22. rujna će ipak biti uzbudljiv, barem u Hamburgu i Berlinu. Naime, na dan izbora zastupnika za njemački parlament u oba grada će se održati referendumi o komunalnoj energetskoj politici.
Prema navodima njihovih inicijatora, još prije isteka roka za prikupljanje potpisa u Berlinu je više od 200.000 glasača podržalo zahtjev za održavanje referenduma za osnivanje gradskog operatora elektroenergetskih mreža i gradskog poduzeća, čime su utrli put referendumu. U Hamburgu je još u lipnju 2011. godine prikupljen dovoljan broj potpisa za njegovo održavanje.
Iza ovih kampanji u oba grada stoje savezi udruga za zaštitu klime, socijalnih udruga i udruga stanara. Dok se inicijativa Naš Hamburg - naša mreža zalaže za potpuno preuzimanje distribucijskih mreža za električnu energiju, plin i daljinsko grijanje kojima upravljaju Vattenfall i Eon, Berlinski energetski stol za sada se zauzima samo za upravljanje elektroenergetskom mrežom, koju bi Berlin trebao vratiti od Vattenfalla i pored toga osnovati ekološko gradsko poduzeće. Potonje bi trebalo opskrbljivati što veći broj domaćinstava zelenom energijom, pokrenuti energetsku sanaciju zgrada u glavnom gradu i izbjegavati iskapčanje struje siromašnima zbog neplaćenih računa.
Unatoč različitom pristupu, građani Hamburga i Berlina prvenstveno će glasovati o jednom pitanju: Treba li se njihov grad zauzeti za veći javni utjecaj na strukture opskrbe energijom i tako poništiti privatizaciju provedenu u posljednjih nekoliko godina?
Unatoč različitom pristupu, građani Hamburga i Berlina prvenstveno će glasovati o jednom pitanju: Treba li se njihov grad zauzeti za veći javni utjecaj na strukture opskrbe energijom i tako poništiti privatizaciju provedenu u posljednjih nekoliko godina?
Tome se u Berlinu u prvom redu protivi CDU (Kršćansko-demokratska unija), mlađi partner u crveno-crnoj koaliciji. "Ja bih mogao jako dobro spavati kada bi Vattenfall i dalje upravljao elektroenergetskom mrežom", izjavio je glasnogovornik za energetsku politiku frakcije CDU, Michael Garmer, prošlog mjeseca na jednom događanju ove švedske korporacije.
No SPD (Socijaldemokratska stranka Njemačke) je od CDU-u za sada barem izmamila obećanje da će se Berlin s novim poduzećem u vlasništvu ove savezne zemlje kandidirati za upravljanje elektroenergetskom i plinskom mrežom. U međuvremenu je senator za razvoj grada Michael Müller (SPD) čak najavio da će se pozabaviti pitanjem mreže daljinskog grijanja kojom gotovo u potpunosti upravlja Vattenfall.
Poput Berlina i Hamburga, i brojne općine ovih godina moraju ponovno raspisati natječaje za dodjelu koncesija za upravljanje mrežama. Mnoge od njih odlučuju se za vlastitu kandidaturu. "Ovdje je riječ o pitanju u čijim su rukama osnovna javna opskrba i prelazak na obnovljive izvore energije u doba bankarske krize", izjavio je nedavno u Berlinu Michael Wübbels, voditelj Odjela za gospodarenje energijom Saveza komunalnih poduzeća (VKU).
U Hamburgu je za potpunu komunalizaciju triju mreža vjerojatno potrebno 1,6 milijardi eura, dok se u Berlinu govori o vrijednostima između 400 milijuna i tri milijardi eura.
Hamburški gradonačelnik Olaf Scholz (SPD) pokušao je inicijativi za rekomunalizaciju izbiti argumente iz ruku. Naime, grad je kupnjom u vrijednosti od 543,5 milijuna eura vratio 25,1 posto svojih mreža. Stopostotni povrat "ne može se financirati", ustvrdio je Scholz, i nije potreban za prelazak na obnovljive izvore energije. I stvarno je tako da barem operatori elektroenergetskih i plinskih mreža podliježu strogoj regulaciji od strane Savezne agencije za mreže, pa poduzeća kćeri Vattenfalla i Eona same nisu neposredno povezane s miksom energenata za proizvodnju energije.
Ali kada u budućnosti dođe do decentralizacije opskrbnih mreža u korist mnogih malih opskrbljivača, Naš Hamburg - naša mreža i Berlinski energetski stol za upravljačem radije žele vidjeti ruku javnosti nego elektroenergetske kompanije koje koriste ugljen ili nuklearne kompanije. Ove udruge osim toga, baš kao i VKU, uvijek iznova ukazuju na činjenicu da općine pomoću mreža ostvaruju solidan godišnji prinos kapitala i tako srednjoročno mogu refinancirati kupovnu cijenu.
U Hamburgu je za potpunu komunalizaciju triju mreža vjerojatno potrebno 1,6 milijardi eura, dok se u Berlinu govori o vrijednostima između 400 milijuna i tri milijardi eura za komunalizaciju elektroenergetske mreže.
Tekst je izvorno objavljen na Njemačkom jeziku 10. lipnja na www.taz.de.
