Foto: D.M.Foto: D.M.Prosvjed u obliku radio-emisije održan je večeras na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. Na poziv inicijative Sloboda Trećima okupilo se nekoliko stotina građana kako bi se usprotivili radikalnim promjenama programskih shema na trećim programima Hrvatske radiotelevizije.

Na poziv inicijative Sloboda Trećima na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu okupilo se večeras nekoliko stotina građana koji se protive radikalnim promjenama programskih shema na trećim programima Hrvatske radiotelevizije. Iz etera su, podsjećamo, uklonjene sve emisije dokumentarnog programa koje je uređivala Ljubica Letinić, kao i emisije Borisa Postnikova, Ivice Prtenjače, Katarine Luketić i Hajrudina Hromadžića. Riječ je o nepravednim ukidanjima iznimno kvalitetnih emisija, a osobe koje su ih uređivale i vodile na visoko profesionalnoj razini maknute su i marginalizirane, otpuštene ili im je bez suvislog pojašnjenja otkazana daljnja suradnja, naglasili su iz inicijative.

Večerašnji prosvjed počeo je s bubnjarkama Drum'n'bijes, a nastavio se u obliku radio-emisije uživo, koja se emitirala i na Radio Studentu i Radiju 808, te televiziji N1. Eter prosvjedne emisije ugostio je Jasnu Bilušić, Almu Prica, Borisa Bakala, Dubravku Ostojić, Dražena Šivaka, sastav U pol' devet kod Sabe, zbor Obzor.... Glazba se izmjenjivala s čitanjem poruka podrške koje su pristigle od brojnih drugih osoba iz kulturnog života, ali i radio dokumentarista iz cijelog svijeta.

Ivica Đikić: "Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje".

Ante Perković i Barbara Matejčić vodili su pak diskusije s Leonidom Kovač, Borisom Postnikovim, Sanjom Kovačević, Tvrtkom Jakovinom, Tomislavom Reškovacem i Ivicom Đikićem o stanju u medijima i političkoj situaciji. 

"Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje", naglasio je Đikić.

Prosvjednom je akcijom poručeno i kako publika trećih programa neće odustati sve dok se na javni medijski servis ne vrate profesionalni autori i novinari koji su kreirali "kvalitetne i važne programe".

Zašto podržavaju Treće?

U nastavku donosimo dio podrški Trećem programu HR-a.

Darko Rundek, glazbenik: Za mene je radio, možda kao prvi javni medij, nastavak pripovjedaštva, sijela, fonografa, intimnosti, osluškivanja, prisustva, zajedničkog preispitivanja, opuštenosti, radoznalosti, učenja, slavlja, zaljubljenosti. Mislim da je bitan za zadržavanje najfinijeg i najprisnijeg aspekta zajednice, na križanju između lokalnog, autentničnog i kozmopolitskog. Treći program je najbliži tim mogućnostima radija i predstavlja kulturnu dragocjenost, a ljudi koji ga predano i kompetentno rade poput Ljubice Letinić, zaslužuju poštovanje i podršku. Zajednica i vlast koja ne prepoznaje vrijednost takvog nezavisnog, javnog medijskog servisa radi na vlastitom otuđenju i banalizaciji.

D. Rundek: Zajednica i vlast koja ne prepoznaje vrijednost takvog nezavisnog, javnog medijskog servisa radi na vlastitom otuđenju i banalizaciji.

Olja Savičević Ivančević, književnica: Treći program, onakav kakav je bio, možda je od svih medija učinio najviše za kulturu i umjetnost u Hrvatskoj. Odgajao nas, postavljao estetske standarde i izborio ovdje toliko rijetko, a nužno intelektualno dostojanstvo i samopoštovanje. Surađivati s Trećim, slušati ili gledati Treći, značilo je slobodu da budemo autorice i autori, ili publika, u najplemenitijem smislu. 

Onima koji uništavaju Treće ionako je više-manje svejedno u koje i kakve fotelje sjedaju, jer samo se o foteljama kod njih i radi, zar ne - ali nama, slušateljima i gledateljima, nije svejedno, jer ostajemo bez posljednjih zona znanja,ljepote i smisla u ovoj sirotoj, polupismenoj zemlji. Nama je važno kakav radio i kakve ljude slušamo; jer kultura je jedini luksuz koji imamo. Bez slobodnih medija nema slobodne kulture bez slobodne kulture nema slobodne riječi bez slobodne riječi nema slobodne misli, bez slobodne misli nema slobodnih ljudi. Zato - sloboda Trećima!

Edo Popović, književnik: Kaže se obično kako se vlast uznemiri kad građani zanijeme. Da je to predznak burnih događanja. Ovom prilikom građani su uznemireni zbog tišine. Nažalost nije vlast ta koja je zanijemila, već su zanijemili slobodni programi javnog radija i televizije. Vlast ih je ušutkala. I zato neka vladajući i njihove produžene ruke na HRT-u očekuju buru.

J. Bakotin: Ostaje samo nada da će sadašnje uvođenje mraka na Trećem programu biti kratkotrajna i što prije zaboravljena epizoda.

Treći program Radio-Slovenija: "Djelo Ljubice Letinić je ostavilo dubok trag, ne samo na Trećem programu Hrvatskog radija nego i šire – u našem zajedničkom kulturnom prostoru. Njene emisije šire kulturne horizonte, daju glas mislećim i slobodoumnim slušateljima. Ljubica Letinić jedna je od najboljih kreatorica dokumentarnih radio-emisija u regiji i šire. Nemojte uništiti to što je odlično! Radije se potrudite da i druge emisije budu bolje i pustite Trećem programu Hrvatskog radija da dalje diše punim kreativnim i umjetnički otvorenim plućima."

Jerko Bakotin, novinar i putopisac: Treći program HR-a je istovremeno predstavljao alat za snalaženje u sve složenijem svijetu, sredstvo otpora i umjetničku formu. Emisije Trećeg programa su potkopavale nacionalističko jednoumlje - koje često služi tek kao vazelin kapitalizma - i šovinizam koji je prisutan duboko u ideološkim temeljima ovog društva i države, no Treći program nisu napadali samo nacionalisti, nego i tržišni talibani, kao da nije upravo debilizacija koju provode komercijalni mediji uvelike zaslužna za stanje u društvu.

Radio kao alat i radio kao sredstvo otpora: u tim sam poljima kreirao neke sadržaje zahvaljujući urednici Ljubici Letinić. Što se umjetnosti tiče, upravo su brojni njeni radovi dokaz da se smisao radija ne sastoji (isključivo) u pukom prenošenju informacija, nego da je riječ o mediju koji posjeduje moć vlastitog jezika, o čemu sam nešto malo naučio zahvaljujući dokumentarcima koje smo zajedno uradili. Banalno zvuči, ali ostaje samo nada da će sadašnje uvođenje mraka na Trećem programu biti kratkotrajna i što prije zaboravljena epizoda

    aem_copy61595.jpg Članak je objavljen u sklopu projekta 'U dnevnom ritmu' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Ključne riječi: HRT
<
Vezane vijesti