Osobito je to pitanje delikatno za tranzicijske zemlje, te se stoga - od 11 bivših socijalističkih zemalja u EU - samo njih tri do sada obvezalo da će povećati dob za umirovljenje na 67 godina, i to Poljska – 2020. za muškarce, a 2040. za žene; Češka 2041. godine za sve građane, a Hrvatska od 2038. godine.Alternativa je, upozorava SSSH, samo rast ženskog siromaštva, ne kao uzroka, već kao posljedice ovakvih nepromišljenih reformi
Dob za umirovljenje od 67 i više godina od zapadnoeuropskih članica EU predviđa tek devet zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija), dok 16 članica EU još uvijek ima dob za puno umirovljenje između 60 godina (Austrija i Rumunjska – za žene!) do 67 godina (2015. - samo Grčka!).
SSSH ističe kako nova Vlada u zakonske izmjene ne uključuje rodnu perspektivu, te donosi ili poslušnički prihvaća prijedloge bez utemeljenih analiza i simulacija, a izostaje i široka javna rasprava.
Ženska sekcija SSSH smatra kako je potpuno neprihvatljiv prijedlog o povećanju dobi za umirovljenje za žene na 67 godina već od 2028. godine (a ne kako je sada zakonski uređeno – od 2038. godine) iz više razloga.
Prvo, jer zbog legalizacije nesigurnih radnih mjesta i dugogodišnjeg rada na određeno (95 posto sadašnje generacije novozaposlenih žena dobiva samo ugovore na određeno vrijeme!), te zbog preopterećenosti besplatnim njegovateljskim radom (zbog nedovoljno razvijenih društvenih servisa), veliki udjel žena ne može ispuniti nerealne uvjete za tzv. punu mirovinu koja bi predviđala 40 i više godina staža i uplaćenih doprinosa.
Nadalje, i muškarci i žene u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske, imaju bitno različite uvjete rada od onih u tehnološki razvijenijim zemljama, u kojima su radna mjesta već prilagođena starijim radnicima. Zbog toga su vlade tranzicijskim zemalja predvidjele duge prijelazne rokove, a većina ih još ne planira uvođenje povećanje dobi za umirovljenje.Dob za umirovljenje od 67 i više godina od zapadnoeuropskih članica EU predviđa tek devet zemalja
Na posljetku, u uvjetima visoke nezaposlenosti mladih, te vrlo niske stope radne aktivnosti starijih zbog nepostojanja radnih mjesta za tu dobnu skupinu, neshvatljivo je ubrzano uvođenje produljenja rada za trenutno zaposlene, jer će i jedni i drugi završiti na burzi, te će se bukvalno, da parafraziramo ministricu rada i mirovinskog sustava Nadu Šikić, "unuke i bake boriti za isto radno mjesto".
Alternativa je, upozorava SSSH, samo rast ženskog siromaštva, ne kao uzroka, već kao posljedice ovakvih nepromišljenih reformi.
