Zvonko Trconić, OPG "Zvonko"Zvonko Trconić, OPG "Zvonko"Svojevremeno smo pisali o Komunalnom poduzeću u danas poplavom razorenoj Gunji koje je biootpad iz kućanstava recikliralo iz pomoć kalifornijskih glista i pritom je nastajao humus, hrana za tlo. OPG Zvonko pokazuje kako postoji još inovativnih načina da ono što smatramo otpadom postane hrana za našu hranu. Zvonko Trconić, naime, na talogu od kave uzgaja gljive bukovače.

Nakon OPG-a Lovro Lenac koji proizvodi sušene buče, te Socijalne poljoprivredne zadruge Domači vrt i njihovih Zelenih košarica, povodom Međunarodne godine obiteljske poljoprivrede predstavljamo još jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s inovativnim proizvodima. OPG Zvonko iz Splita, naime, bavi se uzgojem gljiva, ali tako da gljive rastu i dobivaju energiju iz onoga što bi inače završilo kao otpad, taloga kave.

Zvonko Trconić osmislio je sustav koji ne samo da proizvodi hranu, već i zadire u ekološki problem biootpada. Svojevremeno smo pisali o Komunalnom poduzeću u danas poplavom razorenoj Gunji koje je biootpad iz kućanstava recikliralo iz pomoć kalifornijskih glisti i pritom je nastajao humus, hrana za tlo, a OPG Zvonko pokazuje kako postoji još načina da ono što smatramo otpadom postane hrana za našu hranu. Veza s poplavljenim područjima za Zvonka tu ne staje, jer su se Zvonko i obitelj prije desetak godina u Split doselili iz Strošinaca, sela koje je također stradalo u poplavama.

Fotografije: OPG "Zvonko" Fotografije: OPG "Zvonko"

"Gljivarstvom se bavim desetak godina za svoje potrebe i želja mi je bila da napravim količinski mali supstrat sa zadovoljavajućim urodom. To sam uspio s kavom jer gljive razgrađuju kavu i koriste je kao hranu kojom potom stvaraju hranu za nas. To više nije samo hobi. Moj OPG je otvoren prije nepunih godinu dana i za sada radim samo ja uz malu pomoć supruge“, opisuje Zvonko.

Gljive se na talogu kave u svijetu uzgajaju već dvadesetak godina te je Trconić iz svjetskih iskustava i dobio ideju, ali je osmislio vlastiti recept. Talog kave skuplja svakodnevno po splitskim kafićima, te uspije skupiti čak 150 do 200 kilograma mjesečno, jer pri kuhanju kave više od 99 posto supstrata ostane neiskorišteno.

Micelij bukovače na talogu kave pakira se u kutije. Kupac odnese kutiju u svoj dom, otvori prozorčić na kutiji ispunjenoj supstratom i zatim čeka da svježe gljive izrastu u njegovoj kuhinji. Iz jedne kutije koja košta 40 kuna naraste oko kilogram do dvije gljiva, a kutije se mogu naručiti poštom.

Maja Bučić Grabić: "Zašto je gušt gledati kako rastu? Jedan dan odeš spavati i nema gljive, a iduće se jutro probudiš i voila!"

Uzgoj gljiva iz kutije isprobala je već Maja Bučić Grabić koju je oduševila ova prilika da gleda svoju hranu kako raste, iako živi u središtu Zagreba. "Zašto je gušt gledati kako rastu? Jedan dan odeš spavati i nema gljive, a iduće se jutro probudiš i voila! mega gljiva i nije ti jasno kada se to dogodilo“, kaže Bučić Grabić.

Upravo ovo zadovoljstvo gledanja hrane kako raste, nešto je što sve više stanovnika urbanih sredina priželjkuje ponovo vratiti u svoje živote. Otud takav bum, primjerice, urbanog vrtlarenja u Zagrebu gdje danas na mnogim balkonima raste salata, začinsko bilje, blitva ili cherry rajčice. U ovu se priču uklapaju i Zvonkove bukovače iz kutije. Upravo o ovakvim zadovoljstvima koja trebaju zamijeniti konzumerizam govorio je na Zelenoj akademiji, održanoj krajem kolovoza na otoku Visu u organizaciji Heinrich Boell Stiftunga, svjetski poznati ekonomist Tim Jackson, zagovornik napuštanja imperativa ekonomskog rasta i zaokreta prema degrowth ekonomiji.

Osim bukovača na talogu kave, OPG Zvonko uzgaja i svježe bukovače koje se pakiraju na podloške od 250 i 500 grama, a uzgojene su na slami.

"Nemam certifikat ekološke proizvodnje jer ne mogu jamčiti da slama i kava nisu tretirane sa zaštitnim kemikalijama. Proizvedem oko sto kutija bukovača na talogu kave i oko 600 kilograma svježih gljiva mjesečno, od čega mi ostane jedna dobra plaća za hrvatske prilike“, ističe Zvonko.

Za bržu proizvodnju ili veće količine, nedostaje mu, međutim, razumijevanje institucija koje ne prepoznaju da se djelovanjem na više problema odjednom, u ovom slučaju ekonomski, ekološki i prehrambeni, pozitivni učinci multipliciraju.

"Sve sam financiram. Država nema poticaja za mene iako sam jedini takav proizvođač u Hrvatskoj“, zaključuje Zvonko Trconić.

<
Vezane vijesti