Propaganda u službi banaka

Nemojmo se osvrtati na odluke pojedinih sudaca, tek na višim sudovima i na Vrhovnome sudu donose se konačne odluke o presudamaTako jedan novinar kaže da u skladu s presudom "dužnikove kreditne obveze ostaju iste, što je u skladu s biblijom - Zakonom o obveznim odnosima".

Valja reći da se radi o nepravomoćnoj presudi, valja reći i to da ne znamo niti sadržaj tužbe niti sadržaj presude. Valja reći i to da je veliko pitanje je li sud odlučio u skladu s "biblijom" ili je sud "bibliju" uzeo u obzir samo ograničeno, bez širokog uzimanja u obzir svih odredaba koje se u Zakonu o obveznim odnosima nalaze. Iz nepoznatih razloga je presuđeno da je banka ustvari smjela mijenjati kamatnu stopu, što je u suprotnosti s pravomoćnom sudskom presudom Visokoga trgovačkog suda u "slučaju Franak". Naime, tom presudom presuđeno je da je sedam od osam tuženih banaka ugovorilo nepoštenu odredbu o promjeni ugovorene kamate, koja je zbog toga ništetna. Prema Zakonu o obveznim odnosima, ako je ugovorna odredba ništetna, ništetan je cijeli ugovor, osim ako ugovor može opstati i bez te ugovorne odredbe. Dakle, prema pravomoćnoj presudi za svaki ugovor o kreditu ugovoren u sedam tuženih banaka moguće su samo dvije mogućnosti:

1. Da se u privatnom postupku ugovor proglasi ništetnim.
2. Da se dužnik obešteti u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

Citiram članak koji govori o posljedicama kolektivne presude:

"Članak 502.c

Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati."

Dakle, postavljaju se dva temeljna pitanja:

1. Je li tužitelj ugovorio kredit u jednoj od sedam tuženih banaka?
2. Je li se tužitelj pozvao na pravomoćnu presudu, koja je obvezujuća za sud?

Ako je tužitelj ugovorio kredit u jednoj od tuženih banaka i ako se pozvao na pravomoćnu presudu, sud je jednostavno morao presuditi u skladu s pravomoćnom presudom u dijelu koji se odnosi na kamate – kolektivna presuda jača je od bilo koje pravomoćne pojedinačne presude Županijskih sudova i po tome pitanju Zakon o parničnom postupku potpuno je jasan.

Tako jedna novinarka zatim prognozira slične ishode i u drugim sličnim tužbama čime prejudicira odluke drugih sudaca u predmetima koji vjeroBanke su ugovorile promjenjive kamate na nezakonit način. Banke su ugovorile i valutnu klauzulu CHF na nezakonit način.Sve će to imati svoj sudski epilog u korist dužnikajatno imaju drugačije postavljene tužbene zahtjeve i drugačije koncepcije obrazlaganja tužba, čime tendenciozno pokušava obeshrabriti sve buduće pokušaje za ostvarivanje dužničkih prava na sudovima. Ona piše da promjenjiva kamatna stopa nije zabranjena, međutim, ne radi se o tome je li ona zabranjena ili dopuštena, radi se o tome da je promjenjiva kamatna stopa ugovorena na nepošten način, zbog čega je ona ništetna. Da bi promjenjiva kamata bila zakonita ona mora sadržavati podatke na temelju kojih se kamata mijenja, a ako tih podataka u ugovoru nema – onda je takva promjenjiva kamata ništetna – to je propisano u člancima 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima, gdje je jasno propisano kakva mora biti ugovorna činidba.

Tako se spominje i presedan u Pazinu gdje je jedan dužnik izgubio sudski spor protiv banke – iako u Republici Hrvatskoj pravosuđe ne počiva na presedanima koji su dio anglosaksonskog pravnog sustava. Dakle, u Pazinu na Općinskome sudu i kasnije na Županijskome sudu u Puli nije se dogodio nikakav presedan, nego je donesena pravomoćna presuda u jednome sudskom procesu koji je započeo i završio prije kolektivnog sudskoga procesa u slučaju Franak i koji zacijelo s tim procesom nema puno veze u sadržajnom smislu.

I na kraju, govori se i o tome kako je presudom utvrđeno da je nebitno gdje se banka zadužila. Naravno da je nebitno gdje se banka zadužila i je li se ona uopće zadužila u francima. Za valutnu klauzulu bitne su sljedeće postavke:

1. Valutna klauzula služi za zaštitu vrijednosti plasiranoga novca, a banke su većinu kredita plasirale iz euro i kunske štednje, a to znači da valja štititi štediše u eurima i kunama, a ne nepostojeće štediše u francima odnosno njih cca. 30 posto koji su tijekom zadnjih 7 godina imali ušteđevinu u francima u odnosu na 100 posto plasiranih kredita u francima. Niti euro niti kuna nisu imali međusobne značajne poremećaje, inflacija je bila u zadnjih 10 godina ukupno cca. 20 posto - i to je dovoljno pametnom sucu da zaključi kako banka naplatom narasloga tečaja nije štitila svoje klijente, nego je zarađivala ekstra profit na rastu tečaja CHF za sebe i banku majku.
2. Klijenti nisu bili upozoreni na rizik valute CHF, koja fluktuira na svjetskom tržištu i nema nikakve veze s kunom, za razliku od eura. Banke nisu upozorile dužnike da je CHF sigurna luka za mešetare širom svijeta u vremenima krize. Banke nisu ni na koji način dužnike upozorile na višestruki rizik ugovaranja valutne klauzule CHF nego su, dapače, nagovarale dužnike na tu valutu kao sigurnu i stabilnu.
3. Ugovaranjem valutne klauzule CHF dužnik dolazi u dvostruki valutni rizik. Jedan rizik je rast tečaja CHF-a, a drugi rizik je rast tečaja eura, Neki novinari vrlo tendenciozno i maliciozno nastupaju prema dužnicima koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom CHF te svojim komentarima kojim slave najnoviju nepravomoćnu presudu pokušavaju dužnike odgovoriti od podizanja privatnih tužbijer ako raste tečaj eura raste i tečaj CHF-a u odnosu na kunu. To je dodatni rizik o kojem prosječan dužnik nije pojma imao kada je ugovarao kredit s valutnom klauzulom CHF.

Žalosno je da osim zaposlenika HUB-a i drugih koji se tako silno boje za profit banaka, sada i neki novinari nastupaju u ime banaka i brane njihovo evidentno nezakonito poslovanje.

Banke su ugovorile promjenjive kamate na nezakonit način.

Banke su ugovorile i valutnu klauzulu CHF na nezakonit način.

Sve će to imati svoj sudski epilog u korist dužnika.

Nemojmo se osvrtati na odluke pojedinih sudaca, tek na višim sudovima i na Vrhovnome sudu donose se konačne odluke o presudama.

Sjetimo se nedavne presude na Županijskome sudu u Splitu, gdje je negativna nepravomoćna presuda Općinskoga suda preinačena u korist dužnika.