Pokret za održivi otok

To što Pokret otoka poručuje i radi, čini se, otpor je slici koja se o otočanima često stvara – oni nisu došli kukati, niti koga prozivati, oni su se angažirali i žele pokrenuti stvari.Vizija Pokreta otoka je umrežavanje svih hrvatskih otoka, ali i onih van Hrvatske

Bio je to završetak dvodnevne akcije Pokret pokreta započete dan ranije u Stomorskoj na otoku Šolti.  Od tamo je započelo brodsko putovanje na kojem su se zaustavili u Milni na Braču i mjestu Hvar gdje su se ukrcali ne samo Bračani i Hvarani, već i putnici sa Silbe, Prvića, Mljeta, Lastova, Korčule, Pelješca i Krka te Pendrekmen iz kazališta Besa koji je bio zadužen za popisivanje putnika, administraciju, provokaciju i uloge svih negativaca. 

Na drvenom brodu, sagrađenom još 1943. godne za desant na Normandiju, koji ih je vodio do Visa mogli su se konačno upoznati uživo. Naime, Pokret otoka postoji već godinu dana, ali su im se gotovo sve aktivnosti i komunikacija odvijala putem interneta. Neformalna je to,  kako se sami opisuju, inicijativa nastala kao odgovor na potrebu aktivnih pojedinaca te njihovih organizacija za umrežavanjem i suradnjom u nastojanjima da podignu kvalitetu života na otocima.

"Kada sam otkrila da ima još netko poput mene na Hvaru, Braču i Šolti bila sam oduševljena i nisam se više osjećala osamljena u svojim problemima", otkrila je Marica Grgurinović što je za nju značilo stvaranje Pokreta otoka. "Stvorila se sigurnosna mreža koja je uključivala znanje, podršku i partnerstvo", objašnjava. 

Grgurinović vodi jedino otočno kazalište u Hrvatskoj - BESA na Visu, koje je nakon iskrcavanja organiziralo interaktivnu forum predstavu inspiriranu njenim iskustvima sa lokalnim vlastima. Ispred viške je općine tako prikazano niz situacija koje su se mogle dogoditi na bilo kojem otoku jednako kao i na kopnu, primjerice načelnika koji svojevoljno i netransparentno dijeli sredstva udrugama ili stopira projekt namijenjen građanima zbog nedovoljne zarade. Publika je mogla sudjelovati u predstavi pa su se tako pokretači, ali i Višani uključili te ponudili rješenja za svaku od situacija.

Na scenu su izašli i Hvarani koji vode borbu za otvaranje društveno-kulturnog centra Veneranda. "A što Grad ima od toga?", pitanje je koje postavlja Pendrekmen kao načelnik i odluku ostavlja gradskom vijeću.

U stvarnosti, hvarsko je gradsko vijeće izglasalo da ne želi takav centar. A građani Hvara i cijelog otoka bi prema ideji koju je osmislila građanska inicijativa platFORma dobili prostor koji bi čitavu godinu imao kulturni i umjetnički program. Veneranda je, kako nam je ispričala Nena Kolak iz platFORme, prostor koji je Gradu Hvaru vraćen devastiran nakon dugogodišnjeg najma pa su prije otprilike godinu dana predložili gradskim vlastima javno-privatno partnerstvo i dobili podršku tridestak hvarskih udruga te velikog broja građana. Nisu tražili gradski novac, već su se educirali o europskim fondovima i pronaši natječaj koji financira baš otvaranje društveno-kulturnih centara, a od Grada tražili samo prostor.

"Građani, koji su nas podržali u velikom broju, su umorni od smjera u kojem razvoj grada ide jer se sve podređuje samo turizmu, što je u redu do neke mjere. Oni žele zadržati normalan gradski život koji uključuje i sadržaje zimi, kojih trenutno nema", objašnjava Kolak.

Dodaje da ne zna koji je razlog odbijanja projekta koji je očito od javnog interesa jer ga vijećnici nisu obavezni obrazložiti, ali napominje da takav prostor Gradu zasigurno omogućava puno veću zaradu ako se iznajmi privatnicima. "Pogrešno je postaviti pitanje što Grad kao pravna osoba ima od toga, već što građani imaju od toga", zaključuje Nena.Inicijativa je nastala kao odgovor na potrebu aktivnih pojedinaca te njihovih organizacija za umrežavanjem i suradnjom u nastojanjima da podignu kvalitetu života na otocima

"Na većini otoka postoje slični problemi, negdje je to kulturni centar, drugdje možda gradnja na zaštićenom području, ali sigurno postoje i rješenja koja otočani mogu podijeliti", kaže začetnica cijele ideje Maja Jurišić i naglašava važnost umrežavanja ljudi koji žive i rade na otocima jer oni najbolje znaju što im je potrebno.

"Iako su otoci top tema u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, ne može se negdje drugdje znati što je za njih bolje. Otočani su ti koji otoke trebaju razvijati i trebaju biti što jasniji u tome što žele. Vidim kod njih da nemaju svijest koliko im je dobro na otoku i da uče djecu da nisi uspio ako si ostao", priča Jurišić koja se iz Zagreba preselila na Šoltu jer je za svoju udrugu Buđenje dobila europski projekt. Tada je postala svjesna da se projekt za otok ne može pisati u Zagrebu i da promjene ne mogu biti nametnute izvana, već treba prije toga s ljudima treba živjeti. I biti strpljiv.

Primjećuje je da je sve veći broj mladih ljudi koji napuštaju gradove i dolaze na otoke, pa je i na ovoj plovidbi bilo otočana koji su se preselili iz Londona, Amsterdama, Berlina, Zagreba, Splita...

Martina Aljinović radila je osamnaest godina u banci i živjela u Zagrebu, dala otkaz i doselila na Mljet gdje radi kao rendžerica u Nacionalnom parku Mljet. "Planinarenje koje volim sam pretvorila u svoj posao", priča Martina. Radi i za mlade na otoku pa sa udrugom mladih Uliks, koju vodi sa suprugom, organizira brojne sadržaje. Zahvaljujući njihovoj udruzi mljetska je osnovna škola dobila predmet robotiku.

Menadžerski posao u Londonu, Tanja Canning zamijenila je životom na Braču.

"Nakon 18 godina rada u Londonu i ekonomske krize shvatila sam da nemam elementarne životne vještine i da sam se specijalizirala za jedan posao. Ako sistem odluči da ga više ne treba, ja sam na početku", objašnjava Tanja. Shvatila je također da se takav život u gradu svodi samo na konzumaciju - od hrane do kulture. Traženje smislenijeg života ju je dovelo do Sutivana, surađuje s nizom ekoloških udruga i u potrazi je za parcelom na kojoj joj je želja otvoriti eko kamp. I ona kao i Martina kaže da je Pokret odlična ideja.Jurišić: "Otočani su ti koji otoke trebaju razvijati i  biti što jasniji u tome što žele"

A Pokret je, kako opisuje Jurišić, otvoren svima – pojedincima, udrugama i tvrtkama i cilj mu je riješiti problem fizičke udaljenosti i nepovezanosti među otocima, te kroz virtualnu platformu raditi na povezivanju i jačanju bogatih potencijala otoka, ali, naglašava, odgovorno i transparentno. Nude mentorstvo i savjetovanje, partnerstvo i suradnju, edukacije i radionice za konkretne potrebe otoka i otočana. 

Na web stranici razvijaju kalendar događanja po otocima, a kojeg će širiti kako bude rastao broj članova – otoka. Njena je vizija umrežavanje svih hrvatskih otoka, ali i onih van Hrvatske. Model je očito dobar jer su joj se javili iz Španjolske i Grčke zainteresirani za pokretanja slične mreže kod njih.

A Pokret otoka ide dalje pa već najavljuju sljedeće događanje - od 4. do 6. studenog u gradu Hvaru trodnevno okupljanje pod nazivom Serum-antihibernacijsko cjepivo, doza I gdje će predstaviti otočne organizacije s raznih hrvatskih otoka koje djeluju na kulturno-umjetničkom području, s ciljem motiviranja i inspiriranja posjetitelja na daljnje društveno, kulturno i umjetničko djelovanje u njihovim otočnim zajednicama.

_______________________________________________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji i čitateljice, H-Alter trenutno radi volonterski. Ako vam se sviđa ovo što čitate i želite podržati naš daljnji rad, možete nam pomoći svojom donacijom i/ili proširiti riječ među svojim prijateljima. Solidarno za slobodno novinarstvo i veliko hvala svima.