H-Alter po svijetu
I ove smo godine putovali i pisali, i donosili vam priče iz raznih dijelova svijeta. Iz H-Alterove putujuće rubrike izdvajamo seriju tekstova Marine Kelave iz Kolumbije i Ivane Perić iz Libanona.
"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Kako ugljen uništava živote, pročitajte ovdje (tekst je objavljen i na engleskom). Iz Kolumbije smo vam donijeli i dva intervjua, s Rosom Peñom Lizarazo, odvjetnicom i istraživačicom kolumbijske nevladine organizacije Tierra Digna te Andreom Cardoso, profesoricom ekonomije okoliša na Sveučilištu Magdalena u Santa Marti, gradu na karipskoj obali Kolumbije.
Iz Libanona smo vam donosili priče iz Šatile, novog/starog izbjegličkog kampa u Bejrutu. Ivana Perić iznijela je svoje bilješke, uhvaćene trenutke, priče i promišljanja, tijekom mjesec dana provedenih u kampu – prisjetite se ovdje. Pričali smo i s Yazanom Halwanijem, jednim od najpoznatijih arapskih uličnih umjetnika, koji kaže da je "usredotočen na slikanje ljudi koji nas povezuju, umjesto znakova razdvajanja koji nas okružuju. Želim pokazati da ove ulice pripadaju svima nama". Razgovor smo objavili i na engleskom.
Migracije i ratovi
"Više od tisuću izbjeglica, uglavnom Afganistanaca, zimu provodi na hladnoći u barakama, između kolodvora koji ih više nigdje ne može odvesti, i Beograda na vodi, zbog kojeg bi se vrlo skoro mogle rušiti i barake i 'afganistanski' park", izvještavali smo u veljači iz Beograda. U travnju smo pisali o Detencijskoj uniji, osvrćući se na novi zakon u Mađarskoj kojim se nalaže privođenje svake osobe koja zatraži azil u zatvore na srpsko-mađarskoj granici, ali i općenito o neprihvatljivoj praksi detencije diljem EU-a, koja se normalizirala unutar narativa o krizi. O migracijama i ratovima smo razgovarali i s Laleh Khalili, profesoricom za bliskoistočnu politiku (SOAS London). Razgovor je objavljen i na engleskom. Objavili smo i otvoreno pismo talijanskog filozofa Franca Berardija (njemačkim) medijima, nakon otkazivanja njegovog performansa Auschwitz na plaži, koji se trebao održati u Kasselu, u kojem, između ostalog, piše: "Ovdje nije u pitanju moja sloboda izražavanja, već životi milijuna žena i muškaraca koje europski cinizam istrebljuje. Na summitu čelnika članica EU, održanog u Parizu 28. kolovoza, ponovno su predložene mjere masovnog istrebljenja, temeljene na etničkoj pripadnosti."
Ove smo godine posebno pratili ratna događanja o Jemenu, o čemu je pisao Demian Vokši, analizirajući saudijsko treniranje sile nad nemoćnim civilima u ime jačanja regionalne nadmoći. O situaciji u Jemenu razgovarali smo i s Laurom Silviom Battaglia, talijanskom novinarkom koja godinama izvještava iz Jemena. "Strane u sukobu oštećivale su medicinske ustanove kroz zračne napade, granatiranje ili uporabu improviziranih eksplozivnih naprava, okupirali su i pljačkali, prijetili, zastrašivali, otimali i ubijali medicinsko osoblje, napadali i otimali vozila hirne pomoći, nisu dopuštali prelaženje kontrolnih točaka osobama kojima je prijelaz bio hitan za spašavanje života ili isporuku bitnih lijekova. Pronašli smo mnogo bolnica koje je bombardirala saudijska koalicija na sjeveru, a čak je i odjeljak za prerano rođene u bolnici Al Sabaeen u Sanai oštećen. To smo dokazali snimkama, videozapisima i intervjuima sa svjedocima", rekla nam je Battaglia. Ranije ove godine osvrnuli smo se i na četrnaest godina rata u Iraku, a ponukani filmom Ratni show o sukobu u Siriji, zapitali smo se kako uopće danas pisati o ratu, ako je "prva žrtva svakog rata istina, a rat je show".
Ženska prava
U jeku napada na reproduktivna prava žena i naricanja o rodnoj ideologiji, žene diljem Hrvatske, a pogotovo u manjim sredinama, nečujno tonu u moru problema. Van Zagreba, gdje je ženska borba najartikuliranija, feminističko artikuliranje i organiziranje mnogo je teže. Ana Kuzmanić i Ivana Perić zato su pisale o ženskoj borbi na marginama, iznoseći priče žena iz (okolice) Zadra i Splita. Na Međunarodni dan žena, poseban prostor posvetili smo ženskoj borbi na Bliskom istoku, Kuzmanić i Perić anketirale su odvjetnice, pjesnikinje, redateljice, radnice i aktivistkinje iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije (ćlanak je objavljen i na engleskom).
S Adrienne Roberts, autoricom knjige Rodno uvjetovane države kazne i blagostanja, razgovarali smo o načinu na koji su se korporacije i neoliberalne vladine institucije uhvatile su ideje o rodnoj ravnopravnosti kao o pametnoj ekonomiji (intervju smo objavili i na engleskom). O pravu na pobačaj – pobačaj je bio i bit će legalan! – za H-Alter je pisala Gorjana Gjurić, docentica Medicinskog fakulteta u Zagrebu. O sužavanju prava na pobačaj razgovarali smo i sa Sanjom Kovačević, aktivistkinjom Platforme za reproduktivna prava. Osvrnuli smo se na seksualno zlostavljanje i sveprisutnu seksualizaciju žena kroz priču Marilyn Monroe.
Borba za javni prostor
Saša Šimpraga pisao je o planovima da se umjesto postojećeg zelenog koridora s javnom šetnicom uz dio otvorenog toka zagrebačkog potoka Črnomereca, natkrije segment potoka za potrebe nove ulice. Šimpraga je intervjuirao i članice inicijative Spasimo potok Črnomerec, ali i pisao o pozitivnom primjeru Beča - grada koji ima više od 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom. Pričali smo i o sporom oživljavanju splitskog botaničkog vrta, u razgovoru s vizualnom umjetnicom i aktivisticom Duškom Boban, članicom Upravnog odbora Društva Marjan. Analizirali smo i posljedice masovnog turizma u Splitu i Dubrovniku, koji iz godine u godinu sve više nalikuju Disneylandu. O posebnoj vrsti turističke ponude, turama favelama, slumovima, getoiziranim i siromašnim dijelovima gradova – pisala je Ivana Perić.
Suzana Dobrić Žaja pisala je o devastaciji Perivoja kraljice Jelene Madijevke, najljepšeg zadarskog perivoja i najstarijeg javnog perivoja u Hrvatskoj, a Marina Kelava i Ana Kuzmanić napravile su pregled koncesija, nasipavanja i gradnje na hrvatskim plažama, koji pokazuje da "svako misto svoj Zlatni rat ima". Diana Magdić analizirala je o čemu govorimo kad govorimo o baštini, konstatirajući kako "tu i tamo skromno izroni pojam zajednice koja u tom procesu stvaranja profita na baštini ima različite uloge".
Muke po Sveučilištu
U članku Borasova autonomija prepisivanja, Robert Faber dao je pregled destrukcije Filozofskog fakulteta te znanosti i obrazovanja koju provodi rektor Damir Boras s mrežom svojih podržavatelja, a u članku Borasov tečaj brzog pisanja knjige detaljno je analizirao knjigu Kritičko e-obrazovanje: borba za moć i značenje u umreženom društvu, autora Petra Jandrića i Damira Borasa. Duje Kovačević početkom godine pomno je pratio situaciju na Hrvatskim studijima, kada je znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija izglasalo podršku pretvaranju Studija u Sveučilišni odjel.
Ivan Padjen, redovit profesor prava i znanstveni savjetnik politologije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pisao je o hrvatskoj etici u znanosti, izlagajući kako će "navodna etika trajati dok se ne uklone interesi kojima služi, a to su interesi da se u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju - kao i u svakoj gotovo svakoj drugoj hrvatskoj javnoj djelatnosti - zapošljava u pravilu po vezi, a ne po državnom pravu".
Rad, radništvo i neoliberalizam
O agoniji tristotinjak vozača koji rade u Konzumu pisao je Luka Resanović, koji je pisao i o kontinuitetu radničke borbe kroz primjer organiziranja bivših radnica Kamenskog, koje su pokrenule vlastitu proizvodnju i započele program zapošljavanja radnica. Objavili smo i seriju tekstova Katarine Peović Vuković Neoliberalizam - kako ostvariti vlažne snove desnice i postati periferija Europe?, kojima se pokušalo prikazati slijepe točke neoliberalizma, pogotovo njegove javne legitimacije, te načine na koji se u nas stvara konsenzus oko neoliberalnih politika, politika koje ciljaju zaštiti manjinu, a većinu podrediti njihovim interesima.
Marko Grdešić analizirao je tekstove s portala Liberal.hr, pokušavajući shvatiti način razmišljanja koji stoji iza te eksplozije internetskog entuzijazma.
Pitanje kulture
Povodom devedeset godina od objavljivanja jedne od najznačajnijih studija o psihologiji seksualnosti – Funkcija orgazma Wilhelma Reicha, Predrag Daraboš pisao je o seksu i klasnoj borbi. Daraboš je razgovarao i s Matom Kapovićem, izvanrednim profesorom na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o jeziku i naciju.
O tiraniji mode i pobunjeničkom potencijalu žene razgovarali smo s Ivanom Biočinom, autoricom knjige Tiranija mode. O zatvaranju knjižare Morpurgo u Splitu, pričali smo s Nadom Topić, autoricom knjige Knjižara Morpurgo u Splitu (1860. – 1947.) i razvoj kulture čitanja. Diana Magdić pisala je o načinima na koji tridesetak godina stara anarho-umjetnička udruga Adria Art Annale, uz podršku skupine zainteresiranih građana, jedina štiti svjetsku baštinu i vlasništvo Republike Hrvatske
U komentaru Slatki mali kritičari Ivana Perić osvrnula se na šovinizam i seksizam u radovima hrvatskih glazbenih kritičara, dok je Juraj Katalenac pisao o problematičnosti konstantnog promatranja pop kulture kroz objektiv politike. Obilježili smo i četrnaestu godišnjicu smrti Edwarda Saida, književnog kritičara i intelektualca širokog spektra, razgovarajući s Judith Butler, Laleh Khalili, Avijem Shlaimom i Ilanom Pappéom (članak smo objavili i na engleskom).
Mediji
U seriji tekstova Helena Popović pisala je o pravu na neinfomiranost, analizirala pitanja medija, publika i moći te populistički diskurs u medijima. Toni Gabrić obznanio je igre bez granica Ministarstva kulture, pišući o odbijajućem rješenju koje je H-Alterov nakladnik, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, dobio na zahtjev da nam se podastre radni tekst "nove", tj. HDZ-ove medijske strategije. Analizirao je i zapošljavanje Nives Zvonarić na čelu novoformiranog sektora za medije Ministarstva kulture, kao i činjenicu da država milijunima kuna financira medije koji nude filoustaške sadržaje. Pisali smo i o još jednom bitnom događaju – kada je povjerenica za informiranje Anamarija Musa poništila još jedno u podužem nizu odbijajućih rješenja Ministarstva kulture kojima je ono tijekom godina onemogućavalo uvid javnosti u vlastiti rad.
Razgovarali smo i s Nikolom Bajtom, urednikom Novosti, o napadima na Novosti koje su već godinama izložene pritiscima nacionalističke desnice. S Pauolom Gregorovićem, donedavno jedinim članom Radničkog vijeća i glavnim sindikalnim povjerenikom u Glasu Istre, razgovarali smo o diskriminaciji sindikalnih povjerenika u hrvatskim medijskim kućama.
Zaštita okoliša
"Kud će čovjek?", pitala je 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj – o stanovnicima nekoliko sela u Kosinjskoj dolini koji već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja pisala je Marina Kelava. Kelava je pisala i o najnovijim istraživanjima o nestajanju kukaca i prijetnji od urušavanja cijelog hranidbenog lanca. Pisali smo i o bananizaciji na štetu ljudi i okoliša – uzgoj popularnog voća primjerice u Velikoj Britaniji predstavlja proizvod na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, a uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Otvorili smo i temu o vrijednom, a rijetko spominjanom resursu pijesku - uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije.
Donosili smo vam i pozitivne priče, primjere onih koji mijenjaju stvari na bolje, poput one o Općini Gradec, koja je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Predstavili smo i inicijativu Popravi na kavi, koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja.
Za kraj.... Treba nam vaša podrška u 2018. godini.
Neprofitni mediji primorani su danas na projektno preživljavanje, a projektna logika – osim što sputava tematski i administrativno - ne ostavlja novinarstvu toliko važan prostor za istraživanje i vrijeme. Nesigurna budućnost ide u paketu s kratkotrajnim financiranjem, a to onemogućava profesionalno opstajanje i razvijanje medija. Stoga je H-Alteru kontinuirano potrebna podrška čitatelja i čitateljica. Ukoliko želite podržati naš rad, više informacija o doniranju pronađite ovdje. Veliko hvala i sretna i solidarna nova godina svima!
