S ovakvim se stavovima slaže i Gordana Vilović, profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti: "Promidžbeni spotovi su plošni, nespretni i površni. Imam dojam da se podcjenjuje zdrav razum građana i građanki Hrvatske. Svi su spotovi jako pojednostavljeni - vjerojatno da bi se lakše i bolje razumjela poruka, ali dojma sam da to kod velikog dijela primatelja može izazvati kadšto podsmjeh i možda upravo suprotnu reakciju". Ili kako bi rekao profesor Lino Veljak sa zagrebačkog Filozofskog Fakulteta: "Spotovi pokazuju neke elemente neukusa s prizvukom tupoglavosti".
Osim spotova koji vrijeđaju inteligenciju hrvatskih građana, bivša vlast se nije baš upregla u informiranju građana ni o tijeku pregovora, ni o samim rezultatima pregovaranja. Izgleda da ćemo o njima uskoro početi dobivati informacije u obliku neugodnih iskustava kakva su nedavno zadesila stočare i uzgajivače konja u Gorskom Kotaru, od kojih se traži da sijeku stabla, ukoliko žele nastaviti primati poticaje iz EU, pošto je Hrvatska propustila definirati pašnjake u svojim zakonima.
Niti nova vlast se nije pretjerano pretrgla kad je riječ o informiranju građana. Stvari ne stoje bolje ni kad je u pitanju predsjednik Ivo Josipović koji je sredinom prosinca izjavio kako je kasno za plakati.
Hajrudin Hromadžić: Pokazalo se da bi referendum bio ponovljen onoliko puta koliko bi to bilo potrebno da se građani i građanke izjasne onako kako je to politička elita ocijenila najboljim
A ni poruke koje šalju nova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ili premijer Zoran Milanović, u novim spotovima ili u svojim medijskim izjavama, ne mijenjaju previše ustaljenu retoriku u kojoj upotreba futura umjesto kondicionala, govori kako vrednuju glas građana. No, Zlatan Krajina smatra kako ipak postoji određena razlika: "Moramo razlikovati način na koji je o istoj stvari govorila bivša i sadašnja vlada. Vlada premijerke Kosor govorila je o članstvu Hrvatske u Uniji kao svršenoj stvari, ignorirajući važnost referenduma, ističući da 'tu pripadamo' čime se potreba rasprave, potom i izlaska na biračka mjesta pokazivala gotovo suvišnom ako smo već 'tu'. Sadašnja vlada, kao i Predsjednik Republike, čine zaokret i govore o tome da je legitimno biti i protiv ulaska, oni akceptiraju drugačije mišljenje i poštuju njegovo postojanje, te u svojim kratkim obraćanjima poručuju 'vi odlučujete' dajući u javnom i popularnom diskursu legitimitet građanskom promišljanju tako važne odluke. Politička je elita u Hrvatskoj već jasno izrazila stav da je za ulazak u Hrvatsku. I Kukuriku koalicija dijelom je i za to dobila većinu u parlamentu, te je posve legitimno da taj stav sada jasno izražavaju. No, odlično je što sadašnja vlada nastoji i potaknuti raspravu, bez obzira što statistika pokazuje da je većina građana Hrvatske za EU".
Ankica Čakardić: Budući da svjedočimo vladavini 'eksperata' koji jedini znaju 'ispravni put', nije ni bilo potrebe da se eventualno referendumsko 'ne' ranije spominje infantilnom narodu i time ga se opterećuje
Ni nove publikacije iz Ministarstva ne ohrabruju. Tekst pod nazivom Najčešći negativni stavovi o Europskoj Uniji i odgovori na njih obraća se samo onim desničarsko nacionalističkim građanima koji se boje povratka Jugoslavije ili strahuju za hrvatski jezik.
Dok nas nova politička elita tek nominalno pokušava uvjeriti da odlučimo sami, ni sami mediji nisu se proslavili u načinu na koji izvještavaju o referendumu.
"Odluka o ulasku u EU politički je projekt s jakim ekonomskim zaleđem, ne samo u Hrvatskoj, već je tako bilo i u svakoj drugoj sadašnjoj, a bit će i u svakoj budućoj članici tog saveza. Utoliko i prepoznatljiva dominacija futura 'kada budemo', a ne kondicionala 'ako budemo', u javnom i medijskom diskurzu nije slučajna, već simptomatično ukazuje na formalnu dimenziju skorog referenduma o ulasku u EU. Ne radi se, dakle, o stvarnom odlučivanju građana i građanki po spomenutom pitanju, već o ritualnom činu pseudodemokratske legitimacije nečeg o čemu je već donesena odluka. Uostalom, sjetimo se samo ne tako davnog primjera Irske i negativnog stava većine građana te zemlje u vezi s Lisabonskim sporazumom. Pokazalo se da bi referendum bio ponovljen onoliko puta koliko bi to bilo potrebno da se građani i građanke izjasne onako kako je to politička elita ocijenila najboljim", objašnjava medijski antropolog Hajrudin Hromadžić.
Lino Veljak: Jedini ozbiljniji pristup euroskeptika koji mi je poznat bio je jedan prošlogodišnji temat u Zarezu
Ankica Čakardić ne slaže se s ovim ocjenama: "U općem smislu govoreći, nema dobrih primjera u mainstream medijima koji bi išli na ruku nekom obliku komunikacije s građanstvom. Mediji su nedvojbeno zagovaratelji referendumskoga 'da', i samim time produžena ruka političke elite Hrvatske, njezinih stavova i strategije zatiranja informiranja o problematici poražavajućih posljedica ulaska u EU. Budući da je zadatak dominantnih 'centralnih' medija koji su u sprezi s vlasti da oblikuju zbilju, a ne da budu posrednici koji dostavljaju informacije o događaju, najtemeljitiji medijski sustavni izvor podataka o EU kompleksu dolazi s 'periferije'. Mahom od nekih alternativnih ili neovisnih medija - potpunije rečeno, radi se o pojedinačnim novinarkama i novinarima lijevoga usmjerenja unutar njihovih redakcija - poput Novosti, Zareza (posebice dva temata o EU-u i Schengenu iz 2. i 11. mjeseca prošle godine), stranica Slobodnoga Filozofskog, Skripte TV-a, Index.hr-a, H-Altera, Net.hr-a. Tu možemo postaviti pitanje tko je čitateljstvo/gledateljstvo ovih ili onih medija, pa ćemo se ponovno vratiti na problem komunikacije i informiranja koje bi trebalo doći do čim većeg broja građanki i građana koje/i izlaze na referendum".
Krajina također smatra da postoji deficit u propitivanju odluke koju vlast smatra već odavno donesenom: "Nije mi problematičan sam ulazak - i sam sam za članstvo Hrvatske u Uniji - ali manjak propitivanja nije produktivan - ako ste za, čime potkrepljujete svoju odluku, kako odgovarate euroskeptiku? Što je, s druge strane, stav euroskeptika? Znamo li koji mu je sadržaj, koje poruke šalje? Ne. HSP-ovi spotovi čista su demagogija, propaganda predznaka suprotnog od one Jadranke Kosor, ali to je daleko od informativnog resursa koji građanima treba. Nedostatak uravnoteženih informacija o prednostima i manama te svim ispregovaranim poglavljima otvara prostor za underground komunikaciju kao što su SMS-ovi, kružni e-mailovi o 'pravim istinama' o EU, koje su sve samo ne prave, ali su nuspojava nedostataka javne rasprave. Nedostatak informacija, svođenje odluke na afektivni nagon, gotovo hir, nije osobito demokratski".
Na nepostojanje prostora u medijima koji bi omogućilo artikulaciju negativnih stavova o EU, ali i nerazumijevanje samog spektra negativnih stavova o EU upozorava Čakardić: "Prije svega bi trebalo upozoriti na razliku između euroskepticizma i stavova koji se protive ulasku u EU. Kod euroskepticizma je posrijedi stanovita nivelacija i pacifikacija artikulacije otpora, stanoviti diskursni dril. Naime, skeptik u ovom slučaju sumnja ali se kreće linijom 'manjega zla': ulazak u EU ima niz nedostataka, ali bi za Hrvatsku ipak - iz ovih i onih razloga - bilo loše da se izolira i ne uključi u tu zajednicu. Mediji nisu uspjeli domisliti tu razliku, što je još naglašenije u slučaju poistovjećivanja desnice s euroskepticizmom, tj. točnije rečeno njih su označili kao protivnike ulaska u EU. Emisija Otvoreno, na primjer, isključivo poziva desničare kao sugovornike u raspravi protiv ulaska u EU što je ponovno taktički trik kodiranja kulturne ksenofobije ne bi li se javnost zaplašila stavovima o izolaciji, kulturno-rasističkim povezivanjem s Balkanom, gubitkom nacionalnoga identiteta, čime se podriva neumjesna nacionalna mitologija tipa 'sir i vrhnje' kao autentičnosti hrvatstva. Stavove o opasnostima o ulasku u EU koji bi išli iz smjera antikapitalističkih lijevo-radikalnih prijedloga Europe koja ne predstavlja reprodukciju klasnoga sustava, bipolaritet centra i periferije, jednolinijsku poziciju ECB-a i monetarno unificiranje različitih privreda u korist tehnokratske elite u Hrvatskim mainstream medijima nema".
EU IN FORUM_debata o EU 10.01.2012. from FADE IN on Vimeo.
Ravnopravno sudjelovanje eurofila i euroskeptika: Debata je održana 10. siječnja u organizaciji GONG-a. Moderatorica je bila Mirjana Rakić, a sudjelovali su povjesničar Tvrtko Jakovina i sociolog Petar Macu.
