qSport je u subotu druge godine za redom obilježio Dana žena, ove godine je to bila Osmomartovska biciQla. Prošle godine je organizirana vožnja biciklom oko Jaruna kroz Aleju sportaša (nema sportašica u imenu!), gdje su poredani panoi sa slikama i kratkim biografijama značajnih sportaša i sportašica. qSport je organizirao akciju stavljanja crvenih traka na panoe sportašica. Ove godine krenulo se biciklima u osvajanje gradskih ulica, zaustavljajući se na značajnim točkama grada, gdje su pročitane crtice iz života žena koje su bile vezane uz sport i slične aktivnosti. Inspiracija je pronađena u Ženskom vodiču kroz Zagreb (Blasin, Marković) koji je potaknuo daljnja istraživanja o ženama u sportu.
Papirići s tekstovma o sportašicama ostavljeni su na javnim prostorima kako bi ih osobe koje prolaze mogle pročitati.
Papirići s tekstovima o sportašicama bili su ostavljeni na javnim prostorima kako bi ih osobe koje prolaze mogle pročitati. Ruta je započela na Savskom mostu gdje je pročitana kratka biografija Vere Nikolić, atletičarke koja je 1968. oborila svjetski rekord na 800m, a 1991. zbog nacionalnosti dobiva otkaz na radnom mjestu te seli iz Hrvatske. Danas živi u Kruševcu. Nakon toga se krenulo prema Domu sportova i Zimskom plivalištu Mladost gdje se govorilo Đurđici Bjedov, plivačici koja je osvojila je zlatnu medalju na OI u Meksiku na 100m prsno te srebro na 200m prsno. Preselila je u Švicarsku zbog financijskih razloga i otvorila školu plivanja. Tu je ukratko predstavljena i Sanda Dubravčić, klizačica, prva je žena koja je upalila olimpijski plamen na Zimskim olimpijskim igrama, i to u Sarajevu 1984. Prošavši Kranjčevićevom ulicom pored stadiona NK Zagreb, pročitan je tekst o nogometašici Maci Maradoni, koja je u karijeri dugoj 40 godina postigla čak 1321 pogotka. Namjerno je spomenuta kraj ovog stadiona jer se htjelo naglasiti da su muški nogometni klubovi smješteni u centru rada dok primjerice ŽNK Agram trenira na stadionu u Buzinu, van grada. Iduća točka bilo je igralište iza Mimare gdje je predstavljena Ivana Hirschmann, rođena 1866.g, koja je na tom mjestu podučavala žene kroket. Prva je školovana profesorica gimnastike i tjelesnog vježbanja u srednjim školama Hrvatskoj. Za vrijeme Drugog svjetskog rata odvedena je u Auschwitz gdje je ugušena u plinskoj komori. Pored obližnjeg HNK-a se govorilo o dvjema plesačicama. Vera Milčinović Tashamira (r.1906.) prva je plesačica u Hrvatskoj koja se bavila suvremenim plesom dok je Mia Čorak Slavenska (r.1916.) prva primabalerina u HNK.
Biciklistička ruta je završila kod Zdenca života, gdje su za kraj pročitane biografije triju žena. Alma pl. Balley je prva žena koja je položila vozački ispit i dobila dozvolu za vožnju. Tadašnji Hrvatski automobilni list objavio je članak o tome da je žena položila vozački ispit. Zulejka Stefanini rođena je 1912. godine u Splitu, a u svojoj sportskoj karijeri osvajala je trofeje u čak 14 sportskih disciplina, bila je rekorderka na 200 metara, skoku u vis, bacanju kugle, koplja i u troboju. Bila je i zapažena skulptorica. Katarina Matanović-Kulenović, rođena je 1913.g., prva je hrvatska pilotkinja te prva žena u istočnoj Europi koja je skočila s padobranom.
Ovom aktivističkom akcijom u javnom prostoru htjelo se ukazati na brisanje i nevidljivost sportašica u javnom prostoru, dominaciji muškog sporta i pravila koja pogoduju diskriminaciji. Bicikl nije korišten slučajno, on se savršeno nadovezuje na temu jer je ženama omogućio slobodu kretanja, samostalnost, te izlazak iz dvorišta. Ovo je jedna od akcija kojom qSport želi pristupiti sport aktivistički, pa se slične aktivnosti mogu očekivati i u budućnosti.
