"Kada sljedeći put čujete da vam je kod susjeda pao lonac, vjerujte da bi se moglo raditi o nečem puno gorem", rekao je Lukas Nola, redatelj filma Šuti koji će se u kinima početi prikazivati 19. prosinca. Riječ je o filmu baziranom na istinitoj priči o obiteljskom nasilju, čije je dijelove, kaže, prikupio zahvaljujući članici obitelji koja je radila u Ministarstvu socijalne skrbi.
"Prije deset godina krenuo sam u taj, mogu ga slobodno nazvati, ratni film, jer je doista riječ o jednom obliku rata i borbe za preživljavanje; tihog i neprimjetnog rata, koji se možda događa i kraj vaših vrata, u stanu pored vas. Priča na kojoj se temelji film je u stvarnosti bila toliko neizdrživa da sam je morao ublažiti, jer nisam želio da gledatelji budu zgroženi i izmučeni, nego da suosjećaju s onima koji su preživjeli pakao obiteljskog nasilja. Zato i kažem da je riječ o nekoj vrsti ratnog filma, koliko god to pretenciozno zvučalo", kazao je Lukas Nola.
suti-okruglistol.jpg
Film prati priču djevojke koja prolazi kroz obiteljsko nasilje i obiteljske tragedije tijekom odrastanja, a radnja je smještena u urbanoj sredini. "Istraživanja su pokazala da su ljudi skloni staviti takve slučajeve u kontekst geta, u romska naselja i druge rubne dijelove, što je daleko od istine. Naime, nasilje nije određeno ni socioekonomskim statusom, ni obrazovanjem", kazao je Nola na javnoj diskusiji održanoj povodom najave Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenog. Diskusiju "ISTINA JE. Zašto šutite o tome?" organizirala je Autonomna ženska kuća Zagreb zajedno s produkcijskom kućom Kinorama koja stoji iza filma Šuti. Upozoreno je na nužnost institucionalne podrške ženama i djeci koji su preživjeli obiteljsko nasilje, te ukazano na to što društvo može učiniti u prepoznavanju i rješavanju ovakvih problema.
Prema rezultatima istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb, 25 posto žena u Hrvatskoj preživjelo je tjelesno nasilje od strane svog sadašnjeg ili bivšeg partnera, 33 posto žena preživjelo je seksualno nasilje u nekom od njegovih oblika, od ukupnog broja ubijenih žena čak 50 posto njih ubijeno je od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, dok ih na godišnjoj razini biva ubijeno 20 do 30 samo zato što su odlučile napustiti nasilnog partnera...
Prema rezultatima istraživanja 'Autonomne ženske kuće' Zagreb, 33 posto žena u Hrvatskoj preživjelo je seksualno nasilje u nekom od njegovih oblika.
"Neću se predstaviti zbog osobne sigurnosti. Ja sam bivša stanarka Autonomne ženske kuće Zagreb. Dok nisam napustila partnera, moj je osobni strah bio da će me pronaći, a ako on neće da će to učiniti neki njegov prijatelj. Imala sam problema sa spavanjem, svatko mi je na ulici sličio na njega. U časopisu sam našla broj Autonomne ženske kuće Zagreb i onda sam zamolila prijateljicu da ona nazove, jer sam se ja bojala. Trebalo mi je godina dana da povučem taj potez, jer sam bila uvjerena da on ima nadljudske sposobnosti i da će me pronaći gdje god otišla", kazala je bivša stanarka skloništa Autonomne ženske kuće Zagreb, koja je preživjela obiteljsko nasilje, dodajući kako su žene koje su preživjele slična iskustva često spremne pospremiti te traume i osuditi same sebe zbog nasilja kojem su bile podvrgnute. Upravo njezin slučaj je primjer da se može izaći iz nasilja i da se može prekinuti začarani krug, poručila je.
Predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tőlle složila se s ocjenom Lukasa Nole o tome da je obiteljsko nasilje jedna vrsta rata. "Imam 25 godina iskustva rada u ovom kontekstu i prvi put čujem da netko naziva obiteljsko nasilje tihim ratom. To doista jest rat; žene i djeca vode rat za preživljavanje", rekla je Neva Tőlle, dodajući kako, suprotno stereotipnim predodžbama, kod nasilnika se ne radi o patologiji, već o samom nasilnom ponašanju, što pokazuju i svjetske i naše statistike.
"Nitko nije rođen nasilan, već je nasilje problem socijalizacije kroz koju se usvaja nasilno ponašanje, problem odgoja i patrijarhalnog društva kao i činjenice što nasilnici smatraju 'ako si moja žena, moja si svojina'", kazala je.
suti2.jpg
Upozorila je i na needuciranost nadležnih državnih tijela, poput policije i centara za socijalnu skrb za postupanje u ovakvim slučajevima pa je zbog toga, ističe, i njihovo postupanje neadekvatno. "Trenutni programi edukacije su zapravo sklepani i neadekvatni, umjesto da se nadležne državne službe ugledaju na dobru praksu, koju, na kraju krajeva, bezuspješno nudimo zadnjih deset godina. To, među ostalim, rezultira činjenicom da se u 40 posto slučajeva uz nasilnike hapse i žene koje su proživjele nasilje uz propitkivanje jesu li one možda nešto učinile da do nasilja dođe, umjesto da im se hitno pomogne", kazala je Neva Tőlle, iskoristivši priliku da pozove sve građane da odu u kina i pogledaju potresni film Šuti.
Podržite akciju Autonomne ženske kuće Zagreb u ponedjeljak!
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Autonomna ženska kuća Zagreb će u ponedjeljak, 25. studenog, na Trgu bana Jelačića, u 14 sati upoznati građanke i građane o važnosti ratifikacije Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji od strane RH, kao i na nužnost institucionalne podrške ženama i djeci koje/i su preživjele/i partnersko nasilje.
Građanke i građani tom će prilikom vlastitim potpisom moći dati svoj glas za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija predstavlja međunarodni ugovor koji će se primjenjivati na sve oblike nasilja nad ženama, uključujući i nasilje u obitelji. Svrha Konvencije je osigurati sveobuhvatnu zaštitu žena od različitih oblika nasilja. Hrvatska se obavezala da će formirati tijelo koje će pratiti primjenu Konvencije. Podržite kampanju svojim dolaskom i potpisom tražeći veća prava i punu primjenu konvencije ili podržite kampanju na način da pošaljete poruku na Potpisujem.org.
