Premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović obišao je područja koje je zadesila elementarna nepogoda.
"Stanje je alarmantno. Pogledajte, voda mi je do grla", rekao je premijer u obraćanju naciji, nakon što se opasno podignula razina tekuće nelikvidnosti bankovnih računa najvećeg dijela žitelja Republike Hrvatske, prijeteći totalnim potapanjem mnogih kućanstava ove zemlje.
Prema preliminarnim podacima koje je prikupio nadležni Hrvatski zavod za statistiku, svakim se danom slijeva sve veća rijeka ljudi prema Zavodu za zapošljavanje i samo je pitanje vremena kad će doći do izljeva kolektivnog gnjeva, praćenog tučom između policije i građanstva te grmljavinom simuliranih topovskih udara na ulicama.
S terena dolaze vijesti o devastiranoj industriji, koja već mjesecima nesmiljeno tone ka dnu. Slično je na području javnog zdravstva i javnih tvrtki koje će, prema procjenama meteorologa, uskoro progutati nadirući val privatizacije. Stanje na autocestama zasad je stabilno, mada iz Vlade tvrde kako treba zvati multinacionalne korporacije u pomoć sanacije na najmanje 30 godina.
poplava-1.jpg
Premijer Milanović, međutim, smiruje situaciju, ističući kako će Vlada dati sve od sebe da se izvuče iz ove situacije. Dok je naime, obilazio ekonomske probleme koje je zadesila elementarna nepogoda, Milanović je zapeo na premijerskoj poziciji, ostavši zarobljen između Špićkovine i Vukovine. No, unatoč tome, premijer odbija zvati u pomoć međunarodnu spasilačku službu (MMF), koja se pokazala dosta efikasnom u brojnim dijelovima svijeta, na način da su spasili brojne utopljenike i nakon toga im 30 godina naplaćivali vodu koja ih je umalo udavila.
Prema preliminarnim podacima koje je prikupio nadležni Hrvatski zavod za statistiku, svakim se danom slijeva sve veća rijeka ljudi prema Zavodu za zapošljavanje
Umjesto toga, Milanović sve nade polaže u dolazak investicijskog tsunamija, zbog čega se već mjesecima miču državne barijere koje su dosad priječile da spomenuti val privatizacije potamani sve pred sobom. To se u stručnim krugovima zove poduzetnička klima. Umjesto dosadašnjih barijera, na teren su postavljene brojne krizne mjere, poput rezova javnog sektora, fleksibilizacije na tržištu rada, liberalizacije i deregulacije tržišta.
Tako su među ostalim, skinute brane sa Zakona o radu što će povećati protok neoliberalne ideologije u zemlju i rezultirati daljnjim potapanjem radničke klase. Iz Hrvatske udruge poslodavaca pozdravljaju ovakve vladine mjere, dodajući kako nije primjereno da se u ovim teškim trenucima za Hrvatsku utopljenici žale. "Brane koje su maknute sa zakona o radu neće ništa oduzeti utopljenicima. U trenutku kad je svima voda došla do ušiju nije nam jasno zašto se radnici bune samo zbog činjenice da im je voda u plućima", poručili su iz HUP-a.
No, osim narečene državne strategije spašavanja, SDP-ova vlada trenutno koristi i izrazito mutne mjere, slijevajući se tako u isto korito s HDZ-om.
Primjer je protupoplavna mjera što se odaziva na ime Zakon o predstečajnoj nagodbi, koji funkcionira na način da se isisava državni novac preko pumpanja zaduženja u povezanim tvrtkama privatnih osoba, uslijed čega Ministarstvo financija selektivno odlučuje koga će spasiti od potopa a koga ne. Tako je primjerice u tijeku akcija spašavanja medijskog tajkuna Ninoslava Pavića, koji se već duže vrijeme nalazi usred oceana okružen bankarskim ajkulama, dok su odlučili da rovinjska tvrtka Mirna, koja se profesionalno bavi izlovom ajkula i ostalih morskih stvorenja, mora potonuti. "Nek' ih voda nosi!", konstatiralo je ministarstvo Slavka Linića u službenom izvješću za ove potonje.
Slično je premijer reagirao na SOS poziv javnih medija, poput HRT-a i Hine, koji su zbog višegodišnjih nanosa režima u službenu uređivačku politiku i bez najnovijeg kriznog vala poprilično rastureni. Premijer je kazao kako njega ne zanima sama vrijednost tih objakata, već da su puno bitniji sami troškovi spašavanja.
Milanović sve nade polaže u dolazak investicijskog tsunamija, zbog čega se već mjesecima miču državne barijere
U Sisačko-moslovačkoj županiji, gdje je nedavno proglašeno stanje elementarne korupcije, premijer je poslao rečenog Linića, koji je pružao fizičku podršku unesrećenoj županici Marini Lovrić Merzel, smanjujući razinu tekućine u bocama na njezinoj privatnoj zabavi koju je možebitno utopila u fiktivni račun što je plaćen iz gradskog proračuna.
Ministricu Milanku Opačić premijer je poslao da obiđe najugroženija socijalna područja, što je ova i učinila, napravivši na licu mjesta zabilježbu na kućanstva posebno ugroženih ovom elementarnom nepogodom. Premda je ministrica Opačić poručila kako će spasilačka služba imovinu oduzimati samo onima koji isisavaju tekuće troškove iz proračuna, samo Ministarstvo demantiralo je svoju ministricu, ističući kako će svi utopljenici s imovinom morati vratiti pojas za spašavanje.
U isto vrijeme mediji javljaju kako je Vlada po treći puta spasila državnog odvjetnika Mladena Bajića, unatoč konstataciji mnogih kako je već odavno zaslužio da potone.
Prije teško pogođenih hrvatskih područja, premijer je posjetio susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje je elementarna nepogoda još razornije djelovala na tamošnji socijalni krajolik. Tamošnji stanovnici proteklog su se tjedna pokušali oduprijeti uzročnicima nepogode na jedan sasvim osebujni način. Taj način podrazumijeva izlazak na ulice i sprečavanje daljnjeg protoka korupcije i kriminala kojeg generira politička oligarhija. Politička elita, međutim, preko medija uporno tvrdi kako građani rade krive stvari, jer uporno pokušavaju gasiti vodu uz pomoć vatre, dok su prosvjednici uvjereni kako rade upravo suprotno.
Upitan zašto je prilikom posjete BiH otišao u Mostar, ali ne i u Sarajevo, Milanović je kazao kako su inače odlike velikog vode da pažljivo bira koja će govna povući sa sobom.
