Predizborni zahtjevi aktivista

Organizacije civilnog društva u suradnji sa sindikatima predstavili su uoči izbora za Europski parlament prijedloge alternativa i inovacija politika za više demokracije, sigurnosti i održivog razvoja u novom mandatu Europskog parlamenta i Europske komisije, nakon čega će 19. svibnja na javnoj tribini pozvati kandidate da se o njima očituju.

Europa 2020. nudi ohrabrujuću viziju kontinenta temeljenog na blagostanju, obrazovanju i zelenoj ekonomiji te čuvanju prirodnih resursa, ali je svakog dana sve upitnije kako će se ta strategija realizirati u svjetlu ograničenja ulaganja u društvenu sferu koju diktira politički moćnija politika štednje

Predstavnici Platforme 112, SSSH, Grupe 22, Clubture i Zelenog foruma, organizacija civilnoga društva koje su predstavile Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020., poručili su kako Europa 2020. nudi ohrabrujuću viziju kontinenta temeljenog na blagostanju, obrazovanju i zelenoj ekonomiji te čuvanju prirodnih resursa, ali da je svakog dana sve upitnije kako će se ta strategija realizirati u svjetlu ograničenja ulaganja u društvenu sferu koju diktira politički moćnija politika štednje.

Nevladine organizacije stoga su zatražile demokratičniju Uniju, razvoj temeljen na održivoj proizvodnji i potrošnji uz zaštitu okoliša, kvalitetnija radna mjesta i pravedniju raspodjelu društvenog dohotka, pravedno upravljanje javnim i zajedničkim dobrima, strateško ulaganje u obrazovanju, kulturu, znanost, medije i socijalno uključivanje te zaštitu ljudskih prava i suzbijanje siromaštva u Europi i svijetu.

Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a izrazila je u ime udruga zabrinutost trenutnim smjerom kretanja EU, istaknuvši nužnost demokratizacije Unije i ravnopravnije sudjelovanje građana Europe u debati oko ključnih pitanja. "U politiku se može vratiti povjerenje, a razvoj bi se trebao temeljiti na održivoj proizvodnji i potrošnji uz drugačije kriterije donšenja odluka o financijskim aranžmanima", kazala je Jelena Berković.

Duje Prkut iz GONG-a je dodao kako se zalažu za EU koja kreira politike za ljude a ne profit. "Sve veće raslojavanje društva i marginalizacija čitavih generacija, ali i regija u pitanje dovodi temeljne vrijednosti i ideala EU kao prostora slobode, sigurnosti, pravde, a složeni model odlučivanja ostaje nejasan i udaljen od velike većine građana čemu doprinosi i urušavanje profesionalnog novinarstva te nezavisnih medija", kazao je Prkut, dodavši kako izlazak iz krize nije moguć bez izlaska iz demokratske krize. U tom je smjeru posebno naglasio nužnost otvaranje institucija prema javnosti, posebno u slučaju usuglašavanja propisa između Vijeća, Europskog parlamenta i Komisije putem neformalnog trijaloga i financijskih institucija EU.

^{Pavić, Ćerimagić, Šeperić, Prkut i Berković (Foto: Gong)}

Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorio je kako je umjesto proklamiranih reformi od početka krize uvedeno još više neoliberalnih politika, što je rezultiralo rapidnim rastom nezaposlenosti i socjalnom nejednakosti. "Privatne institucije spašavane su javnim novcem a do reformi financijskih institucija nije došlo", poručio je Šeperić, dodajući da je upravo zato potreban novi Socijalni ugovor za Europu, koji programski definira kvalitetnija radna mjesta, bolje plaće i mirovine, jaču socijalnu državu uz održivi razvoj i jačanje regulacija financijskih tržišta.

Potreban je novi "Socijalni ugovor za Europu", koji programski definira kvalitetnija radna mjesta, bolje plaće i mirovine, jaču socijalnu državu uz održivi razvoj i jačanje regulacija financijskih tržišta

Enes Ćerimagić je u ime Zelenog foruma dodao kako su nužne nove strategije ekonomskih i fiskalnih politika, nova radna mjesta, eliminiranje štetnih okolišnih subvencija i prihvaćanje ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost i povećanje obnovljivih energenata do 2030. godine. "Riječ je o ambicioznim ciljevima, ali EU trenutno troši više svjetskih resursa od onoga što joj pripada i u tom je smislu potrebno poduzeti određene mjere te porezno opteretećenje pomaknuti s rada na eksploataciju resursa", kazao je Ćerimagić, posebno naglasivši važnost suprotstavljanja svim novim dogovorima o slobodnoj trgovini koji ugrožavaju društvene i okolišne standarde, pogotovo planiranim ugovorima sa SAD-om i Kanadom. "Europski parlament se posebno treba protiviti svim dogovorima koji uključuju mjere rješavanja sporova između države i investitora, jer bi takve stavke mogle omogućiti privatnim korporacijama da pravno ospore demokratski dogovorene zakone koji štite interese građana", poručio je Ćerimagić.

Katarina Pavić i Clubture-a naglasila je postojanje pogrešne percepcije kulture na razini Unije u kojoj se "ne raspravlja o njezinoj ulozi u drugim područjima". "Kultura treba biti ključan element u javnoj sferi kao instrument za uključivanje aktivnih građana i također treba biti horizontalno provučena kroz sve EU politike. Stoga je potrebno uspostaviti Intergrupu za kulturu EP-a, osnažiti javnu sferu i omogućiti pristup kulturi te poticati mobilnost umjetnika i kulturnih radnika, a aspirante na zastupnička mjesta u Europskom parlamentu također molimo da se jasno odrede prema ublažavanju mjera rezanja kulturnih budžeta", istaknula je.

Kada je riječ o ljudskim pravima, nevladine organizacije se zalažu za poboljšanje ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, daljnji razvoj zakonodavstva koji zabranjuje i sankcionira zločine iz mržnje, usmjerene pripadnicima LGBT zajednice, afirmacija prava Roma, te intenzivnije praćenje i izvještavanje o ljudskim pravima. Zajednička europska politika treba raditi i na stvaranju solidarnog i dostojanstvenog sustava azila, poručile su udruge.

Cjelokupne programske prijedloge Predizbornog aktivističkog inventara za EU do 2020. možete pročitati na ovom linku.