„Provodi se investitorski urbanizam. Investitor dođe i za njega se napravi što god treba", opisuje arhitekt Miloš Živković situaciju u Srbiji, ali mogao je istim riječima pričati i o Hrvatskoj.
Živković je jedan od moderatora Facebook grupe „Sačuvajmo beogradske platane" koja okuplja 12 i pol tisuća članova, čak više nego grupa „Ne damo Varšavsku!". Ova beogradska građanska inicijativa pokrenuta je preko društvenih mreža, a brojni građani koji su se u nju uključili ne žele da se pod krinkom rekonstrukcije Bulevara siječe drveće.
U pismu koje danas članovi grupe šalju gradonačelniku Draganu Đilasu i predsjedniku Skupštine Grada Beograda Aleksandru Antiću kao drugi razlog za "drvocid" osim parkirališta, navode premještanje tramvajskih šina u sredinu ulice što smatraju da je pokušaj priprema za uvođenje "lakog metroa - LRT sistema".
„Akcija je krenula spontano preko Facebooka. Od početka smo imali podršku Akademije arhitektura, a i niza intelektualaca", kaže Živković.
Međutim, shvatili su da s Facebooka moraju prijeći u realan prostor pa je tako ovaj tjedan održan festival Bezobrazno zeleno u Studentskom kulturnom centru, a u petak u 16 sati organiziraju prosvjed ispred Općine Zvezdara.
„Teško je reći koliko ljudi očekujemo na prosvjedu, ali na koncertu sam očekivao dvjestotinjak ljudi, a pojavilo ih se 500. Sada formiramo čvrstu jezgru. I mi ćemo raditi kampanju kao vaši sugrađani", najavljuje Živković.
Sječa drveća prvotno je planirana za ožujak, da bi naglo bila prebačena na ovaj utorak. U utorak je pak sječa odgođena, pa se čini da građanski bunt ipak izaziva reakciju.
„Ovo je građanska inicijativa protiv sulude i neutemeljene odluke. Odbijamo svaki pokušaj politizacije, međutim suočeni smo s velikom medijskom blokadom", tvrdi Živković.
Prema elaboratu profesora Čedomira Markovića sa Šumarskog fakulteta stabla su trula, na kraju svog hortikulturnog vijeka, ali Živković smatra da su studije koje plaća investitor upitne. I mnogi se drugi Beograđani pitaju da li je tome moralo biti tako, tko je odgovoran za nebrigu o stablima.
„Ne ulazeći u dubioze pravih i skrivenih namjera, očevidna je neistina, da je moguće da se 500 stabala odjednom i istovremeno razboli. Pa i da je tako, i ljudi i životinje i flora, kada se razbole, tada se liječe, a ne ubijaju. Najtragičnije je to što vlasnike platana, nipodaštavane Beograđane, nitko ništa nije pitao o njihovim dobrima, što nije održana ni jedna jedina javna rasprava (što je zakonska obaveza) i što se namjerava pučistička egzekucija", navodi se u pismu gradonačelniku Đilasu koje je potpisao niz srpskih akademika.
Na Facebooku mnogi građani ostavljaju svoja razmišljanja o platanama. „Gdje je odgovornost onih koji su nestručnim obrezivanjem uništili platane?", pita tako Marko Ivetić.
„Bulevarci, doći će i vrelo beogradsko ljeto. Kako ga preživjeti bez ijednog jedinog drveta? Čekaju vas mnoga ljeta bez hlada. Mislite o tome. Okružite li stabla ispred svojih ulaza, od sječe neće biti ništa", predlaže Dejan Simonović.
Stabla na Bulevaru Kralja Aleksandra nisu jedina beogradska stabla kojima je namijenjena pila. Živković je tako član i Udruženja za zaštitu Zvezdarske šume. Toj je šumi također namijenjena sjekira, navodno zbog proširenja bolnice. „U bolnici tvrde da oni to nisu tražili", dodaje Živković.
Istovremeno, E-novine podsjećaju da je bolest stabala bila opravdanje koje se nudilo za sječu stoljetnih stabala i u mnogim drugim gradovima u Srbiji, među ostalim Somboru, Vršcu, Kraljevu i Smederevu.
Blic je, pak, otkrio da je na javnom natječaju za rekonstrukciju Bulevara posao dobila tvrtka Balkan gradnja, iako nije ponudila najnižu cijenu. Balkan gradnja ponudila je 1,7 milijardi dinara, a druga tvrtka mnogo nižu cijenu od 1,1 milijarde.
Nebriga za javno dobro i sumnjive rekonstrukcije u kojima nestaju gomile novca. Srpska realnost, ali i hrvatska. Čini se da između Zagreba i Beograda ima više sličnosti nego što si želimo priznati.
Posljednja vijest: Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas danas je izjavio da će sutra biti "nastavljeni radovi na rekonstruciji bulevara".
Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena
mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.