Na farmi ima posla za sve

Imaju zemljište, imaju novac, imaju korisnike, plan i volju i već početkom sljedeće godine očekuju da će započeti s aktivnostima na prvoj hrvatskoj inkluzivnoj farmi. U Hrastovici nedaleko Petrinje nastaje mjesto koje će nuditi posao, edukaciju i mjesto za druženje osobama s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, a takvih je čak 13,5 posto od ukupnog stanovništva županije. Više od 20 tisuća ljudi s područja Siska, Petrinje i drugih mjesta nema previše mogućnosti za zapošljavanje, razvoj ni socijalizaciju.

"Na području županije djeluju samo dvije ustanove u mreži socijalnih usluga za mlade osobe s invaliditetom i one starije. Prva je Dom za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji koji trenutno ima 96 korisnika i 22 osobe na listi čekanja. Druga je Centar za rehabilitaciju Komarevo koji ima 65 korisnika uz 122 osobe na listi čekanja. Na stranu što kapaciteti očigledno nisu dostatni ni za punoljetne osobe s invaliditetom, samo jedna organizacija u mreži socijalnih usluga na području Sisačko-moslavačke županije pruža sveobuhvatnu psihosocijalnu podršku za djecu s teškoćama u razvoju, a to je Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije (UOSI SMŽ), koja s nama gradi i inkluzivnu farmu", opisuje situaciju Saša Balen Andrić iz udruge Zeleno zlato.

Tamo gdje institucije zakazuju civilno društvo pokušava popuniti rupe, pa tako i na području ove županije djeluje i više udruga koje se bave djecom i osobama s invaliditetom, a Zeleno zlato kroz pokretanje inkluzivne farme želi otići korak dalje i otvoriti nove mogućnosti za osobe s invaliditetom.

"Glavni problem od kojega smo krenuli u razvoj farme je pitanje što će biti s djecom sa teškoćama u razvoju i mladim osobama s invaliditetom koje trenutno ovise o svojim obiteljima, u trenutku kada se njihove obitelji više o njima neće moći brinuti. Tu se ne otvaraju samo pitanja dugotrajnog smještaja i financijske samodostatnosti, već i inkluzije, integracije u društvo, mogućnosti ostvarivanja svojih potencijala i ravnopravnog sudjelovanja i doprinosa društvu u kojem žive", ističe Balen Andrić.

Farma nastaje na zemljištu na kojem se nekad održavao stočni sajam, a zatim je služilo kao odlagalište zelenog otpada za potrebe komunalnog poduzeća Grada Petrinje. Grad je dao to zemljište udrugama na dugoročno korištenje u svrhu razvoja farme. Do sada su ishodili projekte i dozvole, zemljište je raščišćeno i uređeno, počeli su s izgradnjom infrastrukture, podižu se plastenici i priprema vanjski vrt. Grade se i drveni objekti gdje će se održavati radionice i gospodarske aktivnosti, postavlja se sanitarni čvor prilagođen za osobe s invaliditetom i uređuju prilazne staze. Također, u tijeku je i nabave oprema i alata, angažirani prvi voditelji radionica, a već imaju prve korisnike. Pripremni radovi trebali bi biti gotovi do kraja 2020., a prve aktivnosti s korisnicima početi u siječnju.

"Za početak ćemo krenuti s aktivnostima koje ne zahtijevaju konstantni boravak na farmi: uzgoj i prerada voća, povrća, začinskog i aromatičnog bilja, te cvijeća. Prema dosadašnjem iskustvu, prerada se pokazala posebno bitna jer prerađeni proizvodi kao što su zimnice, ajvari, džemovi, čajevi i slično, imaju manji volumen, duži rok trajanja i veću tržišnu cijenu. Uz to pokrećemo i pčelarstvo koje nam je bitno zbog oprašivanja koliko i zbog pčelarskih proizvoda na bazi kojih ćemo razvijati prirodnu kozmetiku u kombinaciji sa uzgojenim i samoniklim biljem", kaže Balen Andrić.

Osim ovih aktivnosti s kojima se već krenulo, plan je baviti se i obrtima poput keramike, drvodjeljstva, tkanja i slično, kroz koje bi se razvijalo originalnu ambalažu za proizvode farme. Kada uspostave infrastrukturu, krenut će i s uzgojem kokoši i ovaca koje će biti izvor organskog gnoja i dodatnih proizvoda, jaja i mliječnih proizvoda.

"Sve aktivnosti koje se provode na farmi imaju dvije uloge. Prva je terapijska jer se naglasak stavlja na korisnike, njihovo osposobljavanje i integraciju. Druga je proizvodna, poljoprivredna, jer je ipak riječ o farmi", kaže naša sugovornica.

Trenutno se farma razvija uz financijsku pomoć dva projekta iz Europskog socijalnog fonda, no u budućnosti planiraju da bude samoodrživa. Cilj je dugoročno zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz osnivanje socijalne zadruge, i to bez ciljanja na posebne skupine invaliditeta.

"Poslovi u poljoprivredi i vezanim nepoljoprivrednim djelatnostima su brojni i raznoliki pa se za svakoga nađe nešto što voli i može. U tom pogledu nas vrsta invaliditeta ne ograničava. Na farmi ima posla za sve, no da bi se našim članovima osiguralo dugoročno rješenje zapošljavanja i stanovanja, potrebno je postići održivost. Vjerujemo da trendovi rade za nas. Zdrava hrana u sve većoj mjeri postaje prioritet i tržište prepoznaje organske, rukom uzgojene proizvode. Sve više se cijeni i društvena komponenta poduzetništva. Jačaju i lanci kratke opskrbe. Tamo gdje institucije zakazuju civilno društvo pokušava popuniti rupeZdravi stavovi, zdravo okruženje i zdrava hrana čine zdrave ljude. Vjerujemo da će u tom kontekstu tržište prepoznati i inkluzivnu farmu", ističe Balen Andrić.

Zeleno zlato je već sa svojim korisnicima na Gradskim vrtovima Sisak uzgajalo povrće i začinsko bilje, u Maloj kući u Petrinji su uzgojene plodove prerađivali, pa tako ne kreću u područje koje im je nepoznato. U programima je sudjelovao i 18-godišnji Luka koji je "obožavao odlaziti na radionice".

"Luka jedva čeka da farma zaživi iz dana u dan jer mu silno trebaju prijatelji s kojima radi bilo što u nekom prostoru koji je samo njihov", kaže Andrea Šipuš, majka jednog od budućih "farmera".

Kako je namjera u konačnici osnovati zadrugu, u Zelenom zlatu već planiraju i moguće smjerove širenja aktivnosti s proizvodnje hrane i na druga područja koji bi farmu učinio što održivijom na duge staze.

"Razmišljamo o konjima i terapijskom jahanju, ugostiteljstvo i turizam su nam svakako u planu. Za početak namjeravamo pokrenuti kamp za volontere uključene u život i rad farme i zadruge. Dugoročno bi voljeli imati i ‘čvrste’ smještajne i ugostiteljske kapacitete", kaže Balen Andrić.

 Brojne inkluzivne farme već djeluju po Europi

Kakva su iskustva izvan Hrvatske s ovakvim načinom zapošljavanja osoba s invaliditetom?

Koncept inkluzivne farme je blisko vezan sa pojmom zadrugarstva, pa tako na području Europe slični primjeri postoje već preko 100 godina. Postoje mnogobrojni, različiti primjeri: od malih farmi koje zapošljavaju samo jednu osobu s invaliditetom, pa sve do farmi na kojima živi i radi preko 100 ljudi. Na primjer, samo u Nizozemskoj postoji preko 1.000 različitih inkluzivnih farmi. Slična je situacija i u Njemačkoj i Italiji. Na razini EU postoji nekoliko mreža koje okupljaju takve farme, kao i čitavi niz uspješnih projekata financiranih sredstvima EU.

Svi ti projekti u sebi sadrže i komponentu prijenosa znanja, odnosno širenja razvijenih modela s ciljem replikacije istih. Imala sam sreću da sam na poziv kolege iz Italije 2017. imala priliku obići desetak sličnih farmi u Europi. Upravo su nas zato i zvali - da nam pokažu primjere dobre prakse, da nam prenesu znanja, da nas motiviraju i da nam pomognu pokrenuti nove inkluzivne farme. Tako da mi s Inkluzivnom farmom Hrastovica nismo izmislili toplu vodu, već smo uz značajnu potporu EU, zajedno s Udrugom osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije i Gradom Petrinjom uspjeli prilagoditi postojeće modele razvoja našim potrebama i okruženju, zaključuje Saša Balen Andrić.