Ecotopia Biketour je naime ekološka utopija. Pokušaj ostvarivanja nomadske zajednice koja je prijateljska prema okolišu. Privremena autonomna zona koja se formira i rasformira, a u međuvremenu se dogodi i neka transformacija, a možda i ne. Zaključite sami.
Ovoga ljeta formirala se šesnaesti put. Po drugi put pedale su se vrtile i u Hrvatskoj. Što je počelo u lipnju u Litvi, preko Poljske, Slovačke, Madžarske, Slovenije, završilo je u Splitu na Dan bez automobila, 22. rujna.
Nalazak Atlantide...
Nalazim ih u Zagrebu gdje su se priključili kritičnoj masi koja je malo razbudila uspavani grad. Od Zagreba do Ogulina rijetka privilegija. Moj bicikl nije neprijateljski dočekan u vlaku. Akcija se zove Biciklom u vlak... Ida Erceg, glasnogovornica HŽ-a, govorila je o turističkim vlakovima u koje se može staviti bicikl. A nas je sve ostale zanimalo je zašto je od svih europskih zemalja najteže bicikl i vlak sprijateljiti u Hrvatskoj?
Slijedeći dani prolaze uzbrdo ili nizbrdo. Svladavanje Gorskog Kotara i Like od Ogulina preko Mrkoplja do Tuka, od Tuka do Kutereva, od Kutereva do Kosinja... ne ostavljaju mjesta mislima već sva energija odlazi na svladavanje ceste, kuhanje večere po noći i slaganje šatora.
U Kosinju nas dočekuje natpis Atlantida. Eko Kosinj i Zelena Akcija organizirali su akciju protiv izgradnje hidroelektrane na Lici i potapanja sela Gornji Kosinj. I mi koji ovdje živimo trebamo odlučivati o sudbini našeg sela, rekao je Ilija Vukelić iz Eko Kosinja. Nakon radova na potapljanju Dobre o čemu je i H-Alter već pisao, još jedan plan još iz SFRJ je uskrsnuo i prijeti da proguta Kosinjsku dolinu. Biketour je podržao akciju i bio nagrađen velikodušnim gostoprimstvom Kosinjana.
... i Himalaja
Stvarno me boli stražnji dio tijela i vremenska prognoza je očajna i entuzijazam za pedaliranje uzbrdo sumnjivom velebitskom makadamskom cestom je na nuli.... ali ipak krećem tim putem. Neobjašnjivo i meni samoj. Možda zato jer je put tamo, a svaki put treba putnika.
Na vršnom dijelu Malog Alana nebo šalje divovske suze na zemlju. Vjetar me njiše, a table s mrtvačkim glavama vrište. Sve nadopunjeno munjama i gromovima koje me tjeraju da luđački pedaliram. Ipak sjedim na hrpi metala. Pozdravljam Tulove grede i osjećam strah od prženja koji se polako uvlači u kosti. Misao: neću više srljati u ludorije me iznenada prosvjetljuje, ali i napušta već pod krovom kapelice Sv. Frane. Srećom su ljudi Boga tražili u visinama pa tako i gradili kapelice te je sv. Frane spasio nekoliko pokislih biciklista.
Kad je tuga nebesa završila, sunce se pojavilo i podsjetilo zašto smo tu, a ne doma pred televizorom. Bilo je prekrasno, kao u Himalajama, kaže Lucia iz Slovačke, a veteran Biketoura, meteorolog Karl, tvrdi da prisustvujemo najljepšem trenutku ovogodišnje rute.
Aktivizam na dalmatinski način
Zadar je prvi u Hrvatskoj uveo policajce na biciklima. Koji prate i našu vožnju do centra. Ipak ispred nas je i jedan motorizirani policajac, a organizatorica akcije iz Eko Zadra vozi se u automobilu. Prvi susret bajktura s aktivizmom po dalmatinski. Borimo se da dobijemo biciklističke staze, tvrdi Eko Zadranka Atana Grgić-Martinović. Mi ćemo vam se priključiti u tome, obećaje i policajac biciklist. Svi se nešto hvale borbom, ali u vožnji Zadrom priključilo nam se svega nekoliko starijih Zadrana. Ja sam još '62. vozio Berlin –Prag- Varšava, tradicionalnu utrku mira, 2000 km u 14 dana, priča jedan od njih. Slijedeći dan je u Zadarskom listu izašla vijest o Biketouru ispod slike na kojoj nema ni jednog bajkturovca već samo tih nekoliko Zadrana sa biciklima. Naime, fotograf je otišao - na misu.
Dobri barba, Mali Buda i divovski štakori
Kiša pada i pada i raspoloženja se pretvaraju u lokve vode. A odjeća poprima miris močvare. Sabotiram grupni odlazak u NP Krka tako da sama sjedim na trajektu na Zlarin.
A kud ćeš ti ženska sama na biciklu?, čudi se barba na brodu. Nemaš se tu kud vozit. Idi na Pašman. Tamo ima 50 kilometara staze i prekrasno je..., uvjerava me. Na kraju mi ne naplaćuje kartu za bicikl koja je inače skuplja od one za čovjeka.
Na Zlarinu napokon dan sa nogama na podu, a Jadranskom magistralom bicikl kao da sam ide. I njega veseli sunce.
NGO Barbarinac iz Vranjica organizirao je akciju za rješavanje pitanja tvornice Salonit. Azbest još ubija, kaže naš transparent. Onih koje azbest ubija nema na akciji. Dva dječaka i nekoliko ngo-vaca...
Čudne su te akcije. Ne sviđaju mi se. Dođemo, postavimo se za medije i to je to, kaže Yvonne, majka 15-mjesečnog Iune. Iuna se vozi u dječjoj prikolici prikačenoj za bicikl koja izaziva čuđenje gdje god se pojavimo. Dječaka s izgledom Malog Bude to ne zabrinjava. Proživljava svoje djetinjstvo malo drukčije od drugih.
To je najčudnije mjesto na kojem sam ikad kampirao, kaže Vincent iz Škotske za otočić Barbarinac s ekskluzivnim pogledom na kemijske tvornice, betonare i slične ljepote. Priča se o divovskim štakorima, a meni je drago da su me neke nevidljive sile odvukle u Split ranije.
Očekivanje Godota u Splitu
Prilaz Splitu za biciklista je noćna mora. Industrijska zona i zagađen zrak i kamioni. I osjećaj bolesti svijeta i bijesa na civilizaciju, ali očekivanja od Dana bez auta u Splitu su bila velika. Međutim, ništa se ne događa do šest popodne. Biketour dolazi i nalazi jedan štand na rivi. I gradonačelnika.
Veljko iz Plavog Planeta organizira Dan bez auta već četiri godine, hvali se.
- Koristiš li ti bicikl Veljko?
- Da, i onda mrtvo hladno doda: Svake godine na Dan bez auta.
- A kako ideš na posao?
- Autobusom. Ili autom.
Zaustavljam nekoliko Splićanki da saznam zašto Splićani ne ljube bicikle. Zato što će te prije ubit nego ćeš negdje stići. I vikat ti kupi si auto!, tvrde.
Dan bez auta organiziralo je više udruga. Spominju se tu i Sunce i Mala truba i Zelena Akcija.
- Dakle, Veljko vas toliko ngo-a organizirali ste ovaj štand?
- A je.
- A jel' bilo teško?
- Mi iz Plavog Planeta smo postavili štand.
- A ostali?
- Pa Sunce je doneslo letke i tako...
- A što ste organizirali ove godine za Dan bez auta?
- Pa čekali smo vas da dođete iz Litve...
Ostavili smo Split u očekivanju Godota, ali Godot u Split sigurno neće stići na biciklu...
(Surađivale: Emina Bužinkić i Ivana Sansević)
Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera.
