih vrijednosti". Prema tvrdnjama podravskih udruga, Hrvatske vode su Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prijavile samo iznimno mali dio planiranih, a inače ogromnih, radova na ušću rijeke Mure u Dravu. Zelena akcija je dala podršku i pomogla u pisanju prijave, a također su iz ove udruge upozorili da Zakona o vodama još uvijek nema, te da je i trenutni prijedlog tog Zakona u interesu opet, Hrvatskih voda, a ne zaštite prirode. O devastaciji hrvatskih rijeka i Zakonu o vodama te ulozi Hrvatskih voda u cijeloj priči za H-alter govori Irma Popović iz Zelene akcije.

Kakvi se radovi planiraju na ušću Mure i što to Hrvatske vode (HV) proceduralno izbjegavaju?

Planira se regulacija ušća Mure u Dravu, kanaliziranje dviju rijeka koje se spajaju u jedan kanal. Radi se o velikom projektu regulacije, a HV to pokušava prikazati kao mali zahvat tehničkog i gospodarskog održavanja vodotokova, za koje se ne treba raditi Studija utjecaja na okoliš (SUO). Srećom, po novoj uredbi o Ekološkoj mreži, za sve zahvate unutar Ekološke mreže mora se raditi ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu. Ali za proceduru ocjene HV je prijavila samo prokop kinete kroz postojeći sprud (riječni otok) dok ostale radove izgradnje obaloutvrda, pera i sličnih građevina, što su skroz novi zahvati na tom području i cijeli projekt bi trebao proći proceduru procjene utjecaja na okoliš. Ocjena prihvatljivosti na prirodu je u izradi i
nadamo se negativnom rješenju. Dakle HV je uspjela sve svoje radove na održavanju vodotokova, a koji znaju biti jako opsežni i s vrlo negativnim utjecajem na okoliš i prirodu, izbaciti iz zakonodavnih okvira kako se za njih ne treba provoditi procedura SUO.

Zašto je ušće u Mure u Dravu važno zaštititi? Što se skriva iza tih radova? Je li opet riječ o iskapanjima šljunka?

Zbog svoje očuvanosti, ušće Mure u Dravu može biti centar širenja vrsta koje su drugdje nestale a tu su još prisutne, dakle kao neka rezerva za budućnost

mura_3.jpg

U priopćenju ste iznijeli tvrdnje da "ovo nije iznimka, već pravilo po kojem djeluje ova državna firma na rijekama Muri i Dravi i drugim rijekama i potocima širom Hrvatske". Možete li pojasniti na čemu temeljite takve tvrdnje?

Lobi HV-a je uspio utjecati na sve zakone, pravilnike i Startegiju zaštite okoliša i prirode. Kao primjer, Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš navodi popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, gdje je pod točkom 32. navedena eksploatacija šljunka i pijeska iz obnovljivih izvora, osim kod tehničkog i
gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda.

mura_1.jpg

Sjetimo li se nepravilnosti prilikom gradnje hidroelektrane na Dobri, nije riječ samo o Hrvatskim vodama koje devastiraju rijeke. Koristi li Ministarstvo zaštite okoliša drugačije kriterije za državne tvrtke?

Vodnogospodarski sektor sustavno izbjegava i bojkotira cjelokupno relevantno zakonodavstvo s područja zaštite okoliša i prirode

Naravno tu je i HEP sa svojim planovima, što starim, što vrlo svježim. Najnoviji plan je gradnja vodne stepenice Osijek (čitaj HE Osijek) s branom i akumulacijom dužine 35 km do granice s Mađarskom. Ministarstvo jako blagonaklono gleda na te planove i nije škrto prilikom davanja pozitivnih rješenja na SUO, te izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola. Glavni problem je što je ministrica iz građevinskog sektora i nema sluh za zaštitu okoliša, a i pod velikim su utjecajem svih lobija, i u toj cijeloj igri uvijek gubi priroda i okoliš. Uz to sektor okoliša je razjedinjen i podijeljen u pet ministarstava, koji međusobno slabo komuniciraju i ne podržavaju jedni druge, te na takav način sustav zaštite okoliša jako loše funkcionira. A primjera ima bezbroj.

mura_2.jpg

Glavni problem je što je ministrica iz građevinskog sektora i nema sluh za zaštitu okoliša, a i pod velikim su utjecajem svih lobija, i u toj cijeloj igri uvijek gubi priroda i okoliš

Nedostataka ima jako puno. Glavni su da ovaj Prijedlog zakona o vodama nije u potpunosti usklađen s odredbama Okvirne direktive o vodama EU, a Vlada RH ipak ga je usvojila u prosincu 2008. te je kao takav proslijeđen na usvajanje u Sabor. Ako ga Sabor u konačnici usvoji dodatno će se odužiti proces prilagođavanja hrvatske legislative s pravnom stečevinom EU te još produžiti proces ulaska Hrvatske u EU. Zatim, ovaj Prijedlog zakona i dalje promovira i legalizira po prirodu i okoliš štetne aktivnosti poput iskopavanja pijeska i šljunka, te zastarjele načine obrane od poplava, erozije i ostalih aktivnosti "uređivanja" vodotokova, koji su pogubni kako za biološku tako i krajobraznu raznolikost. Za sve te mjere postoje modernije metode, manje pogubne za prirodu, a jednako učinkovite.

Uz to nisu uključene odredbe očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, a koje bi obvezale vodni sektor da kroz svoje djelovanje radi na dugoročnom očuvanju i zaštiti prirodnih vrijednosti naše zemlje. Nisu uključene ni odredbe o sudjelovanju javnosti u upravljanju vodama, niti u procesu pripreme planova upravljanja vodnim
područjima, niti u procesu njihove provedbe.

Očit je jednosektorski pristup koji kao takav nije u skladu s europskom Okvirnom direktivom o vodama koja promovira i zahtijeva cjelovit pristup upravljanju vodama te sagledavanje koliko ekonomskih, toliko i društvenih, a i ekoloških čimbenika.

mura_4.jpg

Ako se šutnja nastavi, razmatrat ćemo i pokretanje određenih akcija, možda ćemo opet uputiti tužbu, ali ne samo Državnom odvjetništvu, nego i Europskoj komisiji. Vidjet ćemo još kako će se situacija odvijati.


Fotografije su preuzete sa www.uscemure.org

<
Vezane vijesti