Njemačka je jučer obilježila 46. obljetnicu izgradnje Berlinskog zida koji je dijelio grad 28 godina i postao najvidljivijim simbolom Hladnog rata. Direktorica Muzeja Checkpoint Charlie tvrdi da je čak 1245 ljudi ubijeno u pokušaju prelaska Zida.

Njemačka je u ponedjeljak 13. kolovoza obilježila 46. obljetnicu izgradnje Berlinskog zida koji je dijelio grad 28 godina i postao najvidljivijim simbolom Hladnog rata. Berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit bio je među onima koji su sudjelovali na svečanosti kojom je odana počast za 133 osobe koje su, prema službenim podacima policije zapadnog Berlina izgubile život dok su pokušavale prijeći u Zapadnu Njemačku prije nego je zid srušen 9. studenoga 1989. godine. A o konačkoj brojci stradalih se još uvijek vode polemike jer brojke jako variraju. Centar za suvremena povijesna istraživanja iz Potsdama kaže da je ukupan broj poginulih na Zidu bio između 270 i 780. Vjeruje se, pak, da je čak 2.800 istočnonjemačkih vojnika uspjelo prijeći granicu na Zapad. Kako prenosi BBC, Alexandra Hildebrandt, direktorica Muzeja Checkpoint Charlie, najpoznatiji prolaz između nekadašnjeg istočnog i zapadnog Berlina tvrdi da je sveukupna brojka ubijenih na cijeloj dužini crte ili zida razdvajanja puno viša i da se radi o 1245 žrtava. Ona je komentirala i sadržaj dokumenta koji je pronađen u dosjeima Stasija, nekadašnje istočnonjemačke tajne službe, a koji ukazuje da su graničari nekadašnjeg DDR-a imali pisanu dozvolu da pucaju u one koji su željeli prebjeći u Zapadnu Njemačku, čak i u slučajevima kada se radilo o ženama i djeci. Dokument s datumom 1. listopada 1973. pronađen je u istočnonjemačkom gradu Magdeburgu. Odjel Ureda u Magdeburgu pronašao je dokument jedne specijalne jedinice bivše istočnonjemačke službe Stasi datiran na 1. listopada 1973. godine, u kojemu stoji da se izbjeglice trebaju uhititi ili likvidirati. Ne oklijevajte s uporabom vatrenog oružja, čak niti ako granicu prelaze sa ženama i djecom, što su izdajice do sada često iskorištavale, navodi se dalje u zapovijedi. Gospođa Hildebrandt je kazala da dokument za njih ne pokazuje ništa novo jer potvrđuje ono što se znalo od prije. Svejedno, dodalaje, jako je važno pokazati svijetu koliko je strašan bio režim DDR-a. Posljednji vođa Istočne Njemačke, Egon Krenz, izjavio je za izdanje od ponedjeljka lista Bild da Nije postojala nikakva zapovijed za pucanje po onima koji su bježali i da to zna iz osobnog iskustva jer bi se ta navodna zapovijed kosila sa zakonima Istočne Njemačke.
Polemika nastala nakon tih izjava je jako uznemirila društvene, političke i crkvene krugove i traži se krivična odgovornost onih koji su naređivali te egzekucije