Posljednjih je desetljeća osobito intenzivirano i sve učestalije pridneno koćarenje značajno negativno utjecalo na prirodnu ravnotežu podmorskih ekosustava i staništa većine jadranskih sredozemnih vrsta, od kojih se gotovo sve mrijeste najvećim dijelom upravo u podmorju područja Jabučke kotline, a koje do danas još uvijek nije proglašeno zaštićenim morskim područjem.
Uslijed ovakvog dugotrajnog propusta odnosno nepoduzimanja preventivnih mjera učinkovite zaštite, Jabučka kotlina ne samo da nije pošteđena od izloženosti pritiscima spomenutih "bio-invazivnih" ribolovnih alata, već je naprotiv desetljećima sve više jedno od najizloženijih Ovo je presudna prilika za Hrvatsku da konačno proglasi zaštitu Jabučke kotline i time doprinese oporavku srednjeg Jadrana i brojnih morskih vrsta ovisnih o očuvanju njegovog ekosustava, i ovo zaslužuje snažnu podrškupodručja pridnenog koćarenja i pridnenog parangala kao ovdje dominirajućih ribolovnih alata. Štetne posljedice tijekom godina ovime sve značajnije trpi i samo hrvatsko ribarstvo putem smanjenja kvota ulova i ribljeg fonda, ujedno uz sve veću ugrozu i upitnost njegove dugoročne održivosti. Primjerice, prema izvorima Adriatic Recovery Projecta, oslić, kao jedna od glavnih komercijalnih pridnenih vrsta Jadrana, izlovljavan je 5,5 posto iznad granica održivosti, što je već dovelo do smanjenja populacije vrste, a time i uništenja morskih staništa.
Područje Jabučke kotline jedno je od rijetkih dubokomorskih područja u Jadranskom moru, koje je stanište osjetljivih morskih ekosustava te najvažnije jadransko mrjestilište i rastište većine vrsta jadranskog podmorja, uključujući upravo i ključne komercijalne pridnene vrste kao što su oslić, škamp, bijeli muzgavac i grdobina, osobito zanimljive ribarskim flotama koje su najfrekventnije i najaktivnije baš u ovom najizloženijem, premda najranjivijem području našeg Jadrana. Važnost ovog područja za bentoske i pridnene vrste povezana je s njegovim fizičkim i oceanografskim karakteristikama, koje podržavaju prisutnost esencijalnih ribljih staništa ovog izrazito važnog morskog područja.
U Hrvatskoj se već dulje vrijeme ističe važnost zaštite područja Jabučke kotline, a istovrsni se zahtjevi odavno upućuju i Vladi Republike Zaštita Jabučke kotline krucijalno je testno područje za opredjeljenje Hrvatske prema oporavku ribljeg fonda u Jadranskom moruHrvatske od strane ostalih članica Europske unije. Međutim, kako većina ovog jadranskog morskog prostora obuhvaća međunarodne vode njegovog epikontinentalnog pojasa, koje su, s druge strane, vrlo važno područje primjerice i za talijanske ribarske flote, navedene dvije strane trebale bi dogovoriti multilateralno sporazumni okvir djelovanja. Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (General Fisheries Commission for the Mediterranean - GFCM) je u veljači ove godine raspravljala o prijedlogu uspostave ograničenja obavljanja ribolova u Jabučkoj kotlini i zabrane ribarskih aktivnosti kao što su pridneno koćarenje i uporaba pridnenog parangala.
Europski povjerenik za pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, 29. i 30. ožujka, ugostit će Ministarsku konferenciju o ribarstvu u Sredozemlju na Malti. Od svih ministara očekuje se potpisivanje deklaracije i popisa obveza poboljšanja stanja ribljeg fonda i ribarstva u cjelokupnoj regiji.
"Ovo je presudna prilika za Hrvatsku da konačno proglasi zaštitu Jabučke kotline i time doprinese oporavku srednjeg Jadrana i brojnih morskih vrsta ovisnih o očuvanju njegovog ekosustava, i ovo zaslužuje snažnu podršku. Zaštita Jabučke kotline krucijalno je testno područje za opredjeljenje Hrvatske prema oporavku ribljeg fonda u Jadranskom moru. Pozivamo ministra Tolušića da zauzme čvrst stav i snažno promovira ovakve ciljeve tijekom Ministarske konferencije, u pravcu dugoročne zaštite ovog osjetljivog morskog područja", ističu predstavnici udruženih nevladinih organizacija i građanskih inicijativa.
