Vjekovima teče voda Pazinštinom. Taj brz, zavojit tok, prelomljen kaskadama, što izvire iz krša da bi zatim napojio plodnu dolinu, u onom dijelu gdje se generacije i generacije napajaju njegovom ljepotom, svježinom, gdje sam pogled opija dušu, gdje se razigranost pretače u ljudske živote, kratke kao i ta rječica. Naposljetku, rječica ulijeva svu tu vječnu radost života u dubine samog srca Pazina, prodire u mračne dubine, da bi zatim, kažu, ponovo izbila na drugom kraju Istre. To je Potok, naš Potok, malena, a opet tako velika rječica.
Potoku je, prema projektu "Hrvatskih voda", namijenjena tranzicija iz poetičnog kutka prirode, skrivenog u dubini ljudskih srca, u sasvim prozaični ukroćeni vodotok s kultiviranim koritom
To je rječica kojoj je, prema projektu "Hrvatskih voda", namijenjena tranzicija iz poetičnog kutka prirode, skrivenog u dubini ljudskih srca, u sasvim prozaični ukroćeni vodotok s kultiviranim koritom. Projekt naslovljen "Uređenje korita vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavec (Sv. Jožef)", a predstavljen je u Velikoj vijećnici Grada Pazina 21. studenog 2013. godine. To je bila iskra koja je inicirala organiziranje građana u inicijativu "Naš Potok". Inicijativu čine zainteresirani građani, spremni na akciju, a osnovni je cilj spriječiti realizaciju tog projekta, kojim bi se znatno degradirale prirodne vrijednosti tog dijela Pazinčice. Naime, kao što je već rečeno u jednom ranijem članku, taj dio Pazinčice, koji građani Pazina tradicionalno nazivaju Potokom, kao svojevrsno dvorište Pazina održava, ali i odražava život u tom gradu.
Realizacijom projekta građani Pazina bi ostali bez jednog od važnijih aspekata svojih života. Zajednica bi se, bez tog kohezijskog elementa, znatno degradirala, kroz daljnje udaljavanje i atomizaciju građana. Osjećajući na svojoj koži te opasnosti, inicijativa "Naš potok" vrlo je brzo artikulirala svoje zahtjeve i mobilizirala građane u buntu protiv tog štetnog projekta.
Ova inicijativa je zanimljiva jer ima i velik potencijal buđenja "uspavane" građanske solidarnosti. Međutim, kao i toliko puta do sada, nameću se pitanja kako naći put do zajedničkog rada na rušenju uzajamnih barijera i tenzija, što bi dovelo do izgradnje zajedničkog, predanog, posvećenog, održivog i trajnijeg pokreta.
Što bi grad i građani dobili, a što izgubili ako se realizira projekt?
Predloženi projekt uređenja dijela Pazinčice pogrešan je u samim svojim temeljima jer je uzet u obzir samo jedan dio vodotoka ne sagledavajući cijeli sustav Potoka. Pazinčica je ponornica, s puno pritoka i jako osjetljiva na hidrološke prilike, a uključena je u "Odluku o popisu voda 1. reda". Mišljenja smo da su i dosadašnji radovi izvedeni bez razmatranja sustava u cjelini. Takvim parcijalnim pristupom mogu se dogoditi samo sve češće i jače poplave. Realizacijom ovog projekta, građani bi izgubili jedan dio prirodnog Potoka, nepovratno bi se narušio ionako krhak ekosustav, dobili bismo jedan objekt koji nikako ne upada u vizuru grada, izgubili bismo stoljetna sjećanja vezana za taj dio, izgubili bismo toponime koji više ne bi imali smisla... A što bismo dobili? Dobili bismo "sportsko-rekreacionu zonu s raznim spravama za vježbanje" i korito koje liči na bob stazu...
Kakav je potencijal Potoka kao javnog i zajedničkog dobra? Koje su vrijednosti Potoka u biološkom, ekološkom i sociološkom smislu?
Potok je mjesto okupljanja, druženja i opuštanja. Sve to nalazi se na deset minuta hoda od samog centra Pazina
Potencijal je ogroman, ali moramo naglasiti da je Potok (Pazinčica) već tisućama godina, od trenutka kad je čovjek počeo obitavati uz njegove obale, pa sve do današnjeg dana ispunjavao funkciju javnog i zajedničkog dobra. Do ne tako davno tadašnji stanovnici uz Potok koristili su njegovu vodu za piće, napajali stoku, koristili bogatstvo njegovog ribljeg fonda u prehrani, koristili njegovu snagu za pokretanje mlinova, prali rublje, stupali konoplju itd. Danas je prostor uz Potok mjesto gdje se građani rekreiraju, kupaju, bave ribolovom, šeću, penju po stijenama, organiziraju pustolovne utrke, izložbe, vaterpolo turnire. Ukratko, Potok je mjesto okupljanja, druženja i opuštanja. Sve to nalazi se na deset minuta hoda od samog centra grada. Postoji jaka emocionalna veza velikog dijela građana s Potokom i on je za nas i neka vrsta "knjige kolektivnog sjećanja", dvorište grada u kojemu se rađalo, živjelo i umiralo. Svaki slap, jezerce i stijena imaju svoje povijesne toponime koji se prenose mlađim generacijama i neraskidivi su dio gradskog identiteta Pazina. Gledajući biološku vrijednost Potoka on je stanište dvije ugrožene i zaštićene vrste. Riječ je o vrsti puža uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior) i riječnog raka (Astacus astacus). Potok je, zahvaljujući njima kao i svojoj kraškoj raskoši i posebnostima, postao dio europske ekološke mreže "Natura 2000". Što se ekologije tiče, Pazinčica je ponornica te je u prošlosti već dokazano da nakon putovanja podzemljem izvire na više lokacija na jugu i istoku Istre te se ti izvori i danas koriste kao izvori pitke vode. Zagađenje jednog takvog vodotoka (a bilo ih je u prošlosti) direktno može utjecati na život ljudi udaljenih i pedesetak kilometara. Kao posebnu vrijednost treba istaknuti Pazinsku jamu, koja je i danas jedna od najvećih speleoloških enigmi i rijetko viđen i osjetljivi kraški geomorfološki fenomen prirode.
Kažete da je dosad Potok korišten na održiv način, ali ipak spominjete i neka zagađenja u prošlosti?
Možda je javnosti najpoznatiji primjer zagađenja u bliskoj prošlosti, točnije 1997. godine bilo izlijevanje oko 20 tona mazuta u Pazinsku jamu iz kruga bivše tvornice Pazinka .Sanacija je trajala nekoliko mjeseci i bila je tehnološki izuzetno zahtjevna. Sreća u nesreći je da je bilo riječ o mazutu koji se lakše čisti i manje disperzira a ne nafti. Zatim treba spomenuti i manje incidente vezane uz poduzeće za zbrinjavanje opasnog otpada tvrtke Ecooperativa koje je također poslovalo u bivšoj tvornici Pazinka. Moramo spomenuti i veliki požar također u krugu tvornice Pazinka, kada je došlo do požara hale u vlasništvu tvrtke Brati Ritoša kada je do temelja izgorjela hala u kojoj su skladištene PVC cijevi i velika količina kocaka za potpalu. Tom je prilikom također došlo do zagađenja šireg područja.
Kako zamišljate organizaciju provođenja vremena na prostoru Potoka? Kako je ono bilo organizirano do sada?
Postoji jaka emocionalna veza velikog dijela građana s Potokom i on je za nas i neka vrsta "knjige kolektivnog sjećanja", dvorište grada u kojemu se rađalo, živjelo i umiralo
Provođenje vremena na prostoru Potoka zamišljamo slično kao i do sada, uz manja poboljšanja. Dakle, kao šetnicu s minimalnim intervencijama (pokoji drveni mostić, pokošene staze), zatim kao mjesto za pecanje, trčanje, penjanje, kupanje i opuštanje.
Kako ste artikulirali svoju politiku otpora?
Otpor prema lošem i štetnom upravljanju resursima je nužan, ali ne i dovoljan za pozitivne pomake. Za očuvanje i korištenje Potoka i Pazinske jame potrebno je prije donošenja važnih odluka o budućnosti tog prostora napraviti niz istraživanja kako se zbog neznanja ili nemara dijelovi prirode ne bi nepovratno ili dugotrajno uništili. Ako smo sada i uspjeli u zaustavljanju ili samo odgađanju ovog projekta, to neće biti dovoljno. Potrebno je i puno truda kako bi se svijest svih građana o štetnosti ovakvih zahvata povećala, i s druge strane puno truda kako bi se donijeli kvalitetni prijedlozi za razvoj zajednice.
Koje su bile vaše dosadašnje akcije i što namjeravate učiniti kao sljedeći korak?
Na samom početku bilo je potrebno razlučiti istinu od laži, naime na samoj prezentaciji predstavnik Hrvatskih voda poprilično je kontradiktorno izložio projekt. Ta kontradiktornost došla je do izražaja kad su se zainteresirani građani uključili s pitanjima, pa su tvrdnje poput onih da Natura Histrica nema nikakvu primjedbu na projekt i da Hrvatske vode imaju sve potrebno da mogu početi sa projektom trebale biti dokazane. Kontaktirali smo Naturu Histricu i Zelenu Istru, uputili su nas i savjetovali kako i gdje dalje, pa smo u konačnici Državnog zavoda za zaštitu prirode službeno dobili odgovore kojima smo mogli proturječiti Hrvatskim vodama. Do sada smo u nešto više od mjesec dana putem naše stranice na Facebooku i letka informirali građane o potencijalnim problemima vezanim uz Pazinčicu, te organizirali potpisivanje peticije koju je potpisalo 2009 građana (uz 20 potpisa maloljetnika koje smo morali proglasiti nevažećima, broj važećih potpisa 1989 se i poklapa s godinom prve velike eko akcije u Pazinskoj jami) što predstavlja otprilike četvrtinu biračkog tijela i jedan je od najboljih odaziva u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika.
Odlučili smo se organizirati da obranimo naše suvlasništvo i preuzmemo suodgovornost za dio prirode koji baštinimo
Glasovanje je bilo otvoreno do 24. siječnja 2014. Sada očekujemo rezultate, izrazito smo ponosni na odjek i potporu koju smo dobili od ljudi koji nas prate i pomažu nam da se informacija proširi.
Nedavno nam je u goste došao ugledni hidrolog Ognjen Bonacci, te smo 27. siječnja organizirali javno predavanje na temu "Otvoreni vodotoci - o obnovi/suvremenoj regulaciji otvorenih vodotoka". Cilj susreta je bio upoznavanje stručne i zainteresirane javnosti sa svjetskim iskustvima u održavanju vodotoka koji bi se mogli primijeniti i na vodotoku Pazinčice. Dogovorena je daljnja suradnja, i kroz naredno vrijeme bit će napravljen i objavljen rad o opširnom pregledu sliva Pazinčice.
Smatrate li se svojevrsnim "glasom naroda", i što bi to uopće značilo ukoliko velik dio građana nije senzibiliziran za pitanja javnog interesa?
Za sada moramo biti realni i reći da je razina svijesti, barem što se Potoka tiče, poprilično visoka. Ona nikada neće biti na idealnoj razini, jer i interesi ljudi se razlikuju, ali vjerujemo da ju planiranim akcijama možemo konstantno dizati. I dalje se sve radi i pokreće na krilima entuzijazma, i iznimno velike želje angažiranih građana da učinimo nešto dobro za naš grad i Potok. Daljnje akcije, koje će biti edukativnog i kulturno-umjetničkog karaktera, i dalje će služiti dizanju svijesti.
Definirajte "naš" u imenu inicijative. Naime, netko bi mogao prigovoriti da prisvajate Potok, iako je jasno da Potok ne smatrate vašim, nego vlasništvom svih građana.
Mi smo građanska inicijativa, dakle u prvom redu građani Pazina, potom Istre, Hrvatske, Europe, i na kraju svijeta u cjelini. I to onaj dio građana koji se u našem slučaju odlučio organizirati da obrani naše suvlasništvo i suodgovornost za dio prirode koji baštinimo. Suvlasništvo i suodgovornost naspram prirode temeljimo na činjenici da su vodotoci javno dobro i vlasništvo su svih nas. Svejedno da li se radi o Pazinčici, Dobri, Kupi ili Savi. Sve su to "naše" rijeke i zato je Pazinčica baš "naš Potok"!
naspotok_np-9a.jpg
Kako uopće zamišljate pojam javnog prostora i kako vidite njegov potencijal u stvaranju i izgradnji zajednice?
U osnovi promišljanja javnog prostora je njegova jednaka dostupnost svim građanima uz preduvjet da ga se prije i nakon korištenja ostavlja u zatečenom stanju, osim, naravno, ako se ne radi o intervencijama koje ga čine ugodnijim za korištenje. Zelene površine pogotovo imaju terapeutski učinak na ljude i pri njihovom korištenju se stvaraju preduvjeti za kvalitetniji život cijele zajednice.
Kakva je uloga vaše inicijative u izgradnji i osmišljavanju prostora Potoka?
Osim javnog zagovaranja zaštite Potoka i informiranja građana, predstavnici inicijative će biti uključeni u radnu skupinu sastavljenu od predstavnika Grada, Hrvatskih voda, Turističke zajednice, Nature Histrice i, nadamo se, Hrvatskih šuma. Cilj te skupine bit će izrada prijedloga Strategije upravljanja Pazinskom jamom i vodotokom Pazinčice. Nakon izrade ti bi se materijali trebali naći na javnoj raspravi, te nakon toga na usvajanju od strane Gradskog vijeća. To nam je prioritet.
Je li za osmišljavanje i korištenje Potoka potrebna uprava ili bi efikasnije bilo da sami građani preuzmu inicijativu u upravljanju metodama direktne demokracije?
I jedno i drugo. Na upravi je da omogući uvjete za rad stručnjaka, a na građanima da jasno iskažu svoje potrebe i slaganje s predloženim promjenama. U pitanju Potoka jedan od osnovnih problema je nedovoljna istraženost i količina informacija tako da bi bilo čija odluka o njegovom korištenju - uprave ili građana - u ovom trenutku bila preuranjena.
Stavite vašu inicijativu u odnos s drugim lokalnim, ali i nešto širim pokretima (Volim Pulu, Ne damo Varšavsku, Srđ je naš,...)
Takva artikulirana i organizirana reakcija različitih inicijativa poruka je čitavoj javnosti da je otpor pritisku i interesima privatnog kapitala, često usko povezanog s dijelovima lokalne samouprave i javnih poduzeća, moguć, i što je još važnije sve snažniji. Naša je inicijativa još jedno u nizu žarišta građanskog otpora takvoj agresiji na javni prostor i javna dobra. Poznanstva s aktivistima iz ovdje navedenih, a i iz nekih drugih inicijativa, te njihovi savjeti i podrška svakako su nam pomogli da sve ovo do sada odradimo brže i efikasnije.
