Spomenka Avberšek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva u tome ne vidi ništa sporno, a Rajko Ostojić, SDP-ov kandidat za ministra zdravstva, najavljuje borbu za ukidanje nepravednog sustava.
Kristini Šemjanski je dano na znanje da će morati platiti odštetu budući da je zajedno s ugovorom potpisala i bjanko zadužnicu na 500 000 kuna koje mora vratiti ukoliko prekrši ugovor
"Po završetku studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu željela sam upisati specijalizaciju iz kirurgije. Kako je specijalizaciju u Zagrebu gotovo nemoguće dobiti ako liječnik nema vezu, zaposlila sam se kao asistentica na fakultetu. Nakon godinu dana je otvoren natječaj za specijalizante u Općoj bolnici Vinkovci i iako to nije bio moj prioritet, u tom trenutku nisam imala izbora pa sam se odlučila preseliti", prisjeća se Kristina Šemanjski, sada tridesettrogodišnja specijalizantica kirurgije koja je, budući da se dio specijalizacije striktno mora odraditi u klinici, nakon godinu i pol dana provedenih u svojoj matičnoj ustanovi, specijalizaciju nastavila u Zagrebu na Klinici za kirurgiju Opće bolnice Sveti Duh. "Nekoliko mjeseci kasnije se u Svetom Duhu otvorio natječaj za prijem specijalizanta kirurgije, a kako sam u Klinici bila zadovoljna radnom okolinom, prilikama za napredak, i kako sam željela upisati poslijediplomski studij, nastavak specijalizacije u Zagrebu mi se učinio kao logičan izbor".
No, po raskidu ugovora kojeg je potpisala prije početka specijalizacije, a kojim se obvezala da će po njezinu završetku ostati raditi još deset godina u Općoj bolnici Vinkovci, Kristini je dano na znanje da će morati platiti i odštetu budući da je zajedno s ugovorom potpisala i bjanko zadužnicu na 500 000 kuna koje mora vratiti ukoliko prekrši ugovor. Srećom u nesreći, liječničin dug spustio se na 132 000 kuna, odnosno na onaj iznos kojeg je kako specijalizantica vinkovačke bolnice primila za devet mjeseci koje je odradila na klinici u Zagrebu.
Slučaj Kristine Šemanjski tek je jedan u nizu od njih nekoliko desetaka, a kako hrvatsko zdravstvo pati od nedostatka specijalizanata, broja liječnika koji krše ugovor je u stalnom porastu. Restriktivni ugovori kojim bolnice žele zadržati liječnike sve do rujna ove godine bili su potpisivani uz različite uvjete. U većini bolnica ugovoreni rok do stupanja na snagu novog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ispunjavao je obveze odrađivanja specijalizacije nakon završetka staža najmanje dvostruko duže od njegovog trajanja. Kako se ugovor potpisivao na deset godina, to je značilo da liječnici u bolnicama koje su financirale njihovu specijalizaciju nakon staža moraju raditi još četiri, a u nekim bolnicama još šest godina. "Takvi uvjeti su bili vrlo nepovoljni za mladog specijalista. Hrvatska liječnička komora se zalagala za pravednije odnose i godinama smo savjetovali svoje članove da kod potpisivanja ovakvih ugovora moraju imati u vidu da je njihovo kasnije jednostrano raskidanje povezano s brojnim neugodnostima", objašnjava prim. Hrvoje Menigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Kako objašnjava dr. Josip Jelić, bivši dopredsjednik Komore, stari ugovori su na preporuku ministra zdravstva Darka Milinovića reducirani, i prema postojećem Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, liječnik je sada dužan ostati raditi u bolnici još onoliko godina koliko mu traje specijalizacija. "Stari uvjeti su bili prezahtjevni i liječnik nije morao pristajati na njih, no često nije imao drugog izbora", dodaje Jelić koji smatra kako su nove ugovorne obveze korektne.
Snježana Cerjan: "Imam slučaj u praksi gdje je jedna ustanova drugoj u zamjenu za specijalizanta dala medicinski aparat"
No, unatoč smanjenom roku kojeg je liječnik dužan odraditi u matičnoj bolnici po završetku specijalizacije, i potencijalne kršitelje ugovora skrojenih po novom pravilniku također očekuje naplata drakonskih penala, iako su sav novac kojeg su primili tijekom trajanja staža zapravo već vratili kroz uloženi rad u tim istim bolnicama. Predsjednica Udruge pravnika u zdravstvu Snježana Cerjan napominje kako postoje slučajevi u kojima zdravstvene ustanove pokušavaju takve situacije riješiti i na, po mlade liječnike, povoljnije načine. "Postoje slučajevi u kojima se dvije ustanove dogovore o kupoprodaji specijalizanta - nova ustanova u koju prelazi liječnik tako staroj plati njegovu specijalizaciju. Imam slučaj u praksi gdje je jedna ustanova drugoj u zamjenu za specijalizanta dala medicinski aparat", objašnjava Cerjan.
Ukoliko se praksa razmjene ne sprovede u djelo, liječnici i ustanove često završavaju pred sudom ne bi li utvrdili realnu visinu troškova specijalizacije. Kristina Šemanjski je angažirala odvjetnicu kada je shvatila da joj je Opća bolnica Vinkovci u dug uračunala i 60 000 kuna koja je primila od Opće bolnice Sveti Duh. Zbog ove greške njen se dug u jednom trenutku popeo na 200 000 kuna, no na obostrano zadovoljstvo, ona je uskoro ispravljena pa je Šemanjski zaključila da bi od odlaska na sud imala više štete nego koristi. No, to joj odviše ne olakšava trenutnu životnu situaciju. "Bit će mi jako teško otplatiti dug jer imam stambeni kredit i samohrana sam majka. Specijalizantska plaća mi je još uvijek mala pa sam se nadala da ću dug moći otplatiti kad položim ispit ili da ću moći platiti u ratama. Daju mi rok od dvije godine - moram sve platiti odmah ili 80 000 kuna odmah, a 52 000 kuna za godinu i pol plus zatezne kamate", kaže Šemanjski i napominje da se nadala nagodbi s vinkovačkom bolnicom. "Osjećala sam moralnu obvezu da im taj iznos odradim u dežurstvima, no na to nisu pristali", objašnjava mlada liječnica. "Činjenica je da sam taj ugovor potpisala i svjesno ga prekršila. Ali nije mi jasno zašto on mora postojati. Okolnosti u životu se mijenjaju i nitko ne može reći što ga čeka za par godina".
Rajko Ostojić: "Primjeri u kojima jedna bolnica plaća drugoj transfer specijalizanta još su paradoksalniji budući da jednima i drugima troškove specijalizacije plaća HZZO, odnosno svi građani"
Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, u postojećem načinu naplate kršenja ugovora ne vidi ništa sporno. "Svaka bolnica unaprijed zna koji joj specijalisti trebaju pa ih šalje strogo namjenski specijalizaciju i ne može se dogoditi da liječnik nakon završene specijalizacije koja državu košta oko 250 000 - 300 000 kuna kaže doviđenja", ističe čelnica sindikata, koji se, usput rečeno, bori za prava zdravstvenih radnika. Na konstataciju kako su sva sredstva koja su primili liječnici i odradili, Avberšek odgovara: "Ako su ih ustanove plaćale onda neka vrate ta sredstva i odu gdje god hoće. Ja želim red, rad i disciplinu u sustavu zdravstva jer je zdravstvo javno dobro u kojem se moraju poštivati sva pravila". Drugačijeg mišljenja je dr. Rajko Ostojić, kandidat Kukuriku koalicije za fotelju ministra zdravstva. Ostojić smatra kako se postojećim ugovorima vrši diskriminacija i mišljenja je kako je postojeći način naplate prekida ugovora izrazito težak udar na mladog liječnika. "Primjeri u kojima jedna bolnica plaća drugoj transfer specijalizanta još su paradoksalniji budući da jednima i drugima troškove specijalizacije plaća HZZO, odnosno svi građani", napominje Ostojić ne zaboravivši dodati, u maniri predizborne kampanje, kako će se on osobno zalagati za uvođenje pravednijeg sustava. "Sadašnji sustav nije konzekventan, nije transparentan i očito nije za sve jednak. To je, zbog politike kakva se vodi HZZO-u zadnjih godina, nažalost praksa i u nizu drugih slučajeva u zdravstvu", napominje Ostojić.
Za razliku od drugih struka, u kojima je zaposlenik, ukoliko nađe povoljnije radno mjesto, slobodan dati otkaz, odseliti se i prihvatiti bolje radne uvjete, u medicini su liječnici zbog postojanja ovakvih ugovora praktički primorani ostati na prvotnom radnom mjestu. "Fakultet dugo traje i težak je, posao je jako odgovoran i naporan, i onda nas se na kraju još kažnjava sa strogim uvjetima. Vjerujem da postoje puno bolji načini da se mladi liječnici primame u manje gradove. To su više represivne metode nego li stimulativne i ako je to politika zapošljavanja mladih ljudi na manje atraktivnim lokacijama, onda je jako loša jer se ljudima tako krše ljudska prava", zaključila je Šemanjski.
