Mimohod na godišnjicu Kristalne noći počeo je od Trga žrtava fašizma, gdje su za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bili uredi Gestapoa i ustaške nadzorne službe.
Pozivamo također i na osudu nasilja nad jednim pismom, na osudu neprekinutog uništavanja antifašističkih spomenika, na osudu govora mržnje i svih drugih pojava koje umanjuju našu mogućnost nazivanja stvari pravim imenom"Ovdje smo se od 1990. do 2000. godine borili za povrat imena Trga žrtava fašizma. Ime se vratilo, ali nema nikakvog spomen-obilježja tamo gdje je bilo sjedište Gestapoa i ustaške službe. Ovom simboličkom šetnjom želimo upozoriti na potrebu da se pitanje pamćenja i kulture sjećanja pomakne u središte pažnje vladinih institucija i hrvatske javnosti. Hrvatska se danas opet bori s isključivošću, a zapravo bi trebali graditi povjerenje i poštivati jedne druge. Temelj toga je distanciranje i osuda nasilja počinjenog u vrijeme i prije Drugog svjetskog rata, kao i svih nasilja nakon toga", poručila je Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.
Organizatori su, stoga, pozvali najviše državne dužnosnike, ali i sve ostale predstavnike vlasti koji su izabrani voljom hrvatskih državljana, da s politike dekorativnog antifašizma i prigodno-komemorativnih praksi, prijeđu na stvarno antifašističko djelovanje te da se, u skladu s danim ovlastima i proklamiranim svjetonazorom, suprotstave rastućem historijskom revizionizmu i nasilju te osiguraju kvalitetno obrazovanje mladih generacija.
"Pozivamo na sjećanje i pozivamo na poštivanje dostojanstva žrtava nacističkog i svih kolaboracijskih režima, pa tako i ustaškog. Pozivamo na jasnu osudu svega što je upravo hrvatska inačica nacizma značila. Pozivamo na osudu zabrane sjećanja i komemoriranja u Glini, na osudu toga da još uvijek postoje ulice koje slave ustaške dužnosnike, na osudu prijetnji smrću ravnateljici jedine ustanove koja se u ovoj državi bavi genocidom počinjenim u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pozivamo, također, i na osudu nasilja nad jednim pismom, na osudu neprekinutog uništavanja antifašističkih spomenika, na osudu govora mržnje i svih drugih pojava koje umanjuju našu mogućnost nazivanja stvari pravim imenom“, poručeno je u proglasu organizatora ove obljetnice, pročitanom na Trgu bana Jelačića.
Saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac podsjetio je da su u vremenima nakon pada Berlinskog zida počele rasti politike koje relativiziraju antifašizam, poistovjećujući ga sa staljinizmom i pojedinim socijalističkim diktaturama. "Te politike koriste neku vrstu historijskog obračuna sa totalitarnim režimima da bi relativizirali strahote koje su počinjene pod nacističkim, fašističkim, ustaškim i drugim režimima, koji su bili ne samo totalitarni nego i genocidni režimi. Ukoliko dopustimo da ih se relativizira, pravda ili pokriva drugim zločinima, opasnost za Europu će postati golema", istaknuo je Pupovac, dodajući kako se taj relativizam kod nas u Hrvatskoj osjeća snažno, kroz veličanje poraženih ustaških i nacističkih snaga. "U isto vrijeme nažalost nema puno ljudi koji su spremni dignuti glas protiv tih pojava", kazao je Pupovac.
Foto: E.J.
U šetnji sjećanja bio je i Predrag Matvejević. On je istaknuo izrazitu važnost reafirmacije vrijednosti antifašizma u današnjem društvu. "Progresivni dio svijeta kojeg ova kriza nije uspjela uništiti doista se solidarizira sa antifašizmom. Međutim, vrijednosti antifašizma su ostale u sjeni novog tipa kapitalizma koji se danas očituje na globalnoj razini. Te vrijednosti treba vratiti na pravo mjesto, i poduprijeti ih. Zato mi je drago da je organiziran jedan ovakav skup, i to na centralnom zagrebačkom trgu", poručio je Matvejević.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus podsjetio je pak da je na današnji dan prije 76 godina paljenjem i uništavanjem sinagoga, židovskih dućana, stanova i škola, te prvim skupljanjem Židova za deportaciju, počeo holokaust. "Taj dan obilježio je povijest i za posljedicu je imao šest milijuna židovskih žrtava koji su stradali samo zato jer su bile drugačije vjere i drugačije nacionalnosti. Nažalost, iz povijesti se nije gotovo ništa naučilo, pa trenutno svjedočimo rastu nacionalizma i antisemitizma u Europi", kazao je Kraus, izražavajući i žaljenje što je u šetnji sudjelovalo vrlo malo ljudi, premda je u Hrvatskoj u porastu nacionalizam i govor mržnje.
Na današnji datum u svijetu se obilježava Međunarodni dan borbe protiv fašizma. Tim je povodom na velikom video displeju na Trgu bana Jelačića prikazan film Andrasa Salomona Tell your children. Riječ je o priči temeljenoj na istinitom događaju, o djevojčici koja je preživjela strahote holokausta, da bi nakon više desetljeća bila suočena s grupom neonacista.
