Foto: FAHFoto: FAHKatarska sapunica nespremne je zatekla čak i najrevnije pratitelje političkih zbivanja na Bliskom istoku. Ono što je iznijela na svjetlo dana jest činjenica kako su nebrojene dosadašnje analize bliskoistočne geopolitičke scene kao bojnog polja na kojem se vodi sudbinska borba između sunita i šijita krajnje simplificirani pogledi na regiju. Stvarnost je mnogo kompliciranija, osobito na polju koje se naziva sunitskom frontom, za koju su mnogi, uključujući i Donalda Trumpa, mislili da je sposobna povesti ujedinjenu borbu protiv Irana i uz Iran vezane organizacije i paravojske.

Naizgled preko noći, nekoliko bliskoistočnih zemalja, predvođene Saudijskom Arabijom prekinulo je diplomatske veze s Katarom pod izlikom protivljenja katarskoj podršci terorizmu i relativno stabilnim odnosima te države s Iranom.

Dok se objašnjenje vezano uz odnose Katara s Iranom može koliko toliko uzeti u obzir kao relevantno, optužbe zaljevskih monarhija koje upiru prstom u Katar i zgražaju se nad povezanošću Katara s terorističkim skupinama smiješne su - ne zato jer Katar ne snosi krivicu po toj točki Bliskoistočna politička scena daleko je kompliciranija od podjele na sunitsku i šijitsku frontu, osobito na polju koje se naziva sunitskom frontom, za koju su mnogi mislili da je sposobna povesti ujedinjenu borbu protiv Irana i uz Iran vezane organizacije i paravojske.
optužnice (dapače, Katar ima višedesetljetnu povijest podržavanja terorističkih skupina) nego zato jer je anti-katarski savez, predvođen Saudijskom Arabijom, i sam više nego kriv za financiranje terorizma diljem svijeta. Stoga su takve izlike primjerenije za kakvu tragikomediju nego za cirkuliranje u medijima.

Ono što je pak katarska diplomatska kriza iznjela na svjetlo dana jest činjenica kako su nebrojene dosadašnje analize bliskoistočne geopolitičke scene kao bojnog polja na kojem se vodi sudbinska borba između sunita i šijita (personificirani u vidu Irana kao predvodnika šijitske fronte koji svojim proxy milicijama upravlja poput marioneta i Saudijske Arabije koja navodno upravlja sunitskom ujedinjenom frontom) krajnje simplificirani pogledi na regiju.

Bliskoistočna politička scena daleko je kompliciranija od podjele na sunitsku i šijitsku frontu, osobito na polju koje se naziva sunitskom frontom, za koju su mnogi, uključujući i Donalda Trumpa, mislili da je sposobna povesti ujedinjenu borbu protiv Irana i uz Iran vezane organizacije i paravojske.

Odnosi Katara s Iranom

Jedan od većih "grijeha" Katara je bio taj što ima relativno tolerantne odnose s Iranom. To ne treba pripisivati ideologiji - Katar je još uvijek država koja je u svakoj prilici financirala radikalne Salafiste koji su redovito dolazili u sukob s iranskim saveznicima u regiji.Potreba Katara za stabilnim odnosima s Iranom samo je jedan aspekt katarske vanjske politike koja je s godinama postajala sve više autonomna od Saudijske Arabije, a u tome leži i dobar dio problema koje Saudijska Arabija ima s Katarom.

Razlog mirnih odnosa Katara i Irana treba tražiti u energetskim politikama te dvije države. Katar i Iran dijele South Pars/North Dome plinsko polje u Perzijskom zaljevu- daleko najveće polje na svijetu tog tipa. Projekti takvoga profila zahtjevaju odmjereni pristup sa obje strane, kao i ekonomsku suradnju. Još 2008. godine predstavnici katarske i iranske vojske održavali su sastanke na kojima su pričali o suradnji. Katar je bio poprilično tih po pitanju iranske upletenosti u ustanke tijekom Arapskog proljeća u Bahrainu i poprilično glasan po pitanju potrebe za međunarodnom suradnjom tijekom iranske nuklearne krize.

Sukob vanjskih politika

Potreba Katara za stabilnim odnosima s Iranom samo je jedan aspekt katarske vanjske politike koja je s godinama postajala sve više autonomna od Saudijske Arabije, a u tome leži i dobar dio problema koje Saudijska Arabija ima s Katarom. Od kada je Katar sredinom devedesetih godina počeo izvoziti plin kojeg je vadio iz South Pars/North Dome polja, njihov utjecaj u međunarodnim odnosima potpaljen petrodolarima konstantno je jačao. Katar je mala zemlja sa slabom vojnom snagom, ali njihova zavidna financijska moć dala im je podlogu za jačanje utjecaja u regionalnim i svjetskim pitanjima.

Među grupama koje je Katar snažno podržavao bilo je i Muslimansko Bratstvo, međunarodna sunitska organizacija osnovana u prvoj polovini 20. stoljeća. Saudijska Arabija ima turbulentnu prošlost s Muslimanskim Bratstvom kojeg je prije nekoliko desetljeća podržavala, osobito u vrijeme kada je egipatska grana Muslimanskog Bratstva služila kao protuteža Gamalu Abulu Naseru. No kada  je Bratstvo podržalo Iransku revoluciju 1979., te uputilo snažne kritike na prisutnost američkih vojnih snaga u Saudijskoj Arabiji za vrijeme operacije Pustinjska Oluja, stav Saudijske Arabije prema toj organizaciji počeo se mijenjati, da bi kulminirao 2014. godine kada je Saudijska Arabija Muslimansko Bratstvo proglasila terorističkom organizacijom. U samoj Saudijskoj Arabiji, Muslimansko Bratstvo je zabranjeno.

Katar, s druge strane, svesrdno podržava Muslimansko bratstvo, a snažnu podršku davao je i Hamasu u Pojasu Gaze, koji je svoje početke u osamdesetim godinama prošlog stoljeća imao kao lokalna filjala egipatskog Muslimanskog bratstva. Izrael je prešutno odobravao katarsku podršku Hamasu jer je to bio jeftin i efektivan način za Izrael da umanji iranski utjecaj na Hamas. S obzirom da je palestinsko pitanje barem službeno još uvijek sveta tema u arapskim zemljama (neslužbeno su neupitnu podršku Palestini odavno počeli mijenjati potajni pokušaji normalizacije odnosa dobrog dijela arapskih država  s Izraelom), i Saudijska Arabija je kroz proteklih nekoliko desetljeća podržavala Hamas, uglavnom financijski, no u posljednje vrijeme i taj je odnos na rubu propasti, najvjerojatnije upravo zbog dominacije Katara i  prisutnosti Irana u politici Gaze.

Još jedna bitna pobjeda katarske vanjske politike u odnosu na saudijsku može se očitati u privlačenju naklonosti SAD-a. Prisutnost američke vojske u Saudijskoj Arabiji, koja je bila iznimno nepopularna u regiji, okončala se u velikoj mjeri 2003. godine kada je SAD povukao 60 000 pripadnika svojih vojnih snaga iz te zemlje (znatno manji broj je još uvijek prisutan) i predao vojnu bazu saudijskim snagama.Najjednostavnije rečeno, rastući utjecaj Katara u regiji prijetnja je saudijskim aspiracijama za regionalnim vodstvom. Saudijska Arabija navikla se na status quo u svojem susjedstvu prema kojem je upravo ona država koja diktira politiku regije

U isto vrijeme SAD je javno priznao prisutnost svojih snaga u Kataru u vojnoj bazi Al Udeid koje su od tamo vršile operacije u Afganistanu još od 2001. godine. Danas SAD i njeni saveznici imaju oko 11 000 vojnika i preko 100 letjelica u Al Udeidu koji je postao najveća američka vojna baza na Bliskom istoku. Odnosi SAD-a i Katara su još uvijek snažni, a američki State Department je dao i podršku Kataru izjavivši da im je pristup GCC-a naspram Katara "zbunjujuć". Donald Trump je kasnije doduše, sada već tradicionalno u kaotičnom raskoraku s vlastitom administracijom, kritizirao katarsku podršku terorizmu, ali nema naznaka da će se temelji američko-katarskih odnosa znatnije promijeniti.

Saudijska potraga za regionalnim vodstvom

Najjednostavnije rečeno, rastući utjecaj Katara u regiji prijetnja je saudijskim aspiracijama za regionalnim vodstvom. Saudijska Arabija navikla se na status quo u svojem susjedstvu prema kojem je upravo ona država koja diktira politiku regije.

Vidljivo je to na primjeru Jemena, siromašne države koju su Saudijci nemilice sravnali sa zemljom i u kojoj su izazvali gotovo neviđenu humanitarnu krizu zato jer im je Ansar Alah (pobunjenici poznatiji kao Hutiji) poremetio utjecaj kojeg su imali u toj zemlji. Na ustanak u Bahrainu 2011. godine odgovorili su slanjem vojske u tu zemlju kako bi ugušila prosvjede u krvi. Kada je Katar počeo remetiti status quo, prvo podrškom "krivih" pobunjenika u Libiji, a zatim i natjecanjem sa Saudijskom Arabijom za utjecaj među pobunjenicima u građanskom ratu u Siriji, Saudijska Arabija je uvidjela da je njena regionalna dominacija postala klimava.

Građanski rat u Siriji je, od svih tih primjera možda i najzabrinjavajući za Saudijsku Arabiju. I Katarci i Saudijci financirali su, i još uvijek financiraju cijeli niz aktera u tom ratu, od 'Islamske Države', preko radikala iz Ahrar al Šama do terorista iz Fronta al Nusra (sirijska filjala Al Kaide) i svih njenih kasnijih inkarnacija.

Rat u Siriji, kao najveći i najbitniji sukob koji je proizašao iz Arapskog proljeća, postao je ne samo bojno polje između Saudijske Arabije i Irana te njihovih saveznika, već se pretvorio u utrku između Saudijske Arabije i Katara za utjecaj među radikalnim sunitskim organizacijama. To je bilo nešto što Saudijska Arabija, kao i njezin vjerni saveznik iz GCC-a, Ujedinjeni Arapski Emirati, nikako nisu mogli tolerirati. S vremenom je postalo jasno da se Ahrar al Šam približio Kataru dok se Al Nusra približila Saudijskoj Arabiji. Ne bi s toga trebalo čuditi da je upravo Turska, drugi najveći mecena Ahrar al Šama, priskočila upomoć Kataru slanjem svoje vojske u tu zemlju.

Građanski rat u Siriji je, od svih tih primjera možda i najzabrinjavajući za Saudijsku Arabiju. I Katarci i Saudijci financirali su, i još uvijek financiraju cijeli niz aktera u tom ratu

Borba se ne vodi samo na bojnim poljima zemalja Bliskog istoka već i na medijskom planu. Katarska medijska kuća Al Jazeera, najveća arapska novinska agencija, koja je dala veliki obol katarskom utjecaju jedna je od primarnih meta saudijskog "mekog rata" protiv Katara; Saudijci inzistiraju na njenom zatvaranju, itekako svjesni utjecaja propagande na lokalnoj i globalnoj razini.

Trumpov propali plan za ujedinjenom zaljevskom opozicijom Iranu

Donald Trump je tijekom svojeg posjeta Bliskom istoku pokušao prenjeti poruku monarhijama Perzijskog zaljeva da od njih očekuje ujedinjenu frontu koja će postati snažna opozicija Iranu. Takav nastup bio je u skladu je s politikom njegove administracije za koju stručnjaci sve snažnije naslućuju da u svojoj konačnici ima plan na neki način i vojno djelovati izravno protiv Irana, kako bi umanjila utjecaj te zemlje u regiji. No umjesto zaljevskog idiličnog jedinstva, Trumpa je pri povratku u SAD dočekala vijest o još jednom sukobu među njegovim saveznicima. Njegov zet i savjetnik Jared Kushner čiji se biznis nekretninama nalazi u debelim dugovima vjerojatno je nešto manje pogođen takvim komplikacijama s obzirom da je na svjetlo dana isplivala informacija da su mu Katarci prošle godine odbili dati kredit od pola milijarde dolara.

Katarska kriza daleko je od razrješenja, a utjecaj kojeg bi mogla imati na Bliski istok ogroman je. Ne preostaje s toga ništa drugo nego pobliže pratiti situaciju koja još uvijek ima potencijala za krvavu eskalaciju.

<
Vezane vijesti