Posljednja debata

Republikanski kandidat za američkog predsjednika John McCain i demokrat Barack Obama u svojoj su se posljednoj TV debati uoči izbora 4. studenoga, održanoj u srijedu navečer na sveučilištu Hofstra u New Yorku, energično sporili oko rješavanje ekonomske krize, poreza, energetske politike, karaktera i drugih pitanja. Senator McCain (72), koji u anketama zaostaje za Obamom (47), imao je očekivano agresivan nastup, no kao i u prethodnim dvjema debatama, ni jedan kandidat nije nanio neki odlučujući udarac protivniku, niti je načinio veći gaf, tako da se ne očekuje da debata promijeni dinamiku utrke. John McCain je imao energičan, usredotočen i na trenutke emocionalan nastup, ocijenio je Vaughn Ververs, politički analitičar TV mreže CBS koja je prenosila debatu koju je moderirao Bob Schieffer, šef CBS-ova dopisništva u Washingtonu. Trebao je nešto više da bi promijenio dosadašnju dinamiku utrke. Obama je bio solidan, usmjeren na poruke i uglavnom bez grešaka, vjerojatno spriječivši bilo kakve veće dobitke za republikanca. McCain je možda zaljuljao čamac, no istječe mu vrijeme za osvajanje terena, kazala je Ververs. U CNN-ovoj kontrolnoj skupini neodlučnih birača, 58 posto je ocijenilo da je pobjednik TV debate Obama, a 31 posto da je to McCain. Ipak, anketa Drudge Reporta govori drugačije. 71 posto njihovih čitatelja smatra da je McCain pobjednik debate, dok je za Obamu kao pobjednika glasalo 27 posto. Jedan posto misli da pobjednika nije bilo. U raspravi o gospodarskoj krizi, oba su se kandidata složila u ocjeni da vladinih 700 milijarda dolara za sanaciju financijskog sektora nije dovoljno. McCain je optužio Obamu da vodi klasni rat, zagovarajući povećanje poreza koje bi dovelo do "preraspodjele bogatstva", što je demokratski kandidat zanijekao, istučići da plan predviđa smanjenje poreza za 95 posto Amerikanaca. Obama je stalno povezivao McCainovu politiku s onom nepopularnog predsjednika Georgea W. Busha, na što mu je McCain u jednom trenutku uzvratio ja nisam predsjednik Bush. Ako ste se željeli kandidirati protiv njega, trebali ste to učiniti prije četiri godine. Dvojica su se kandidata također sporila oko ključnih elemenata ekonomske, fiskalne i energetske politike te oko planova za reformu američkog zdravstvenog i obrazovnog sustava. Na poticaj voditelja Schieffera, kandidati su se međusobno napadali zbog vođenja negativne kampanje, pri čemu je McCain isticao da Obama troši nezapamćena sredstva za TV oglase protiv njega, dok je Obama ustvrdio da su McCainovi TV oglasi 100 posto negativnog karaktera. McCain je također napao Obamu zbog povezanosti s radikalom iz 60-ih godina Billom Ayersom i organizacijom ACORN, optuženom ovih dana za lažnu registraciju desetaka tisuća birača u 10-ak saveznih država, ključnih za pobjedu na izborima. Također su ocjenjivali suparničke potpredsjedničke kandidate, pri čemu je Obama izbjegao kritizirati Saru Palin, dok je McCain našao dosta zamjerki Joeu Bidenu. Govoreći o ljudima koji su utjecali na njegovo formiranje stavova o vanjskoj politici, i koji će biti uz njega u Bijeloj kući, Obama je naveo da su to: senator Joe Biden, zatim senator Richard Lugar koji je i najviši republikanski član Odbora za vanjsku politiku Senata i umirovljeni generl James Jones, bivši zapovjednik NATO-ovih snaga u Europi.