H-Alter
Najviše novca od MOL-a pripast će Braniteljskom fondu, 1,96 milijardi kuna, što je u ovom trenutku golemi investicijski kapital

Mađarski MOL uplatio je danas, nekoliko sati prije isteka roka (16 sati), cijeli iznos od 6,2 milijarde kuna na račun Središnje depozitarne agencije. To je danas potvrdila predsjednica uprave SDA Vesna Živković. Agencija će pak sutra u osam sati transferirati novac na račune banaka i on bi se brzo tijekom jutra mogao naći na pojedinačnim računima građana, koji će njime moći raspolagati odmah. Vraćanje u banke S makroenomskog gledišta to je golem kapital koji će se naći u novčanim tijekovima. Prošlih dana MOL-ova uplata od oko 900 milijuna eura stvorila je veliku kunsku nelikvidnost, toliku da su se banke zaduživale ne birajući visinu kamata kako bi održale tekuću likvidnost. Bankari kažu da će se ovaj poremećaj osjećati još koji dan, dok se milijarde kuna ne razliju po financijskom sustavu. Najviše novca od MOL-a pripast će Braniteljskom fondu, 1,96 milijardi kuna, što je pogotovo sada golem investicijski kapital. Fond, prema riječima njegova profesionalnog upravljača Josipa Glavaša, neće žuriti s ulaganjem, barem ne u rizične vrijednosne papire. Pričekat ćemo da se situacija na tržištu kapitala stabilizira kako bismo mogli ulagati u dionice. Zasad ćemo konzervativno spremiti novac u bankovne depozite, i to u nekoliko najvećih banaka, te državne vrijednosnice, obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija, kaže Glavaš. U bankarskim krugovima, pak, čuje se da je novčani portfelj braniteljskog fonda najslasniji zalogaj, za koji su banke spremne ponuditi posebne uvjete, toliko da će jamčiti depozite svojim vrijednosnim papirima, najvjerojatnije državnim obveznicama. Dio novca, oko 1,5 milijardi kuna, slit će se u mirovinske i ostale fondove. Pritisnuti nevoljama i odljevom kapitala, fondovi će novac od Ine dočekati kao spas da poprave likvidnost, pa se od njih ne može očekivati da krenu uvelike trgovati dionicama na burzi. U znatno su boljoj poziciji mirovinci, koji će vjerojatno, kao i branitelji, iskoristiti situaciju u bankama i zarađivati solidan prinos na depozitima. Novac od Ine očekuju i veliki pojedinačni investitori i tvrtke, osiguravajuća društva te barem dvadesetak tisuća malih dioničara. Mnogi se već danima pitaju kako investirati taj novac, koji je za neke višak, a za druge nada da će pokriti minuse, poplaćati manje gotovinske i potrošačke kredite, a pogotovu zatvoriti dioničke kredite. Velik dio novca, procjenjuju, analitičari, ponovno će se vratiti u banke, u depozite, odakle je krenuo tako hrabro u javne ponude dionica HT-a i Ine. Povlačenje će slijediti nakon dramatičnih zbivanja na burzama, sve do neke bolje prilike. Dio na burzu Dio novca, barem nekoliko stotina milijuna kuna, opet će zakolati Zagrebačkom burzom ako euforija, makar i kratkotrajna, zahvati tržište. S produbljenjem krize, taj potencijalno burzovni kapital privremeno će se usidriti u banke ili čarape. Građani su ovih dana bombardirani crnim prognozama na tržištu nekretnina, nadolazećoj recesiji gospodarstva, skupom kreditnom novcu i nizu drugih nedaća koje će kriza nanijeti u drugom i trećem valu. Većina je isprepadana takvim scenarijima i zato pokušava financije imati pod kontrolom. U nestabilnim vremenima najteže je i najvažnije sačuvati kapital od gubitaka, a o profitu razmišljati poslije. Ipak, burzovni će igrači i dalje tražiti prilike u krizama i velikim oscilacijama cijena. Treba kupovati dionice dobrih tvrtki, i to na dulji rok.