Studentski pokret barem je nakratko nametnuo na dnevni red pitanje komercijalizacije obrazovanja. Mobilizirao je i zainteresirao same studente za pitanja koja ih se izravno tiču. Možda je čak i odgodio donošenje novog zakona koji će regulirati sveučilišnu djelatnost.

 

Kad su ovog proljeća studenti zatražili besplatno obrazovanje na svim razinama blokirajući Filozofski fakultet u Zagrebu, malo tko je mogao predvidjeti razmjere koje će ta akcija poprimiti. Plamen bunta ekspresno se zapalio diljem Hrvatske, a prva i najorganiziranija blokada održala se čak pet tjedana.

S druge strane, ignoriranje od strane relevantnih političkih aktera, kao i disproporciju između medijskog praćenja samih zbivanja i njihove važnosti za društvo te načina izvedbe, nije bilo toliko teško zamisliti s obzirom na postojeću garnituru političkih elita (iako možda ne baš onakva lupetanja bivšeg ministra i tadašnjeg državnog tajnika, a sadašnjeg ministra koji su nastojali diskreditirati plenum uspoređujući ga sa socijalističkim skupovima).

Dugoročne posljedice blokiranja „utvrda znanja" u Hrvatskoj osjetit će se i analizirati vremenom, a kratkoročne se mogu nabrojati sada sa zalazom druge blokade.

Ignoriranje od strane relevantnih političkih aktera i disproporciju između medijskog praćenja samih zbivanja i njihove važnosti za društvo te načina izvedbe, nije bilo teško predvidjeti

Studentski pokret ponajprije je pitanje komercijalizacije obrazovanja barem na trenutak nametnuo na dnevni red. Doduše, pitanje komercijalizacije obrazovnog sustava nije postalo važno kao kupaonica Željka Keruma (ili onoga tko je u svibnju bio „na tapeti" medija), ali nije ni ostalo tek temom kojom se bave dokoni antiglobalisti. Nadalje, mobilizirao je i zainteresirao same studente da počnu promišljati pitanja koja ih se izravno tiču. Studentski pokret uključio je velik broj studenata i stvorio značajnu kritičnu masu dotad uspavane studentske populacije. Ovo je vjerojatno najvažniji uspjeh koji su studenti postigli. I konačno, izvršio je određeni pritisak na vlast. Možda čak i odgodio donošenje novog zakona koji će regulirati sveučilišnu djelatnost. Ako ništa drugo, osnovano je Povjerenstvo za promjenu zakonske regulative o visokom obrazovanju.

Očekivati više od postignutog bilo bi u najmanju ruku nerealno. Iako bi bilo lijepo zamišljati hrvatske studente u velikom broju na ulicama gradova i u blokadi nastave koja bi vladajuće strukture natjerala da izdvoje tih tristotinjak milijuna kuna potrebnih za besplatno studiranje.

Što je donijela nova blokada? Ponovnu medijsku blokadu blokade, nove i pametnije aktere vlasti i početnu apatiju studenata? Dijelom da.

No s druge strane, čini se da studentski aktivizam nije podbacio ni ovaj put.

Studenti su predložili izmjene sadašnjeg Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, odnosno proširenje njegova modela prema kojemu se troškovi studiranja financiraju iz proračuna, a način i trajanje studiranja regulira obavezama na fakultetu. Povjerenstvo se sastalo treći put od svog osnivanja i zaključilo da prihvaća studentske zahtjeve uz dodatak uvođenja penalizacije putem naplaćivanja ECTS bodova. A upravo se taj dodatak kosi sa studentskim zahtjevima.

studenti_redar.jpg

Isto Povjerenstvo nije raspravljalo o doktorskim/poslijediplomskim studijima koji su trenutno iznimno skupi i kad bi se na njih primijenili kriteriji besplatnog upisa jasno je da bi fakulteti ostali bez značajnije svote novca.

Nadalje, studenti su se domogli nacrta novog Zakona o sveučilištima koji ide u pravcu smanjenja autonomije sveučilišta. U tome se prijedlogu uvodi nov način preraspodjele sredstava (koju je dosad dogovaralo samo Sveučilište) prema kojoj ministarstvo temeljem kvalitativnih indikatora (potreba tržišta rada i društvene zajednice) određuje kako će se kolač dijeliti. Nije teško zamisliti scenarij u kojemu će se za mrvice tog kolača nekonkurentni i neprofitabilni fakulteti tući do svog gašenja. Ovaj zakon omogućuje i podjelu sveučilišta koja bi mogla dovesti do odcjepljivanja elitnih fakulteta koji onda dobivaju više novca. Izgleda da pitanja koja se tiču akademske zajednice profesore ne zanimaju previše ili pak za njih ne znaju. Prema riječima ministra Fuchsa, ovaj bi zakon u saborsku proceduru trebao stupiti početkom iduće godine.

Mobilizacija studenata, za koju se činilo da je podbacila i možda dovela do nekih podjela, ojačala je dolaskom studenata okupljenih u grupi protiv blokade. Plenum u ponedjeljak bio je jedan od najbrojnijih i najdužih

Do koje mjere studenti uspijevaju dići svoj glas i koliko daleko se on čuje? Imajući u vidu napore i energiju koju su uložili, zabrinjava da ovaj put nemaju ni značajnije potpore od strane profesora. A pogotovo zato što su otvorili temu novog zakona koji će u budućnosti izravno regulirati njihov položaj i djelatnost. Je li razlog tome blokiranje nastave koje je odbilo neke od dosadašnjih simpatizera studenata ili nešto drugo?

Mediji su ih ostavili začahurene na fakultetu i potkraj tjedna blokada više nikoga nije zanimala. A time ni pitanje besplatnog obrazovanja.

Kako ne bi pali u zaborav pomogli su im i kolege s Fakulteta političkih znanosti koji su organizirali prosvjed pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa koji mediji ipak nisu zaobišli. Priča o pritisku na vlast ipak nije skinuta s dnevnog reda.

Mobilizacija studenata za koju se činilo da je podbacila i možda dovela do nekih podjela (kolektivno tijelo studenata nije homogena masa pojedinaca) ojačala je dolaskom studenata okupljenih u grupi protiv blokade. Plenum u ponedjeljak bio je jedan od najbrojnijih i najdužih (trajao je 5 sati), a na njemu su se predstavile sve opasnosti novog Zakona o sveučilištu i povela burna rasprava o metodi blokade. Iscrpne rasprave i ponekad emotivni govori doveli su do nastavka blokade. Borba se nastavlja.


Kolumna „Javne politike visokog obrazovanja":

Ovaj tekst je objavljen u sklopu kolumne „Javne politike visokog obrazovanja". Kolumna je jedna od aktivnosti projekta „Platforma za sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju, oblikovanju i zagovaranju javnih politika obrazovanja u Hrvatskoj" koji provodi Institut za razvoj obrazovanja. H-Alter je partner na projektu, a projekt podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Popis ostalih tekstova objavljenih u sklopu kolumne možete pronaći na internetskoj stranici www.iro.hr u rubrici „Kolumna".

<
Vezane vijesti