Samo 24 posto korisnika mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, u javnosti često kritizirane tzv. Mrsićeve mjere, ostvarilo je željeni ishod. Ti su mladi ljudi, nakon što je isteklo zadanih godinu dana, našli posao u struci. Od toga je 12 posto njih ostalo raditi kod onog poslodavca kod kojeg su i koristili mjeru. Manje sretnih 41 posto tri mjeseca nakon stručnog osposobljavanja obavljalo je neku vrstu posla za koji se nisu formalno školovali. To je najupečatljivija statistika koja ostaje iza danas predstavljenog istraživanja koje je provela Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BIRD), na reprezentativnom uzorku bivših korisnika mjere stručnog osposobljavanja koji su ju završili u punom trajanju do kraja rujna 2014. godine. Uzorak u velikoj većini čine mladi koji imaju završen stupanj obrazovanja viši od srednje škole, Mjera u koju je do sada ušlo 51 000 mladih, službeno postoji od 2010. godine, ali je do danas doživjela brojne izmjenesamo je iznimno moguće da korisnik mjere ima završenu srednju školu. Ispitani su i stavovi korisnika o mjeri, a rašireno je mišljenje da će više koristi od njih samih imati upravo poslodavci.
Na predstavljanju je u nekoliko navrata istaknuto da cilj mjere nije direktno i doslovno povećanje zaposlenosti. Riječ je o pomoćnom instrumentu koji je dio socijalne politike.
"Položaj korisnika na tržištu rada nakon završetka stručnog osposobljavanja je loš, ali to ne treba tumačiti kao neuspjelost ove mjere. Sada samo pratimo stanje na tržištu rada onih koji su sudjelovali u mjeri, a da bismo mogli nešto govoriti o utjecaju same mjere na njihov status trebali bismo usporediti te podatke s mladima koji su mogli koristiti mjeru, a nisu", komentirala je Dora Levačić (BIRD), jedna od autorica istraživanja. Dodala je i da je loš položaj na tržištu rada bivših korisnika mjere prvenstveno odraz loših prilika na samom tržištu rada.
Jedan od ciljeva istraživanja bio je ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihova uzdržavanja uz mjesečnu novčanu naknadu u tadašnjem iznosu od 1600 kuna.
"Posebno bih istaknuo doprinos produbljivanju uvida u socio-ekonomsku sliku korisnika. Vidimo da obitelj neminovno pomaže korisnicima ove mjere čiji je iznos danas 2400 kuna. Također, bitan je doprinos i identifikacija stavova i očekivanja vezanih uz stručno osposobljavanje, dobivene informacije daju dosta indicija o tome kako mjeru učiniti boljom potporom. Ovo će istraživanje sigurno pomoći daljnjem razvoju mjere koja je postala društvena činjenica. Osim toga, obuhvatna evaluacija procesa i učinaka aktivnih politika zapošljavanja jest u tijeku, rezultati će lObrazovanije skupine bi lakše našle posao i bez stručnog osposobljavanja, za razliku od mladih koji imaju srednju školubiti vidljivi do kraja zime", najavio je Teo Matković iz HZZ-a. Podcrtao je da je nezaposlenost mladih uvijek veća od one na razini opće populacije. Tako je u 2008. godini bilo 24 posto nezaposlenih među mladima, dok je statistika na razini države iznosila 8 posto.
Jedan od govornika bio je i Sven Janovski iz Mreže mladih Hrvatske.
"Stručno osposobljavanje na prvi pogled je kontradiktorna mjera. S jedne strane, to je mjera koja podrazumijeva praktični rad i učenje za neko radno mjesto kako bi se mlada osoba osposobila za rad na tom mjestu. Samim time se podrazumijeva da bi se ona trebala evaluirati kako bi se vidjelo na kraju koliko je uspješno osposobljena. Međutim, to se do sada nije radilo nego su se mjere objašnjavale kvantitativno, kroz kasniju uspješnost u zapošljavanju. U tom smislu, ne postoji jasna korelacija između zapošljavanja i same mjere. Većina mladih s tercijarnim obrazovanjem nađe neki posao unutar šest mjeseci nakon prijave na HZZ, neovisno o stručnom osposobljavanju. Time ostaje upitno kako mislimo nastaviti s tom mjerom i koji je njezin smisao", rekao je Janovski. On također smatra da je nedostatak mjere to što olakšava zapošljavanje obrazovanijih skupina. One bi, po njemu, lakše našle posao i bez te mjere, za razliku od onih kojima je to otežano, poput mladih koji imaju srednju školu.
Mjera, u koju je do sada ušlo 51 000 mladih, službeno postoji od 2010. godine, ali je do danas doživjela brojne izmjene. Možda najkritiziranija izmjena je ukidanje propisa prema kojem su poslodavci u privatnom sektoru morali zadržati barem 50 posto korisnika mjere ako su ju željeli dalje koristiti.
Na to se osvrnuo i Janovski. "Broj korisnika mjere jako raste, što može upućivati na to da je stručno osposobljavanje kod nekih poslodavaca postalo zamjena za redovne oblike zapošljavanja", zaključio je.
