U prostorijama i organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske jučer je održana stručna rasprava arhitekata i povjesničara umjetnosti o instaliranju klizališta u parku na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava. U uvodu tribine istaknuto je da je gruba intervencija na dio spomeničke baštine problem koji se tiče svih građana, da dokumenti nisu bili legalni te da je ostalo nepoznato tko je proveo projekt. Spomenut je i nadolazeći projekt "most u botanički vrt" koji su stručnjaci na tribini ocijenili diskutabilnim jer njegova izvedbena verzija nije u skladu s idejnom.
Organizatori su u zaključku istaknuli zabrinutost stanjem urbanističko-arhitektonske cjeline Zelene ili Lenuncijeve potkove. Pozvali su gradske institucije da prekinu praksu komercijalne eksploatacije zaštićene spomeničke cjeline, odbace planove izgradnje parkirališta u toj zoni i donesu odluku o njezinoj sustavnoj i temeljitoj obnovi.
U vezi projekta Advent u Zagrebu Društvu arhitekata Zagreba se obratila Turistička zajednica grada Zagreba, što je svojevrsni presedan kada je riječ o traženju pomoći struke. U cilju poboljšanja Adventa u Zagrebu organizirana je petodnevna interdisciplinarna radionica za studente arhitekture, dizajna, Likovne akademije, antropologije i sociologije. DAZ ima i projekt Akupunktura grada, čija je ideja promišljanje načina na koje se lokalna zajednica može uključiti u procese koji se tiču prostora i gradnje.
O projektu Advent u Zagrebu čiji je dio sporno klizalište na Trgu kralja Tomislava, razgovarali smo sa jednim od govornika na tribini, Teom Budankom, predsjednikom Društva arhitekata grada Zagreba.
Kako su stvari izgledale prije nego što vas je kontaktirala Turistička zajednica grada Zagreba, koliko grad uključuje struku u ovakve projekte?
Na nekoj promišljenoj razini, to se događa vrlo rijetko, ponekad neki ugledniji arhitekti dobiju veću priliku pa krajnji rezultat može biti bolji. No, na primjeru projekta Advent u Zagrebu vidimo mogućnost bolje prakse. Tu je struka inicijalno uključena, istina i preskočena u jednom segmentu, pa bi se u budućnosti mogla potruditi da postigne još i više. Na struci je sada da znanjem i argumentima pomogne u kvaliteti usmjeravanja svih ovakvih događanja sa svoje strane i da radi na unaprijeđenju grada.
Je li do sada grad bio taj koji je blokirao struku ili je ponekad i sama struka mogla više?
Uvijek su dvije strane u igri. S jedne strane, struka se jako lako savija kada je u pitanju osobni probitak pojedinaca unutar nje, a isto tako, gradu u takvoj situaciji odgovara da pojednostavni proces i zaobiđe struku.
Što je dobiveno u slučaju uključivanja struke u radionicu koja je tematski obuhvatila projekt Adventa u Zagrebu?
U ovom smo slučaju dobili jako puno. Jedini je problem da je ubačeno to klizalište koje je postojalo kao tema na radionici, sudionici radionice na neki su se način složili s njegovim premještanjem sa Trga bana Jelačića na Trg kralja Tomislava, samo što to nije ono isto klizalište koje je bilo Sudionici radionice "Advent u Zagrebu" na neki su se način složili s njegovim premještanjem sa Trga bana Jelačića na Trg kralja Tomislava, samo što to nije ono isto klizalište koje je bilo prije na glavnome gradskom trgu. Uspjeli smo smanjiti šator, ali je klizalište utrostručeno. prije na glavnome gradskom trgu. Uspjeli smo smanjiti šator, ali je klizalište utrostručeno.
Radionica je završila 1.studenog. Mislite li da ste mogli postići više da su vas ranije kontaktirali?
Vrijeme je definitivno neizostavan faktor u ovakvim stvarima. Sada je već trenutak da se promišlja Advent za sljedeću godinu. Realizacija bilo koje ideje proizašle iz studentske radionice prolazi kroz sustav javne nabave što traje mjesecima. Ne možemo utjecati na sve, Grad donosi odluke, a ne arhitekti, no mi možemo sudjelovati i pokušati utjecati ili odbiti sudjelovati. Ako to učinimo, onda se ne možemo ni nadati da možemo utjecati. Možemo raditi stvari korak po korak, kako bismo do npr. 2020. godine, u stalnoj raspravi i suradnji sa svima, imali Advent kojim bismo potencijalno svi bili zadovoljni, od onih koji ne žele nikakve zahvate do onih koji bi sve pretvorili u Disneyland.
Može li se to postići i u drugim projektima?
To je jedini način, postaviti to za cilj.
Odradili smo i studentsku radionicu "Program Sava". Cilj je bio otvaranje pitanja rijeke Save u Zagrebu. Prvi put se kroz tu radionicu nije razmišljalo o izgradnji neke nove obale Save tj nije se gledalo na stvar iz perspektive količine izgrađenog, nego se kroz projekt "program Sava" promišljalo vraćanje prirode u Zagreb - pa ne bi bio Zagreb na Savi, nego priroda u Zagrebu, što mi je osobno blisko. Problem je što smo kao društvo na početku svega, i ova ad hoc rješenja tj. ideja da se preko noći nešto što nije postojalo pretvori u projekt, Kada je riječ o vraćanju u prvotno stanje, teško je upotrijebiti taj izraz jer ne možete vratiti u prvotno stanje nešto što je devastirano manjak sustavnosti i organiziranosti u pristupu, vidljiva je i na razini Zagreba.
Kakve će biti posljedice intervencije u parku na Trgu kralja Tomislava nakon što bal prođe?
Vjerujem da će neposredno nakon svega biti ružno za vidjeti taj dio zaštićene jezgre iako bi se to trebalo dovesti u red do roka koji je propisan. S druge strane, kada je riječ o vraćanju u prvotno stanje, teško je upotrijebiti taj izraz jer ne možete vratiti u prvotno stanje nešto što je devastirano.
Planirate li se o tome očitovati nadležnima?
Društvo arhitekata grada Zagreba želi nastaviti suradnju s Turističkom zajednicom grada Zagreba, kako bi svaki sljedeći Advent bio potpuniji i kako bismo se suočavali sa sve manjim brojem problema u svim aspektima.
