Ništa od smaka svijeta

Iako očekuje da bi mu stvaranje crnih rupa moglo donijeti Nobelovu nagradu, Hawking nije optimističan. Prema njegovim procjenama, vjerojatnost da se u Large Hadron Collideru (Velikom hadronskom sudaraču) stvore minijaturne crne jame manja je od jedan posto. Ako LHC stvori male crne jame, nema sumnje da ću dobiti Nobelovu nagradu kada pokažu svojstva koja sam predvidio. Međutim, mislim kako je vjerojatnost da LHC ima dovoljno energije za njihovo stvaranje manja od jedan posto, rekao je Hawking. Profesor bi s druge strane mogao izgubiti 50 funti na okladi s kolegom Gordyjem Kaneom koji je za razliku od Hawkinga uvjeren u postojanje Higgsova bozona nazvanog božjom česticom. Ako Higgsov bozon, čestica koja se smatra odgovornom za činjenicu da materija ima masu, postoji, gotovo je sigurno da će ga LHC otkriti. LHC će povećati energiju na kojoj se istražuju sudari čestica za četiri puta. Prema sadašnjem razumijevanju to bi trebalo biti dovoljno da se otkriju Higgsove čestice... Mislim da će biti mnogo zanimljivije ako ih ne pronađemo. To će pokazati da je nešto krivo i morat ćemo ponovno promisliti. Kladio sam se u 50 funti da nećemo naći Higgsa, rekao je Hawking. Otkriće bozona gotovo bi sigurno donijelo Nobelovu nagradu Peteru Higgsu, profesoru sa Sveučilišta u Edinburghu te belgijskim fizičarima Francoisu Englertu i Robertu Broutu koji su predvidjeli njezino postojanje. Hawking će pak dobiti Nobela ako se potvrdi njegova teorija iz 1974. prema kojoj crne jame mogu emitirati zračenje unatoč svojoj snažnoj gravitaciji. Ideja je u ono vrijeme bila dočekana sa skepsom, međutim, Hawkingovo zračenje danas je općeprihvaćena činjenica iako, kao i u slučaju Higgsova bozona, još nema izravnih dokaza njegovu postojanju. Na upozorenja nekih skeptika da bi stvaranje crnih jama u Cernu moglo izmaknuti nadzoru i izazvati smak svijeta, Hawking je odgovorio kako ista matematika koja predviđa njihovo stvaranje pokazuje da će također vrlo brzo nestati. Ako u sudarima u LHC-u nastanu malene crne jame, što je malo vjerojatno, one će vrlo brzo ispariti stvarajući karakteristične uzorke čestica. Sudari na ovim i većim energetskim razinama događaju se milijune puta svaki dan u Zemljinoj atmosferi, a ništa strašno se ne događa, zaključio je Hawking. Međunarodna skupina fizičara u podzemnom kompleksu pokraj Ženeve danas će pokrenuti 20 godina stari projekt kojim će se simulirati Veliki prasak kako bi se pokušalo objasniti porijeklo svemira. LHC će koristiti velike magnete smještene u tunele promjera katedrale za ispaljivanje niza zraka energijskih čestica u 27 kilometara dugom tunelu koje će se sudarati pri brzini gotovo jednakoj brzini svjetlosti. Računala će registrirati sve što se događa kod tih minijaturnih verzija iskonskih vatrenih kugli, a oko 10.000 znanstvenika širom svijeta analizirat će prikupljeni materijal. Posebni detektori će motriti milijarde čestica nastalih nakon sudara i bilježiti kako se spajaju, udaljavaju ili naprosto nestaju. Znanstvenici vjeruju da masu elementarnim česticama daje tzv. Higgsovo polje. Bez njega one bi bile poput fotona - bez mase. To se polje može usporediti s bazenom šećernog sirupa koji se lijepi za inače bezmasne čestice koje putuju kroz njega i pretvara ih u čestice s masom koje sačinjavaju atome. Moguće je da svemir prožima Higgsovo polje, a da ipak ne postoji Higgsov bozon. Ipak, otkriće bozona potvrdilo bi postojanje polja.