Regionalni programski forum ORaH-a (Zapadna regija), izvršio je analizu Strateške studije Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu te poslao primjedbe na ovaj dokument za koji sutra završava javna rasprava. Priopćenje ORaH-a prenosimo u cijelosti:
Prof. dr. sc. Marina Biti i doc. dr. sc. Alen Protić, članovi Predsjedništva ORaH-a, na temelju provedene analize su zaključili da prijedlog ne udovoljava svojim osnovnim svrhama, a to su: identifikacija potencijalnih rizika, procjenjivanje vjerojatnosti rizika, ocjenjivanje rizika, određivanje mjera izbjegavanja rizika, određivanje načina postupanja i donošenje mjera u slučaju nesreća.
Što se pravne strane tiče, upozoravaju na nedovoljnu zakonsku zaštićenost Jadrana koja proizlazi iz činjenice da EU Direktiva 2013/30, od 12. lipnja 2013. godine nije implementirana u naš Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kao i neprimjenjivanje EU standarda sigurnosti u offshore poslovanju koji od tvrtki zahtijevaju i dokazivanje sposobnosti saniranja šteta koje mogu nastati uslijed bušenja.
Među većim paradoksima je to što je praćenje stanja okoliša prepušteno samom koncesionaru, tj. upravo onoj strani koja je potencijalno odgovorna za odstupanje od propisanih normi i za zagađenja.
Ekološki i gospodarstveno gledano, studija podcjenjuje i čitav niz drugih opasnosti. Razlika između eksploatacije plina i nafte nije razrađena, pa nisu jasno vidljive ni prijetnje prvog u odnosu na drugi postupak. Nedotaknute su ostale i važne teme poput ispuštanje krhotina u more i njihovog ekotoksičnog djelovanja na floru i faunu, zatim rizika od akcidentnog ispuštanja otpadnih i slojnih voda, kao i tema zaštite od buke koja može uzrokovati poremećaje u raspodjeli ribe i u mrijestu. Među većim paradoksima je to što je praćenje stanja okoliša prepušteno samom koncesionaru, tj. upravo onoj strani koja je potencijalno odgovorna za odstupanje od propisanih normi i za zagađenja. Na koncu, izostaje i studija ekonomske isplativosti eksploatacije ugljikovodika, važna zbog sagledavanja negativnih gospodarskih učinaka na turizam i ribarstvo.
U ORaH-u smatramo da se u ponuđenom kratkom roku javne rasprave građani nisu mogli kvalitetno informirati o svim relevantnim aspektima eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, niti su imali na temelju čega formirati utemeljeno mišljenje o štetnim učincima predviđenih aktivnosti. Zbog toga tražimo vraćanje Studije u početnu fazu, njenu doradu i nadopunu te nakon toga otvaranje javne rasprave o novom dokumentu u minimalnom trajanju od tri mjeseca. Ističe se i to da je javnosti potrebno osigurati uvid u cjelokupnu dokumentaciju u županijskim centrima svih jadranskih županija, većim gradovima te svakako na većim otocima. Cjelokupnu dokumentacija je na raspolaganje ponuđena samo u Zagrebu, što i samo po sebi predstavlja kršenje prava svih građana i građanki Hrvatske na ravnopravno sudjelovanje u procesu donošenja krucijalnih odluka za budućnost.