Možda će vam se činiti ironično ali Zagreb je od danas do 18. listopada domaćin Međunarodne konferencije zdravih gradova SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) koja će se održavati pod nazivom: City Leadership for Health and Sustainable Development - Health in All Local Policies (Upravljanje gradovima za zdravlje i održivi razvoj - Zdravlje u svim lokalnim usmjerenjima). Najavljeno je sudjelovanje više od 300 europskih gradskih čelnika i stručnjaka, kao i mreža, agencija i ustanova koje se bave zdravljem, održivošću, ravnopravnošću, urbanim razvojem i osnaživanjem zajednice. Teme konferencije bit će gradovi bez duhana, zdravo urbano planiranje, utjecaj klimatskih promjena na vođenje gradova, društveni marketing i mnoge druge. Uoči jutrošnjeg službenog otvaranja Konferencije ispred Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski desetak aktivista Zelene akcije obučenih u bijele kombinezone i s gas maskama na licu istaknulo je natpise s razlozima zašto Zagreb i nije tako zdrav. Posebno smo željeli reagirati na izjave gradonačelnika Bandića u javnosti uoči Konferencije da je Zagreb jedan od najzdravijih gradova Europe, izjavio je predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević.
Ukoliko prežive događaje poput ubojstava ili premlaćivanja, mogu li se građani metropole nadati da će ih služiti zdravlje? Pet glavnih okolišnih problema koji utječu na to da se građani i nemaju baš čemu nadati i na koje je Zelena akcija željela upozoriti javnost i sudionike konferencije su: 1. Prometno zagušenje Teško da itko može dovesti u pitanje da u zagrebačkom prometu vlada kaos. Svake se godine u Zagrebu pojavi 20 tisuća novih vozila. Umjesto da grad destimulira korištenje automobila, a potiče korištenje javnog prijevoza i bicikala, Zagreb troši novce na javne garaže koje stoje prazne (Kvatrić), čak i dopušta gradnju javnih garaža u samom centru što samo dovodi još više automobila u središte. Da je Bandić obratio pozornost na neki grad u Skandinaviji, recimo, možda bi vidio kako se grade funkcionalne biciklističke staze za razliku od ovih zagrebačkih koje su rađene radi forme, nepovezane, preuske, neodvojene od pločnika ili ceste. Na putu prema Lisinskom zapela sam u prometnoj gužvi u tramvaju na Trešnjevci jer automobili bez problema voze u traci javnog prometa gdje im nije mjesto. Nedavnom akcijom na Dan bez automobila, 22. rujna, aktivisti Zelene akcije su upozoravali i na taj problem koji uvelike smanjuje efikasnost javnog gradskog prometa.
2. Otimanje zelenih površina Svakim novim izmjenama GUP-a zelene se zone pretvaraju u građevinska zemljišta. Parkovi i livade su sigurno neophodni za zdrav život. One građaninu grada pružaju komadić prirode, mjesto za rekreaciju, dječju igru, uglavnom utočište od žurbe i stresa koja vlada u velikim gradovima i neminovno uništava čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje. Zadnjih nekoliko godina, sjetimo se, bilo je nekoliko građanskih inicijativa koje su pokušale spriječiti gradnju u parkovima. Unatoč tome, i dalje benzinske crpke, ceste, zgrade otimaju zelenilo gradu. U parku u Travnom tako je niknula - crkva. 3. Smanjenje Parka prirode Medvednica U Saboru će uskoro na glasanje prijedlog zakona kojim će se smanjiti Park prirode s postojećih 22.800 na 17.900 hektara. U prijedlogu izmjena GUP-a taj oteti dio 'zelenih pluća grada' već je najavljen kao građevinsko zemljište. 4. Ugrožavanje pitke vode Prema nedavnom istraživanju Zagrepčani su ponosni na pitku vodu iz slavine. Međutim, ilegalno šljunčarenje nad zalihama pitke vode, ilegalno zakopavanje otpada u te jame te ilegalna gradnja cijelih naselja bez vodonepropusne kanalizacije sve ugrožavaju jedan od najvećih resursa Zagreba. Ne treba zaboraviti ni aferu oko neispravne vode za piće u Vrbanima 3 zbog propusta investitora, o čemu je gradska vlast šutjela godinu dana, istaknuto je u letku koje su aktivisti dijelili ispred Lisinskog.
5. Spaljivanje otpada O megalomanskoj spalionici otpada koju Bandić planira stotinjak metara od prvih kuća stanovnika Resnika nedavno smo pisali. Jakuševac neosporno treba sanirati, ali Bandićeva alternativa, osim što je iznimno skupa, ignorira činjenicu da je spaljivanje 400 tisuća tona otpada opasno po zdravlje čemu svjedoči i nedavna peticija koju su potpisale tisuće liječnika Europske Unije kojom traže da se obustavi daljnja gradnja spalionica i da se zatvore postojeće. Grad Zagreb reciklira tek 6 posto otpada, osam puta manje od Beča. Ima li grad koji umjesto održivog rješenja, umjesto da potiče građane da smanje nastajanje otpada, da recikliraju i kompostiraju, izabire spalionicu, pravo da se naziva zdravim? Koliko se malo pridaje pozornosti otpadu i zdravlju građana pokazuje i činjenica kako je 250 tona toksičnog pepela iz izgorjele spalionice opasnog otpada PUTO bio šest godina odložen u poderanim vrećama iako je prema Zakonu o otpadu trebao hitno biti izvezen iz Hrvatske, ističe Zelena akcija.