Na samom kraju 2018. godine Državni ured za reviziju objavio je izvješće o stanju financija u Gradu Zagrebu koje je pokazalo mnoge nepravilnosti. Revizori su pročešljali sredstva koja su tijekom 2016. i 2017. godine utrošena za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode razni subjekti (jedinice lokalne uprave, udruge i drugi). To su projekti koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih, zaštitom jednakosti i ravnopravnosti, borbom protiv nasilja i diskriminacije Revizija je uočila čitav niz nepravilnosti i propusta: ne postoje jasno određeni kriteriji za dodjelu jednokratnih financijskih potpora, sredstva za istu aktivnost dodjeljuju se iz više različitih izvora, ne nadzire se način na koji je potrošen novac građanaitd., a novac za te aktivnosti osigurava se iz proračunske stavke pod nazivom tekuće donacije.
U praksi, najveći dio tih sredstava odlazi na financiranje programa iz područja sporta, kulture i socijalnih aktivnosti. Revizija je uočila čitav niz nepravilnosti i propusta: ne postoje jasno određeni kriteriji za dodjelu jednokratnih financijskih potpora, sredstva za istu aktivnost dodjeljuju se iz više različitih izvora, ne nadzire se način na koji je potrošen novac građana. Ono što je posebno zabrinjavajuće, pokazala je revizija, jest činjenica da su se za financiranje trošila sredstva ne samo sa stavke tekućih donacija, nego i ona koja nisu predviđena za tu namjenu, a radi se o sredstvima iz proračunske zalihe.
U revizorskom izvješću stoji da je tijekom 2016. i 2017. godine potrošeno 6,627,458.00 kuna iz proračunskih zaliha i da su sredstva korištena nenamjenski, između ostalog za obilježavanje godišnjih manifestacija, organizacije obljetnica udruga i slično. Izvješće ne specificira je li čitav iznos potrošen nenamjenski, ali uvidom u Prijedlog izvršenja proračuna za 2017. godinu u kojem se na 175. strani nalazi i izvješće o korištenju proračunske zalihe, možemo steći sliku o tome na što se trošilo. Ima tu svega, pa su tako sredstva iz zalihe potrošena i na tradicionalno prelo mladeži u Subotici, orgulje za župu sv. Nikole biskupa u Zelini, nabavu svečane zastave za Dobrovoljno vatrogasno društvo Kupinečki Kraljevec, proslavu blagdana sv. Jure i kupovinu narodnih nošnji i glazbenih instrumenata.
Kada je pozvan da prokomentira nepravilnosti koje je u zagrebačkim financijama pronašla revizija gradonačelnik se u svom poznatom stilu ogradio izjavivši: "Što se tiče financija i pravila igre, pravilnostima i nepravilnostima to trebate pitati resornu pročelnicu, Danijelu Juroš Pećnik mislim da se zove, to je njen posao. Ona odgovara pred zakonom. A ja se time ne bavim, ja vam inače nisam završio ekonomiju".
Budući da se revizija bavila 2016. i 2017. godinom, odlučili smo pomoću javno dostupnih podataka istražiti što se sa sredstvima proračunskihU zagrebačkom proračunu za 2018. godinu za proračunsku zalihu predviđen je iznos od 5,000,000.00 kuna, a rebalansom proračuna od 30. listopada 2018. iznos je povećan na 7,000,000.00 kuna zaliha događalo u 2018. godini, koliko su ona iznosila i na što su se sve trošila. Pregledali smo polugodišnje izvješće o korištenju proračunske zalihe za prvu polovicu 2018. godine, te akte gradonačelnika koji utvrđuje kako i kome će se dodijeliti sredstva[1].
Za početak treba pojasniti što su točno sredstva proračunske zalihe. Proračunska se zaliha, prema Zakonu o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15), koristi za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Sredstva proračunske zalihe mogu iznositi najviše 0.5% planiranih prihoda. O korištenju sredstava proračunske zalihe Grada Zagreba odlučuje gradonačelnik i o tome je obavezan svakog mjeseca izvijestiti Gradsku skupštinu. Nadalje, kada se predlažu nove stavke u proračunu ili povećavaju iznosi na postojeće, to ne smije ići na štetu proračunske zalihe.
U zagrebačkom proračunu za 2018. godinu za proračunsku zalihu predviđen je iznos od 5,000,000.00 kuna, a rebalansom proračuna od 30. listopada 2018. iznos je povećan na 7,000,000.00 kuna. Od tih sredstava do 14. prosinca financirana su sveukupno 53 različita projekta i potrošen iznos od 6,128,212.23 kune.
[1] Na mrežnim stranicama Grada Zagreba do pisanja ovog teksta objavljeni su Akti gradonačelnika zaključno do 14. prosinca 2018. godine. Ukoliko se naknadno objave još neki podaci, oni neće biti obuhvaćeni ovom analizom.
Već na prvi pogled vidi se da je i 2018. godine nastavljena praksa financiranja svega i svačega iz sredstava proračunske zalihe. Gotovo sve što je potrošeno, potrošeno je nenamjenski, a od 53 aktivnosti tek je nekoliko koje, ako se jako potrudimo, možemo svesti u okvir onoga za što bi se ova sredstva trebala trošiti, to su primjerice nabava pitke vode i troškovi pokopa i grobnog mjesta pokojnog Dragutina Šurbeka. A, reći će zlobnici, tome bi se mogao pridodati i trošak od nevjerojatnih 106,000.00 kuna koje su Bandić i njegovi uzvanici napravili u kavani na Jelačić placu na derneku prilikom dočeka nogometne reprezentacije.
Već na prvi pogled vidi se da je i 2018. godine nastavljena praksa financiranja svega i svačega iz sredstava proračunske zalihe. Gotovo sve što je potrošeno, potrošeno je nenamjenski, a od 53 aktivnosti tek je nekoliko koje, ako se jako potrudimo, možemo svesti u okvir onoga za što bi se ova sredstva trebala trošitiUsporedbe radi, treba navesti da je Grad Karlovac u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2018. samo jednom koristio proračunsku zalihu i to za isplatu pomoći u iznosu od 20,000.00 Hrvatskoj Kostajnici zbog velikih šteta od katastrofalnih klizišta. U Zadru se sredstva iz proračunske zalihe za 2017. uopće nisu koristila, dok su se u prvoj polovici 2018. koristila jednom, u iznosu od 984,236.00 kn, za saniranje šteta od poplave. Istovremeno, Zagreb je iz proračunske pričuve plaćao organizaciju izložbe o Katarini Velikoj, opremu za srebrenički rafting klub i uređenje crkvi diljem Hrvatske i BiH, pa se zaista trebamo zapitati kako je moguće da jedinice tako različito tumače odredbe Zakona o proračunu.
Prema datumima u tablici može se uočiti da u razdoblju od gotovo tri mjeseca, od 9. kolovoza do 8. studenog nije bilo niti jedne isplate na teret proračunske pričuve. Razlog je jednostavan. U prvih sedam mjeseci gradonačelnik je podijelio ukupno 4,942,090.65 kuna, a u fondu namijenjenom za hitne izdatke u slučaju elementarnih nepogoda ostalo je tek pedesetak tisuća kuna. Tako je bilo tri mjeseca, sve dok rebalansom proračuna nisu osigurana još 2 milijuna koje je gradonačelnik odmah nastavio trošiti, pa je u razdoblju od 8. studenog do 14. prosinca razdijelio još 1,186,121.58 kuna.
Kome je sve ovaj novac dodijeljen? Dodijeljen je najvećim dijelom vjerskim zajednicama, u prvom redu katoličkoj crkvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i drugim vjerskim zajednicama. Od ukupno 53 donacije, njih čak 23 u iznosu od 1,871,591.85 odnosi se na vjerske zajednice. Na sindikate se odnosi njih 5, u iznosu od 410,000.00 kuna. Jedna velika donacija u iznosu od 980,000.00 kn dodijeljena je Galeriji Klovićevi dvori za organizaciju izložbe o Katarini Velikoj, a još jedna u istom iznosu ustanovi Dobri dom Grada Zagreba za kuhanje prvomajskog graha i ostale troškove vezane uz tradicionalnu proslavu 1. svibnja u Maksimiru. Ostatak od 1,886,620.38 kn podijeljen je za 23 projekta općinama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, manjinama i ostalima.
Poznato je da zagrebački gradonačelnik njeguje dobre interesne odnose s manjinama i vjerskim zajednicama i da ih izdašno financira i iz drugih izvora, ali potpuno je nejasno zašto za obilježavanje 1. maja u Maksimiru, proslave koja se održava svake godine, nisu predviđena sredstva u proračunu, nego se za to koristi novac iz proračunske zalihe. Iznos koji je izdvojen nije mali – kada se zbroje sve donacije radi se o 1,150,000.00 kn, što je gotovo četvrtina ukupne zalihe predviđene proračunom, a bez rebalansa.
Novac proračunske zalihe trošio se ne samo u Zagrebu, nego i u ostatku Hrvatske i u inozemstvu. Najveći dio u iznosu od 3,746,194.38 kn potrošen je u Zagrebu na 23 projekta, od čega se većina odnosi na prvomajsku proslavu. U ostatku Hrvatske potrošeno je 2,001,266.87 kuna za 17 projekata, a u inozemstvu, najvećim dijelom u Bosni i Hercegovini, 380,750.98 kuna za 13 projekata.
Treba naglasiti da odluke o dodjeljivanju sredstava iz proračunske zalihe donosi gradonačelnik i da ih ne potvrđuje Gradska skupština. Kao što Osim što su sredstva gotovo u potpunosti utrošena nenamjenski, odnosno za financiranje programa koji se moraju financirati iz drugih proračunskih izvora, postavlja se pitanje zbog čega bi građani Zagreba trebali izdvajati milijunske iznose za manifestacije i programe u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvusmo imali priliku čuti, kada nastanu problemi gradonačelnik odbacuje odgovornost, iako je i iz Statuta i iz Zakona posve jasno da o trošenju sredstava s ove proračunske stavke odlučuje i odgovara izravno on. Osim što su sredstva gotovo u potpunosti utrošena nenamjenski, odnosno za financiranje programa koji se moraju financirati iz drugih proračunskih izvora, postavlja se pitanje zbog čega bi građani Zagreba trebali izdvajati milijunske iznose za manifestacije i programe u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. Međutim, stvari postaju malo jasnije kada se stave u kontekst Bandićevih političkih aspiracija.
Tako je primjerice gradić Sveti Ivan Zelina koji se nalazi u sastavu Zagrebačke županije dobio od Grada Zagreba čak 110,000.00 kn. Šef ogranka Bandićeve stranke u Svetom Ivanu Zelini je Dalibor Bastalec, nekadašnji HDZ-ovac koji je od proljeća 2017. godine šef ogranka, gradski vijećnik, ali i vijećnik u zagrebačkoj Županijskoj skupštini, uz čiju je pomoć s njenog čela skinut SDP-ovac Mihael Zmajlović. Na Facebook stranicama zelinskog ogranka stranke vezano uz donaciju 10,000.00 kn za nabavu vatrogasnog vozila stoji kako "gradska organizacija i ovom donacijom ispunjava svoj predizborni program, te zajedno sa svojim članovima i simpatizerima planira još ovakvih aktivnosti".
Početkom listopada u Gospiću je osnovan ogranak Bandićeve stranke čija je predsjednica također dojučerašnja HDZ-ovka Danijela Bogić. Dva Izvješće je objavljeno 5. prosinca, a Grad je i nakon tog datuma, protivno nalogu Državnog ureda za reviziju, sredstva iz proračunske zalihe dodjeljivao u nenamjenske svrhemjeseca kasnije Zagreb dodjeljuje financijsku potporu u iznosu od 21,000.00 kn za uređenje 14 zidanih postaja križnog puta u Trnovcu, naselju u sastavu Gosipića. U veljači prošle godine Zagreb je DVD-u Razljev, mjestu u općini Križ, također u Zagrebačkoj županiji, donirao 50,000.00 kn za nabavu vatrogasnog vozila. U srpnju je načelnik Općine Križ i dotadašnji član Laburista Marko Magdić zajedno s vijećnicima i ostalim članovima pristupio Stranci rada i solidarnosti.
Za Lipovljanske susrete, najveću manifestaciju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, izdvojeno je 150,000.00 kuna. Iz ovogodišnjeg programa posebno se izdvajaju nastupi Mladena Grdovića i Lidije Bačić, a među uvaženim gostima bili su i Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, te Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine, obojica članovi Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika. Veljko Kajtazi je osnivač i prvi predsjednik udruge Kali Sara, za koju je iz ovogodišnje proračunske zalihe izdvojeno čak 300,000.00 kn i to za uređenje gradskog prostora u Uštici, mjestu u Općini Jasenovac, a udruga je tijekom godine dobila sredstva i iz drugih gradskih izvora.
Za kraj, još jednom ponovimo da se radi o sredstvima koja su predviđena kao rezerva za nepredviđene troškove u slučaju, primjerice, elementarnih nepogoda, a koje gradonačelnik tretira kao privatni bankomat iz kojeg financira sve što mu padne na pamet sve dok u njemu ima Čak tri mjeseca u prošloj godini Zagreb je bio praktički bez novca za slučaj bilo kakve krizne situacije, sve dok rebalansom proračuna nisu osigurana dodatna sredstva, koja su zbog toga morala od nečega biti oduzetanovca. Sastavni dio izvješća Državnog ureda za reviziju s početka ovog teksta je i očitovanje Grada Zagreba na nacrt izvješća. U očitovanju stoji da je Grad "prihvatio nalog da se proračunska zaliha koristi za namjene propisane odredbama Zakona o proračunu". Izvješće je objavljeno 5. prosinca, a Grad je i nakon tog datuma, protivno nalogu Državnog ureda za reviziju, sredstva iz proračunske zalihe dodjeljivao u nenamjenske svrhe.
Čak tri mjeseca u prošloj godini Zagreb je bio praktički bez novca za slučaj bilo kakve krizne situacije, sve dok rebalansom proračuna nisu osigurana dodatna sredstva, koja su zbog toga morala od nečega biti oduzeta. Dok drugi gradovi svoju proračunsku zalihu koriste namjenski, a nepotrošeni iznos prebacuju u iduću godinu, u Zagrebu se ona smatra tek još jednim izvorom novca kojim raspolaže sam gradonačelnik potpuno netransparentno i po vlastitom nahođenju. Svima koji misle svojom glavom odavno je postalo jasno da je upravo on elementarna nepogoda koja je pogodila i opustošila Zagreb i koja traje već punih 18 godina.